1 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Titiganu nyi gwa gwacaijinu, Liji coŋ lo mina lina lati laŋila aiuŋw no, di malaŋa gidhileo ga Kalo duŋwila ŋoma ŋai no.
Ŋwurujini ter gi je ganu jegen
2 Dina ma ŋwamun ro nyiril a Yasuuⓐ odha Buṯrusuŋw a Yaⓐguub a Yuuẖanna, alalo kamarigen ina yolalaŋ cucun; ŋwurujini ter gi je ganu jegen. 3 A ciraŋ juŋun are gumgum, alpidhe bibrul, alro ŋinena talj; a liji lati luthi ŋoma lina lo kidhila dilpidhiye gwiro minoŋ no. 4 A Muusaŋa Iliiya gwai aŋini degen; alabiŋi Yasuuⓐ ŋalai. 5 A Buṯrus abiŋaijo Yasuuⓐuŋw, ŋwaici, Muⓐallim gwai, gwiŋir ŋinena jilo mina; abricije anageta jutu thiril; ŋaludhijo geta, aludhijo Muusuŋw geta, aludhijo Iliiyaŋw geta. 6 Ŋinena athuŋw liŋidhi dhuŋuna dha dhabiŋi no; ŋinena ithilo ŋidheny gwuleny. 7 An giburu ilalaŋ, ŋwulgiriba; a gwulo ila gi giburu, ŋwarnu, Ŋari ŋiny ŋiro ibiŋa ŋina ŋuminyiny; deŋinaijul. 8 Aldatiŋani galo babraŋ, athil baŋadhi kwijo gweda no, albaŋa Yasuuⓐuŋw cucun gwina gwijilai. 9 A dina ulilo amarigena nono, ŋwulabiŋaijo ŋwari lati labiŋaijo kwijo gweda dhuŋuna dhina dhaŋadhilo no, di ma Ŋari ŋa liji dire dai. 10 Almutha dhuŋuna ibidha gi dugor ganu degen, athilothaijiye galo, alarnu, Aŋbi gwan dire dai? 11 Alothaije galo, alaicinu, Kworaŋ athibi jathib arnu aram Iliiya gwila kwereny? 12 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Titiganu Iliiya gwila kwereny, gwageta ŋida peth momaŋ; a akwai dhulinu dhan Ŋari ŋa liji, aram ŋabuje ŋwuredenya ŋwoinyadho, a ŋadunyini. 13 Abi nyi gwa gwacaijinu, Iliiya gwimila di, a liji upijo dhuŋuna peth dhina dhara dhalapai, dhiro ŋinena ulinuŋwna.
Ŋwugeta ŋare momaŋ ŋina ŋuthi ŋurinya
14 A dina muŋwila gi calmiz juŋun, ŋwaŋa lijo loinyadho dilurejo galo, al jathib alothaijiye galo dhuŋun dhai. 15 A kaija ibige a liji peth dina malaŋa, alali galo dir, alorta dugun, algadhini. 16 Ŋwubothaije jathib galo, ŋwulaici, Nyaŋa lothaijo lijo galo aŋ gwai? 17 A kwiji gweta gwa liji ibile abiŋaijo, ŋwaici, Muⓐallim gwai, nyi gwimapa ŋare ŋiny duguŋa, ŋina ŋuthi ŋurinya ŋina ŋati ŋathabrico dabiŋi no; 18 mathi ŋuriny mutha, athuŋw ideye; athuŋw teye jiboiny gi jiŋai ganu, ŋwinyini gi jiŋai, ŋwubilikadhe. Nyi gwabiŋaijo calmiz juŋa nyari lateye ŋurinya; athilbuthi ŋoma no. 19 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Liji lai lina lati lathuminyi no, alaje ŋwamun uman manaŋ? Nyaŋa lara nyi gwajabiŋaijo ŋwamun uman manaŋ? Udhijinyilo ŋare. 20 Aludhijo; a dina muŋw aŋa, an ŋuriny ideye ŋare ganu babraŋ; ŋwide kwiyaŋ, ŋwudhadhire galo, ŋwuteya jiboiny. 