Odaije gwa liji lina lathapai ŋiro gi dhiruiny ganu dha dhugur
1 Gidhila ga Sama giro ŋinena kweleny gwa dunu gwina gwitui ro gi dhai gile duŋw bupe lijo la dhapai ŋiro gi dhiruiny ganu dhuŋun dha dhugur. 2 Abi dina mal uminyujiye liji lai rubu aŋina, ŋwulukeje gi dhiruiny ganu dhuŋun. 3 Ŋwari ŋwutu saaⓐa thudhina‐kworoŋo, ŋwulbuje liter dijalo tur gi suug ganu. 4 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Idhul gi dhiruiny ganu, a ŋidi peth ŋina ŋiŋir ŋaji ŋajildhedha. Alela. 5 Ŋwari ŋwutu saaⓐa die‐a‐ram a gi saaⓐa thiril ando ko. 6 Ŋwari ŋwutu saaⓐa thudhina, ŋwulbuje liter lijalo tur, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Kworaŋ athanyabi jalo aŋina peth tur? 7 Alabiŋaijo, alaici, Anaŋa lathijalo tur ŋinena irinii kwiji gwa dhijidhedha ŋiro. Ŋwulaicinu, Idhul ko gi dhiruiny ganu; a ŋidi peth ŋina ŋiŋir ŋaji ŋanyal apai. 8 A dina ma kalo ro kera, a kweleny gwa dhiruiny abiŋaijo wakiil gwuŋun, ŋwaici, Abiŋaijo lijo la ŋiro alila, nyil muthijo gwarush gwa ŋiro ŋegen, ŋaldhedha lina liro la gidon kwereny, a gwaji lina la kwereny. 9 A dina ma liji ila lina lijo dapai ŋiro saaⓐa thudhina, ŋwuldhedha rubu, rubu. 10 Abi liji lina limadhinanu abiŋini gi dugor ganu degen, alarnu lidhi labuthani albapai rubu, rubu ko. 11 A dina malila, alrumejo kwelenya diman galo, 12 alaici, Liji ibila lapo ŋiro saaⓐa jetipo dogo, jilbi ubie ganu anaŋa lina lapo ŋiro ŋoinyadhanu ninaŋin ji aŋin dunu. 13 Ŋwabiŋaijo gweta degen, ŋwaici, Madhiguri, nyi gwati gwuruje kikiny no; alŋa lati luminyujiyo dapai ŋiro rubu gwai na? 14 Apo gwina gwiro gwuŋa, ŋela gi dhai; nyi ko gwuminyu dinyildhedha ibila lina lijo gidon gwiro ŋinena gwuŋa. 15 Dhati dhaudhi diginy dinyapai dhuŋuna dhina dhibupinyina? Au gwikijiny ganu ŋinena iŋirinyiny a? 16 Liji lina lijo gidon laji lamadhini, a lina limadhinu laji laje gidon. Liji loinyadho lurninu, abi coŋ muthini.
Yasuuⓐ gwabiŋu dhuŋuna dha ai gwuŋun ŋwamun ganu thiril
17 A dina ma Yasuuⓐ ari gwalo Urushaliim, ŋwodha calmiz juŋun jina jiro die‐a‐ram dhai dheta, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, 18 Liŋidhul darnu alŋa laludhudhi Urushaliim, a Ŋari ŋa liji ŋadhedhini leleny la gusus, a jathib, ŋalakimiye ai gwai. 19 A ŋaji ŋaludhijo Liumam a ŋandhagirini, a ŋalpi laical lai, a ŋalrinya gi lure alaŋ lina limaliganu, a ma ŋwamun ro thiril ŋadire manaŋ.
Nana gwa Yaⓐguubŋa Yuuẖanna gwai othaije Yasuuⓐuŋw galo ŋeleny ŋai ŋa keleŋa guŋun
20 A nana gwa keleŋa ga Zabadi ila dugun, ŋwila keleŋa gai guŋun, ŋworthadha, ŋwothaije galo dhuŋun dhai dheta, 21 Ŋwubabiŋaijo, ŋwaici, Nyaŋa larakwai? Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Abrico keleŋa giny ram ŋalaji ŋaljaijo galo ŋwumera, ŋeta gi dhiŋir, a ŋeta gi dhour kidhila guŋa. 22 Albi Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa lati liliŋidhi dhuŋuna ibidha dhina dhothaijinyil dhai galo no. Nyaŋa luthi ŋoma leye gi finjaan gwina gwaji gwinyin iye, a nya laⓐamidhini maⓐmuudiiya gwai gwina gwiⓐamidhininy gwai a? Alabiŋaijo, alaici, Anaŋa luthi ŋoma. 23 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Titiganu nyaŋa laji leye gi finjaan gwiny, a nya laⓐamidhini maⓐmuudiiya gwai gwina gwiⓐamidhiny gwai, abi dijalo gi dhiŋir a gi dhour diginy, dhuŋun ibidha dhiny dhati dhiro dha dhajupijo no, abi kalo ibige ga liji lina laji gal Babo gwiny gitijo. 24 Abi dina ma calmiz diŋini jina jiro die, alka dugore di Yaⓐguubŋa Yuuẖanna gwai.
