Gitini momaŋ gwa kwiji gwina gwudhidhi galo kaŋinu yuŋun gi lamun la Sabith
1 A lamun leta la Sabith dina udhuŋw gi dunu gwa kweleny gweta gwa Farriisiyiin deny, altejo je. 2 A kwiji gweta je gwina gwidhunuŋw ganu, gwina gwuma a aŋinu yuŋun mi peth. 3 A Yasuuⓐ othaije lijo galo lina lathapai ŋiro ŋa naamuus a Farriisiyiin, ŋwulaici, Gwaudhi gi dhuŋun dha naamuus digeta lijo momaŋ gi lamun la Sabith a? 4 Al jalo jigwoiny. A Yasuuⓐ odha kwijo gwina gwuma, ŋwugeta momaŋ, ŋwabrico ŋwela. 5 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ei gwo dagalo gwina gwuthi ŋidhra i ŋurigaŋ ŋina ŋati ŋuŋwun wala ganu gi lamun la Sabith no, ada ŋimiduthe gi dhel ganu? 6 Athiluthi ŋoma gwal abiŋaijo dhuŋuna ibidhe manaŋ no.
Dirujini litilitiny a duminyi lirina
7 Ŋwulabiŋaijo lina lijo ŋirin odaije gwai, dina aŋadhuŋwulo dimutha kaloŋa gina giŋiranu, ŋwulaici, 8 Mathaŋa kwiji gweta ornaijo ŋirina gimure, athathaŋa jalo kalo gina giŋiranu no; udubidi gwa gwurnio kwijo gwina gwinunu duguŋa. 9 A kwiji gwina gwurniaje ram gwaji gwanela duguŋa, ŋwarnu, Abrico kwijo ibigwa ŋwujalo mina; a ŋa gwajalo kalo gina gikanu a ŋa gwuthi dhara. 10 Abi mathaŋa kwiji ornaijo ŋirina, athaŋa jalo kalo gina gikanu; abi muŋwila, gwaji gwaŋabiŋaijo, ŋaici, Maguri, idhi, ŋajalo kalo gina giŋiranu; a ŋa gwuthi nuŋw gi je ganu ja lirin lina lijanyalai. 11 Liji peth lina lathineye lidom legen laji laro litilitiny; a lina lathiruje lidom legen litilitiny laji laro lipilipa. 12 Ŋwabiŋaijo kwijo ko gwina gwudhedhi ŋirin, ŋwaici, Mathaŋa geta gimure, athathaŋa urnio limadhigalo, i limagalo, i liji luŋa, i liji lina lathanyalai jaijiye galo lina luthi ŋida ŋoinyadho no; udubidi laji laŋanurnie ŋediŋa ko, a laŋadhedha ŋida manaŋ. 13 Abi mathaŋa geta gimure, athaŋa urnie lijo lina lati luthi ŋida no, a lina liro jibijoŋ, a lina lirima gi je. 14 A ŋa gwaji gwiŋir dhugore; ŋinena athil uthi ŋoma laŋadhedha ŋida manaŋ no; abi ŋa gwaji gwapai mukaafa gwuŋa gi lamun lina laji lal liji lina liŋir dire dai.
Odaije gwa gimure ga dhagiye
15 A ma kwiji gweta diŋini dhuŋuna ibidhe gwina gwijalilai deny, ŋwarnu, Gwiŋir dhugore gwina gweny ⓐesh kidhila ga Kalo. 16 A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Kwiji gweta gwigeta gimure gipa, ŋwabiŋaijo lirina loinyadho. 17 Ma saaⓐa je ja dheny, ŋwukeje gadham degen, ŋwari luŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ilal, ŋidi ŋimaro peth ŋinena. 18 Aluthi dhuŋuna dhina dhiro dhetipo ŋediŋa peth; a gweta degen gwina gwiro kwerkwereny arnu, Nyi gwimelaŋ dhiruiny, a aram dela dinyaŋadha. Nyi gwothaijaŋa galo dinyin dhudhani ganu. 19 A gwiter arnu, Nyi gwimelaŋ nyidhra thudhina, a nyi gwela dinyil idheje. Nyi gwothaijaŋa galo dinyin dhudhani ganu. 20 A gwiter arnu, Nyi gwimago kwaio, a gi dhuŋun ibidha nyi gwati gwuthi ŋoma dinyila no. 21 A gadham ibige aura, ŋwaŋajo kwelenya gwuŋun dhuŋuna ibidhe, a kweleny ka dhugore, ŋwabiŋaijo gadham, ŋwaici, Idhi babraŋ gi dai alaŋ dina dipidipa a gi dai alaŋ dina ditiditiny da len, ŋodha lijo mina lina lati luthi ŋida no, a lina liro jibijoŋ, a lina lirima gi je. 22 A gadham arnu, Kweleny gwai, dhuŋun dhina dhabiŋaijiny dhimuthi je ganu, abi kalo goma gijalo ko. 23 A kweleny abiŋaijo gadham, ŋwaici, Idhi kalo ga dai a limora, ŋadhiŋadha lijo aluni, a dunu gwiny oinyadhe. 24 Nyi gwa gwabiŋaijaŋa, ŋaici, Kwiji gwate gwetipo gi liji ganu lina lukejinyina gwina gwaŋilai ŋida ŋa gimure giny no.