21 A Yasuuⓐ othaije babuŋw galo gwa ŋari, ŋwaici, Ŋiro minoŋ caun? Ŋwarnu, Ŋiro minoŋ ro dilaŋ ruŋw ŋitiny. 22 Ŋwamun ŋwoinyadho ŋwudhiŋa kiga a ŋau ganu, ŋwari ŋwuŋw rinya; abi ada ŋa gwimuthi ŋoma gwijigathaje uwa, inudhije, jigathaje uwa. 23 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Ada ŋa gwimuthi ŋoma duminyi, ŋidi peth ŋuthi je ganu dupini ŋeda gwai gwina gwuminyu. 24 A kaija ibige a babo gwa ŋari are ŋwal ŋwai, ŋwarnu, Nyi gwuminyu, Kweleny gwai; gathajiny uwa diny uminyani. 25 Dina ma Yasuuⓐ aŋa lijo loinyadho alortadha liduŋw, ŋwulo ŋurinya, ŋwaici, Ŋuriny ŋai ŋina ŋiro girila, nyi gwa gwaicaŋanu, tui dugun, athaŋabi auradhi dugun manaŋ no. 26 A ŋuriny ure gwula gwuleny, ŋwutu dugun; a ŋari ro ŋinena muŋwunai; a minoŋ liji loinyadho larnu, Ŋimai. 27 Abi Yasuuⓐ mutha dhoi dhai, ŋwudireye; a ŋeda dire. 28 A dina muŋwuni kiru, a calmiz juŋun othaije galo nyim, alaici, Kworaŋ athanabi uthi ŋoma ŋanateye no? 29 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Nyuriny nyina nyiro minoŋ nyati nyuthi ŋoma nyuteyini dhuŋun dhai dheda no, abi dhuŋun dhai dha dhabiŋaijo Kaloŋa a dhijalo jamu.
Gwabiŋu dhuŋuna dha ai gwuŋun ŋwamun ganu ram
30 Algathani kaloŋa ibige, almadhina Jaliiluŋw; athibi Yasuuⓐ ari gwa kwiji gweda liŋa darnu la lidhilai no. 31 Ŋinena gwa gwalimiye calmiz juŋun, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ŋari ŋa liji ŋaji ŋanugejiye, a ŋa liji mutha, ŋalrinya; a maji malrinya, ŋaji ŋadire gi lamun la thirilŋa. 32 Athilbi liŋidhi dhuŋuna ibidhe no, albi dhenya dothaije galo.
Ŋwulalimiye dilrujini litilitiny
33 Ŋwaji ŋwubani Kafranaaẖuum; a dina juŋw gi dunu, ŋwulothaije galo, ŋwulaici, Nyaŋa labiŋaijiye aŋa dina idhilo gi dhai? 34 Albi jalo jigwoiny; ŋinena abiŋaijilo gi dhai, alarnu ei gwaji gwanuni degen. 35 Ŋwujalo, ŋwurnie calmiz jina jiro die‐a‐ram alila dugun, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ada kwiji gweta gwimari gwaro gwabuthani, ŋeda gwaji gwaro gwitinyunu, ŋwuro gadham ga liji peth. 36 Ŋwapai ŋare ŋina ŋitiny, ŋwudhuneje keligeny ganu degen; a dina muŋw apai doi dai duŋun, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, 37 Gwina gwuminyu ŋare ŋeta ŋina ŋiro minoŋ jiriny jai jiny, gwiny uminyi; a gwina gwiny uminyi, gwati gwiny uminyi no, abi ŋeda gwina gwukejiny.