Buthani gwina gwiro titiganu
25 Albi Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa liliŋidhi darnu leleny la Liumam lathakimiye lijo legen, a lina linaŋ luthi ŋeleny degen. 26 Abi dhuŋun ibidha dhati dharo minoŋ dagalo no; abi ada kwiji gweta gwimari ŋwabuthani dagalo ganu, abricul ŋwuro gadham galo. 27 A gwina gwara gwaro kweleny dagalo ganu, abrico ŋwuro gine galo. 28 A minoŋ ko Ŋari ŋa liji ŋidhi, ŋati ŋiludhi dari ŋa liji upijo ŋiro no, abi duŋwupijo lijo ŋiro, ŋwai ŋweijo lijo loinyadho.
Liji ram lina lirima gi je limure je ganu
29 A dina malgathani Ariiẖuŋw, al liji gwuje loinyadho. 30 A liji ram lina lirima gi je jalo dhai kuni dina mal diŋini darnu Yasuuⓐ gwo gwidhi gi dhai ibidhe, alure gwula gwuleny, alaici, Kweleny gwai, gwina gwiro Ŋari ŋa Daawud, inudhije. 31 Albi liji ekajo, alari laje jigwoiny; alburuni gwula gwuleny, alaici, Ŋari ŋai ŋa Daawud, inudhije. 32 A Yasuuⓐ dhuna, ŋwulurnie ŋwari lila dugun. Dina malila ŋwulothaije galo, ŋwulaici, Nyaŋa lara nyi gwajure akwai? 33 Alabiŋaijo, alaici Kweleny gwai, anaŋa lara lure je ganu. 34 Al Yasuuⓐ ina, ŋwumini je jegen dhoi dhai; a je jegen ure ganu babraŋ, algwuje.
Losi'bai Ämvu Kono roya
1 “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba oso nonye. Tu alo aza si mano aza oyite kyenoŋboci lidri azaka läzine losi oyene parata dri ämvu kono ro ndaro ya. 2 Nda letadrite päläti tu alo ro ozone ànyari, anjioko tu alo parata mo'di ro alodi, ago zi ànya te losi oyene ämvu kono ro ndaro ya. 3 Nda oyi kpate vo ŋgalogyero ya saa nina si ago ndre lidri azaka te edrevoya lau losi oyeako, 4 ago nda atate ànyari ekye: ‘Ami nyòyi kpa losi oyene ämvu kono ro maro ya, ago mozona päläti tu alo ro 'da ämiri.’ 5 Ta'dota ànya oyiyite. 'Dooko saa njidrialo si ago saa njidriesu si nda ye ta alo ono kpate oso inye. 6 Ago te aba oso saa 'butealo foalo ronye oko nda oyite vo ŋgaogyero ya ago nda ndre lidri azaka 'du edrevoya lau. Nda eji ànya te ekye: ‘Tana e'di miri gwo noŋwa kituzwi teinye losi oyeako niya?’ 7 Ànya zayitadrite ekye: ‘'Diaza läzi ama kote.’ Nda atate ànyari ekye: ‘Dia ka'do inye, nyòyi losi oyene ämvu kono ro ya.’
8 “Ondro tandrolero oko kuzupi atate kundueŋga'ba ndaro ri ekye: ‘Mizi losi'bai ago nyozo päläti ànyaro tu alo ro, nyeto ni ànya se äläzibe äduro yasi kosa gwo le ànya se äläzibe käti ya.’ 9 Lidri se ketoyi losi be saa 'butealo foalo si ozote parata mo'di ro alodi ayani vona cini alo alo ri. 10 Ago ondro lidri se äläzibe käti kikyiyite iro urune oko, ànya kusuyi iro be ekye yiruna ndra, oko ozo parata mo'di ro alodi te vona cini alo alo ri. 11 Ànya ruyi parata ànyaro te oko ànya njuyi ago te kuzupi ämvu kono ro lomvo. 12 Ànya atayite ekye: ‘Äläzi lidri kwoi te äduro yeyi losi toto saa alodi, oko a'ba màye losi te kitu eme ono dri zwi; caoko nyozo päläti te ànyari ojoojoro oso nyozobe ämäri ronye!’