Luro lina ladhil geta albuthi ŋoma dilro calmiz
25 A liji loinyadho lina lidhil Yasuuⓐ ŋalai; ŋwurle galo, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, 26 Ada kwiji gweta gwimeladha diginy, atbuŋwbi doinyo babuŋw gwuŋun, a nana gwuŋun, a kwa gwuŋun, a keleŋa guŋun, a limegen lina liro loma a lina liro nyera, a midhe gwuŋun ko no, gwati gwuthi ŋoma gwaro thilmiz dhiny no. 27 A kwiji gwina gwati gwathapai lure luŋun lina limaliganu, nyi gwuje no, gwati gwuthi ŋoma gwaro thilmiz dhiny no. 28 Ei gwo dagalo gwina gwara gwaice duna gwina gwolalaŋ, gwina gwati gwajalo kwereny ŋwudhura luro la ŋidi peth no, ŋwari gwaliŋa ada gwarush gwimaje gwa dhimeaje? 29 Ada gwati gwimapai dhuŋuna ibidha no, muŋwgeta dhugul, athuŋwbuthi ŋoma duŋw meaje no, a liji peth lina lathaŋa alake ŋeduŋw juma. 30 Alarnu, Kwiji ibigwe gwijo digeta duna, athuŋwbuthi ŋoma gwuŋw meaje no. 31 I malik gwiro gwirau gwina gwara gwalpiye malik gwai gwiter, gwina gwati gwajalo kwereny no, ŋwire je galo gi dhugor ganu diliŋa ada ŋeda gwina gwuthi lijo ⓐashara alaaf gwimuthi ŋoma gwadhinyi ŋeduŋw gwina gwuthi lijo ⓐishiriin alif? 32 Ada gwati gwimuthi ŋoma dina mathi gwiter idhi githo no, ŋwukeje wukala dugun, alothaije galo dhuŋun dhai dha dhaudhaijiye galo. 33 A minoŋ peth gweta gweta dagalo ganu gwina gwati gwagathani ŋida peth ŋina ŋuthuŋwulo no, gwati gwuthi ŋoma duŋwuro thilmiz dhiny no. 34 Mudha gwiŋir; abi ada gwimamule, gwanyurcie akwai? 35 Gwati gwiŋir dije kwiyaŋ no; a gwati gwiŋir dije gildureny no; athibi liji buluje por. Gwina gwuthi nyuni nya dhidiŋini, abricul ŋwudiŋini.
Yesu Ede Mano Adravo'ba Aza te
1 Sabata alo aza si, ondro Yesu koyite ŋgaonya onyane zo Parusi 'desi aza alo roya oko, lidri rite nda ondrene kode nda kaoye e'di oyene ya. 2 Ago mano aza ikyite ndare se orivoya adravo lomvo ogaro be. 3 Ago Yesu eji miemba'bai Ota ro ndi Parusii yibe te ekye: “Inye'do Ota voro ndi ŋgye 'di edene Sabata si kode ko ya?” 4 Oko ànya zayi tadri taeji ndaro kote. Ndi Yesu ru mano ana te, ede nda te ago 'ba nda oyite. 5 Ago Yesu atate Parusii ndi miemba'bai Ota robe ri ekye: “Aba alo aza amiro ŋgwa agoro na kode 'daŋgo na ko'degwo koro ya Sabata si, inye'do mìnina ko anya ewene Sabata si ya?” 6 Oko ànya niyi kote tadri tase ono ro ozane ndäri.
Rulogo Vuru ndi vo Ŋgwazi ro Ondrebe
7 Ondro Yesu kondre rukä ŋgwazii rote vo oriro kadopara onjivoya oko, nda pe lapidri ono te ànya cini ri ekye: 8 “Ondro ka'do 'diaza kuzi mi te karama lagye roya oko, miri ko vo parandra ya. Tana azaya 'diaza para ndrani midrisi äzi kpate, 9 'dooko nda se kuzi ami be ni riti 'do ikyina 'da ago atana gwo miri ekye: ‘Nyozo orivo miro mano ono ri.’ Ago nya'dona gwo driupiro ndi nyoyi mirina gwo vose tipari 'do ya. 10 Ta'dota, ondro äzi mi te oko, nyoyi ago miri vose tipari ya, tana 'dise kuzi mibe 'do kondre mi te oko, nda ikyina 'da mire ago atana gwo miri ekye: ‘Bereazi maro, nyikyi kuru vo kado ono ya.’ Ono ozona taoro miri ŋgwazii azi cini mile. 11 Tana 'dise kabe andivo ndaro eŋgana kuru ologona 'da vuru, ago 'dise kabe andivo ndaro logona vuru eŋgana 'da kuru.”