Ŋwulalimiye dhuŋuna dhadhi mutha dugore
38 A Yuuẖanna abiŋaijo, ŋwaici, Muⓐallim gwai, anaŋa laŋadhi kwijo gweta gwiteyo nyurinya jiriny jai juŋa, abi gwati gwigwudhi analai no; anabi ekaje, ŋinena athiji gwujo no. 39 Abi Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Athanya ekajo no; abi gwati gweta gwina gwathapai ŋiro ŋina ŋipiŋipa jiriny jai jiny, gwina gwuthi ŋoma gwabiŋu dhuŋuna dhina dhike diginy no. 40 Gwina gwati gwikilai no, gwathiliŋiriye. 41 Ada kwiji gweta gwimajidhedha finjaan gwa ŋau ŋa dhiye jiriny jai jiny, ŋinena nyaŋa liro liji la al Masiiẖ, titiganu nyi gwa gwacaijinu, gwati gwadhudhiye mukaafa gwuŋun no.
Ŋwulalimiye dathil ekajo lijo dela gi dhai dha Kalo no
42 A kwiji gwina gwadhiŋa ŋare ŋina ŋitiny ŋina ŋuminyiny dapai ŋida ŋina ŋike, gwiŋiranu di dhuiny gukinu kulo dugun, ŋwideye baẖr ganu. 43 Ada dhoi dhuŋa dhimathaŋa dhiŋa dapai ŋida ŋina ŋike, urudhi galo; gwiŋiranu daŋa midhe gwiro ludhibaŋ, i daŋuthi doi ram daŋuni Jahannam, kiga ina yati yathai no, 44 kalo gina gati gathin lodo legen ai no, athi iga ai no. 45 A ada lora luŋa limathaŋa dhiŋa dapai ŋida ŋina ŋike, urudhi galo; gwiŋiranu daŋa midhe gwiro lubidhaŋ, i daŋuthi ŋwora ram daŋuni Jahannam, kiga ina yati yathai no, 46 kalo gina gati gathin lodo legen ai no, athi iga ai no. 47 A ada ke guŋa gimathaŋa odhadha dapai ŋida ŋina ŋike, wuludhi galo; gwiŋiranu daŋuni kidhila ga Kalo gwiro kabluiny, i daŋuthi je ram ŋabule kiga ya Jahannam, 48 kalo gina gati gathin lodo legen ai no, athi iga ai no. 49 Liji peth laji lidhejini iga yai, a ŋidi peth ŋina ŋathi dhugini ŋathinal gwugireje mudha. 50 Mudha gwiŋir; abi ada mudha gwima mule, abi gwanyurciye akwai? Uthiul mudha kaŋinu yalo, athanya uthi audhaijiyuŋw galo gweta gweta dagalo ganu.
1 Ago nda ugu atate ekye: “Endaro mata ämiri ono, azakana orivoya noŋwa se uninayi ko odrane madale ànya ondrenayi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro lutu ikyivoya mbara be.”
Beti Yesu ro Tozarute
(Matayo 17:1-13Luka 9:28-36)
2 U'du njidrialo vosi oko, Yesu ru Petero, Yakoba ndi Yoane be te, ago ugu ànya te lekuru 'bereŋwa ogwaekye dri, ago ànya riyite lau iṛe. Ago ànya kondreyi oko beti Yesu ro tozarute, 3 ago boŋgo ndaro a'dote onjero hwia ndrani 'diaza 'bädri ya ni be boŋgo ojone drisi. 4 'Dooko taeri'bai se nätu kwoi ndreyi Eliya ndi Musa be te kayi ugu ata Yesu be. 5 'Dooko Petero atate Yesu ri ekye: “Miemba'ba, orivoya kado ämäri a'done noŋwa! Màmona mutuguṛi nätu, alodi miri, alodi Musa ri, ago alodi Eliya ri.” 6 Tana nda ndi azii be a'doyite turituriro ago niyi tase atane kote.
7 'Dooko 'dikolo efote ago lindri na tako ànya te, ago ata ikyite ni 'dikolo yasi ekye: “Ono ni Ŋgwa modo maro se mulu tawi ono owo; nyèri ta ndaro!” 8 Dori ànya kondreyi vote ndri gbikyi oko ndreyi 'diaza tona kote; toto Yesu ni orivoya ànya be.
9 Ondro ànya kayite efo vuru ni 'bereŋwa drisi oko, Yesu tadri ànyaro te ekye: “Ŋgase mìndrebe ono nyìti tana ko 'diaza ri, madale Ŋgwa Lidri ro kefo lutu ni avo yasi.”