13 “Kuzupi ämvu kono ro zatadrite alo ànyaro ri ekye: ‘Bereazi, nyeri, moco mi ko'de. Inye'do miletadri ṛo koni losi tu aloro oyene parata alodi mo'di ro dri ya? 14 Miru päläti miro ago nyoyi. Male päläti ozone mano se äläzibe äduro ono ri kpa oso mozobe miri ronye. 15 Inye'do ma ṛoko taŋgye be ta oyene oso malebe ronye parata modo maro ro siya? Kode ya amiro kwo tana mabe orivoya kado ono roya?’ ”
16 Ago Yesu atate ekye: “Tana ànya se äduro a'dona 'da käti ago ànya se käti a'dona 'da äduro.”
Yesu ka Odra Ndaro Tana Atana Pere Nina si
(Marako 10:32-34Luka 18:31-34)
17 Ondro Yesu kate ugu oyi Yerusalema ya oko, nda ru taeri'bai 'butealo foritu te pere ago atate ànyari iṛe ondro ànya kayite ugu aba owo. 18 Nda atate ànyari ekye: “Nyèri, mà te ugu oyi Yerusalema ya, vose ozona Ŋgwa Lidri ro 'da kigye kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe ri ana ya. Ànya openayi vure ndaro 'da odrane 19 ago ozonayi nda 'da Atrai ri, ugunayi nda 'da ago o'binayi nda 'da ago otonayi nda 'da; ago u'du nina si oko nda adrina 'da.”
Taeji Endre Yakoba ndi Yoane be ro
(Marako 10:35-45)
20 'Dooko toko Zebedayo ro ikyite Yesu re ŋgwàagoro ritu anyaro be, ändite nda kandra, ago eji nda te ta ŋga aza rota.
21 Yesu eji anya te ekye: “Mile e'di ya?” Anya zatadrite ekye: “Mi'ba tao'ba märi tana ŋgwàagoro ritu maro kwoi koriyi robe drígwo miro ya ago gaṛi miro ya ondro nya'dote 'bädri'ba ro owo.”
22 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Mìni ŋgase nyàbe taeji tana ro ono ko.” 'Dooko Yesu eji ŋgwàagoro se kai te ekye: “Inye'do mìnina gindi kofo ruezaro se ma oyebe umvune 'do umvune ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Mä̀nina ndi.”
23 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Ndi endaro mìmvuna ŋga 'da ni kofo maro yasi, oko 'dise orine drígwo maro ya ago gaṛi maro ya ma koni onjina. Vo gi iyi orivoya vo ànya se Täpi maro kedebe tana ro kwoi ro.”
24 Ondro taeri'bai se azaka 'butealo ana keriyi ta ono te oko, ànya a'doyite kyilaro ädrupii ritu kwoi be. 25 Ta'dota Yesu zi ànya cini te voaloya ndare ago atate ekye: “Mìni ndi 'dimiri'bai luako'bai ro orivoya mbara be ànya dri, ago dri'bai ni cu drikaca be. 26 Caoko, ono ko tase a'done ami lako owo. Ondro ka'do alo aza amiro kolete a'done 'desiro, beṛo ndäri a'done ruindu'ba ro azi ri; 27 ago ondro ka'do alo aza amiro kolete a'done käti, beṛo ndäri a'done iyeäṛi amiro; 28 oso Ŋgwa Lidri ro ronye, se ikyi kote tana induru robe ndäri, oko nda ikyite ruindune azii ri ago adri ndaro ozone drî lidri amba ro utweza.”
Yesu Ede Miako'bai Ritu te
(Marako 10:46-52Luka 18:35-43)
29 Ago ondro Yesu ndi taeri'bai ndaro be kayite Yeriko e'be oko, lowa du sote nda vo. 30 Ago lidri ritu miako se kayibe ori liti biṛi ya ana keriyitate ekye Yesu kani ugu lävu nasi oko, ànya ayoyidrite ekye: “Ŋgwa Dawidi ro nya'do yauni be ämäri!”
31 Lowa 'bidri ànyaro te ago atate ànyari odrine titiro. Caoko ànya treyite ndra ekye: “Ŋgwa Dawidi ro nya'do yauni be ämäri!”
32 Yesu edrete ago zi ànya te. Nda eji ànya te ekye: “Mìle märi e'di oyene ämiri ya?”
33 Ànya zayitadrite ekye: “'Desi, rägu mipi mi amaro!”
34 Ya Yesu ro nite ànya lomvo ago do mi ànyaro te, dori ànya ndreyivote, ndi ànya soyite nda vo.