12 Ago Yesu atate mano se kuzi nda be ana ri ekye: “Ondro ka'do nya lidri uzi ŋgaonya kitudiri ro kode tandrwedri ro onyane oko, mizi ko toto bereazii, kode ädrupii kode 'didiri miro kode 'batiazii miro se ŋgaamba be 'do aya. Tana ànya ogo uzinayi mi kpa 'da ago liti ono yasi, ŋgase miye be 'do ologona vona ndi miri. 13 Ondro nyate karama o'ba oko, mizi lemeri'bai, ànya se ciṛiciṛiro, ka'bo ndi miako'bai be 14 ago äṛuna mi 'da tana ànya ŋga ako vona logone miri. Lu logona vona 'da miri efo tu taŋgye'bai rosi ni avo ya.”
Lapidriopi Karama 'Desi ro
(Matayo 22:1-10)
15 Ondro alo aza màno se koribe ŋgaonya Yesu be ana keri ta ono te oko atate ndäri ekye: “Anya se onyana ŋga 'da karama Miri 'Bädri'ba Lu roya ni kado.”
16 Ago Yesu atate ndäri ekye: “Tu alo si mano aza 'ba karama 'desi te se nda läzi lidri amba te. 17 Ondro tu karama oyero kesate oko, nda zo ruindu'ba ndaro te ta itine ŋgwazii ndaro ri ekye: ‘Nyìkyi, ŋga cini te nja.’ 18 Oko ànya cini etoyi atate kala ogasi azivoazivo. Se käti ana atate ruindu'ba ri ekye: ‘Magye lowo te ago beṛo märi oyine ondrene. Molo'baru miri, miletadri taeji maro ro.’ 19 Ago aza atate ekye: ‘Magye 'daŋgo nji akpa akparo te yau, ago ma ukyi ànya ojone. Molo'baru miri, miletadri taeji maro ro.’ 20 Ago aza ata ro ekye: ‘Magye toko te yau, ta'doro mänina ko ukyine.’ 21 Ago ruindu'ba ana egote kovole ago iti tase cini ono tana te 'desi ndaro ri. Ago 'desi a'dote kyilaro ago atate ruindu'ba ndaro ri ekye: ‘Nyoyi tesi ndrindri litii 'desi ndi litii giṛiŋwa 'bakici robe yasi, ago nyezi lemeri'bai, ciṛiciṛi'bai, miako'bai ndi ka'boi be.’ 22 Ndri oko, ruindu'ba ekye: ‘'Desi ota miro ayete, oko vo drigba dri orivoya.’ 23 Ago 'desi atate ruindu'ba ri ekye: ‘Nyoyi tesi litii 'desi ndi litii giṛiŋwa 'baŋwà ro yasi, ago mi'ba lidri kikyi, tana zo maro ka'do robe twi. 24 Mata ämiri ono, alo aza lidri se äläzi be kai ro unina ko ŋgaonya maro karama ro tembene.’ ”
Lagye A'doro Taeri'ba Yesu ro
(Matayo 10:37-38)
25 Tu alo aza si, ondro lowa tomoyo kate ugu oyi Yesu be oko, nda za mite ago atate ànyari ekye: 26 “Nda se kabe ikyi mare, unina ko a'done taeri'ba maro, e'be gialo nda luna ma ndra ni nda kulu täpi ndaro ndi endre ndaro be, ago toko ndi ŋgwai ndaro be, ago ädrupii ndaro ndi endreŋwà ndaro be ndi andivo ndaro be drisi. 27 Nda se kuŋgyi taka andivo ndaro ro kote ago keso kote mavo, unina ko a'done taeri'ba maro.
28 “Ondro alo aza amiro ka tavo ora zowiṛa ro obene, käti ono nda ka ori vuru oti lagyena ro unine ondreza kode nda gindi parata be amba losi na ondeza. 29 Ondro nda koye kote inye, nda unina ko obe zowiṛa ro ondene, zevona o'ba vosi ago 'dise cini kabe ondrena ugunayi nda ndi ekye: 30 ‘Mano ono eto zo obete, oko ni kote losina ondene.’
31 “Ondro ka'do 'bädri'ba aza ka oyi tesi lidri kutu 'butealo (10,000) be kyila oyene 'bädri'ba aza se kikyi nda dri lidri kutu 'buteritu (20,000) be, nda kaoye orine käti vuru tavo orane kode nda gindi mbara be kyila oyene 'bädri'ba kinjo ana be. 32 Ondro mbara ndaro kojo kote, nda ozona lazo'bai 'da 'bädri'ba ana re taejine ta taliatokpe rota, 'dooko nda drigba lozo.” 33 Ago Yesu atate ekye: “Kpa oso inye, alo aza amiro unina ko a'done taeri'ba maro e'be gialo nda e'bena ŋgase cini nda be sina ono lutu.
Täyi se te Losiako
(Matayo 5:13Marako 9:50)
34 “Täyi orivoya kado, oko ondro ka'do täyi kije oci iro te, ago a'bana anya ocine to'di eŋwanye ya? 35 A'do kote kado gyini ri ca tamo ri, ago adate cowa ayani. Dia, nyèri ondro ka'do nyà'do gi bi be owo.”