10 Ànya royi ta ndaro te, caoko ànya etoyi tana atana te ànyavoya ekye: “Efo ni avo yasi ono takacina e'di ya?” 11 Ago ànya ejiyi Yesu te ekye: “Tana e'di miemba'bai Ota ro kayi ata ekye, beṛo Eliya ri ikyine käti niya?”
12 Ago nda zatadri ànyaro te ekye: “Ṛo Eliya ri ikyine käti tana ko'ba ŋga cini robe nja. Caoko tana e'di taegyi ka ata ekye Ŋgwa Lidri ro ezaruna 'da amba ago agana 'da zo niya? 13 Mata ämiri ono, Eliya ikyi ṛote ago lidri ye nda te oso tana kusi ànya be ronye, oso Taegyi katabe ta ndaro ta ronye.”
Yesu Ede Ŋgaga aza Tori Undiro be te
(Matayo 17:14-21; Luka 9:37-43a)
14 Ondro ànya kego kodro'beruyite anjoko taeri'bai robe oko, ànya ndreyi lowa amba te gbikyi ànya lomvosi ago azaka miemba'bai Ota ro ro kayi ugu kaladiṛi ànya yibe. 15 Ondro lidri kondre Yesu te oko, ànya laroyite amba, muyite ndare ago yeyi mede te ndäri. 16 Yesu eji taeri'bai ndaro te ekye: “Nyà ta e'diro diṛina ànya yibe ya?”
17 Mano aza ni lowa lakosi zatadrite ekye: “Miemba'ba, mezi ŋgwa maro mire, tana nda orivoya tori undiro be nda ya ago ni ata ko. 18 Ondro tori kuru nda te oko, vo nda te gyini dri, ago kamo ka efo kalana yasi, ka si onya, ago egwa nda te, meji taeri'bai miro te tori ono isine tesi, oko ànya niyi kote lofone.”
19 Yesu atate ànyari ekye: “Ami lidri taomaako ono! Marina ami yibe tuna modaya? Marina ami yibe tuna mu'du eŋwanye ya? Nyezi ŋgwa 'do mare!” 20 Ànya eziyi nda te Yesu re. Ago dori tori kondre Yesu te oko, embe ŋgaga ana te, ago nda 'dete gyini dri ago reṛite ŋguṛiŋguṛi kamo be kala yasi. 21 Yesu eji täpi te ekye: “Nda a'dote inye tuna mu'du eŋwanye ya?” Nda zatadrite ekye: “Ṛo kyeno nda dri ŋgagaŋwa ro. 22 Perena amba tori undiro ojote nda ufune nda ovosi asi ya ago gyi ya. Ya miro kuni ama lomvo ago mipa ama, ondro ka'do mini gindi oyene rritiako owo!”
23 Yesu atate ekye: “Owo, ondro ka'do mi modo mini gindi oyene! Ŋga cini orivoya rritiako 'dise taoma be ri.”
24 Dori täpi ŋgaga ana ro trete ekye: “Ma orivoya taoma be, oko ojo ko. Mipa ma a'done sina ndra.”
25 Ondro Yesu kondre lowa ka ezi ruibi ànya dri oko, nda ta tori undiro te ekye: “Tuṛu ago tori ataako ono, mata mi efone tesi ni ŋgaga ono yasi ago migo mici ko nda ya tona.”
26 Tori trete, ago embe ŋgaga ana te vo anya te vuru, anya yete agyigyi ago efote tesi. Ŋgaga ana landrete oso avo ronye, ago 'dicini atate ekye: “Nda drate!” 27 Oko Yesu ru ŋgaga ana te drí yasi ago eŋga nda te kuru, ago nda edrete kurusi.
28 Ondro Yesu kocite zo ya oko, taeri'bai ndaro ejiyi nda te iṛero ekye: “Tana e'di mä̀ni kote tori lofone tesi niya?”
29 Yesu zatadrite ekye: “Änina ko lofone ŋga aza si, se nonye ono olofona toto mätu si ayani.”
Yesu ka ta Odra Ndaro ro Itina Kpa To'di
(Matayo 17:22-23Luka 9:43b-45)
30 Yesu ndi taeri'bai ndaro be e'beyi vo ana te ago oyiyite Galilaya ya. Yesu leko 'diaza ri vose nda be kigye ana unine; 31 tana nda kate ugu taeri'bai ndaro embana ekye: “Ozona Ŋgwa Lidri ro 'da drí lidri roya, ago ànya ufunayi nda 'da. Caoko u'du nina si oko, nda adrina 'da.”
32 Oko ànya niyi takaci tase ana ro ko, ago a'doyite turiro nda ejine.
A'di Ni Parandra ya?
(Matayo 18:1-5Luka 9:46-48)
33 Ànya ikyiyite Kaperenauma ya, ago ànya kociyite zoya oko Yesu eji taeri'bai ndaro te ekye: “Nyà kaladiṛi liti ya etaya?”
34 Oko ànya leyi kote tadri ndaro ozane, tana liti ya ànya kayi kaladiṛi ànyavoya ekye a'di ni parandra. 35 Yesu rite vuru, nda zi taeri'bai 'butealo foritu te, ago atate ànyari ekye: “Nda se kolebe a'done käti beṛo andivo ndaro o'bane äduro ago a'done ruindu'ba 'di cini ro.” 36 'Dooko nda ru ŋgagaŋwa aza te ago edre nda te ànya kandra. Nda omvo nda te ago atate ànyari ekye: 37 “Nda se kabe alo aza ŋgagaŋwà kwoi ro uruna ävuru maro ya, ka ma uru, ago nda ka ko toto ma uru oko nda se kezo mabe ono kpa.”
Nda Se Ko Kyilaro Ama Yibe Orivoya Amaro
(Luka 9:49-50)
38 Yoane atate ndäri ekye: “Miemba'ba, mandre mano aza te ka ugu demonai lofo tesi ävuru miro si, ago màtate ndäri edrene, tana nda ko gboko amaro ro.”
39 Yesu atate anyari ekye: “Nyèdre nda ko, tana 'diaza i'do se ka talaro ro oye ävuru maro ya, ndri voigyesi oko ogone ta undiro atane ta maro ta. 40 Tana nda se ko kyilaro ama yibe orivoya amaro. 41 Endaro mata ämiri ono, 'diaza se kabe gyi umvuro ozona ämiri tana ami be maro ono ro endaro nda usuna päläti ndaro 'da.
Taojoro Takozi Oyene
(Matayo 18:6-9Luka 17:1-2)
42 “Ondro ka'do 'diaza ko'ba alo aza se giṛiŋwà kwoi rote taoma ndàro ma ya ijene, ni kadopara kuni 'desi inya uyiro embene 'dina 'do kyembe ago ovone gyi'desi ya. 43 Ondro ka'do drí miro kani mi o'ba takozi oyene, nyätäṛi anya ätu! Ni kadopara miri ocine adri ya drí alodi ako ndrani miri ocine drí be riti gehena ya, le asi se zwe ko alona ana ya ri. 45 Ago ondro ka'do pa miro kani mi o'ba takozi oyene, nyätäṛi anya ätu! Ni kadopara miri ocine adri ya pa alodi be ndrani mi ovone pa be riti gehena ya ri. 47 Ago ondro ka'do mi miro kani mi o'ba takozi oyene, nyewe anya tesi! Ni kadopara miri ocine Miri 'Bädri'ba Lu ro roya toto mi alodi be ndrani mi ovone mi be riti gehena ya ri. 48 Lau kyiri se kabe ànya onya dra ko alona, ago asi se kabe ànya oza zwe ko alona.
49 “Äwäṛina 'dicini 'da asi si oso abe tori se alobe wäṛina täyi si 'do ronye.
50 “Täyi orivoya ŋga kado yi; oko ondro ka'do kije oci anyaro te, minina o'bane ocine to'di eŋwanye ya?
“Nyà'do täyi bereazi robe amivoya, ago mìri liatokpero azi be.”