Dhuŋun dhadhi ireye je galo gi dhuŋun dha ago a dijalo gwati gwuthi kwaio no a diteje kwaio galo
Matthew-5-27-28
1 Abi gi dhuŋun dhina dhiminyil ulijo. Gwiŋir dathathi kwoma minu kwaio no. 2 Abi gi dhuŋun dha ŋidhir, aram kwoma gweta gweta gwuthi kwaio gwuŋun, a kwa gwuthi kwoma gwuŋun. 3 Abricul kwoma ŋwimeaje dhuŋuna peth dhina dhibupo kwa gwuŋun; a minoŋ ko aram kwa gwameaje ŋida peth ŋina ŋibupilo kwoma gwuŋun. 4 Kwa gwati gwuthi ŋoma duŋwuro kweleny gwa aŋinu yuŋun no, abi kwoma gwiro; a ko kwoma gwati gwuthi ŋoma duŋwuro kweleny gwa aŋinu yuŋun no, abi kwa gwiro. 5 Loma lai, athathanya inyudhi laio lalo no, a ko la lai, athanya inyudhi loma lalo no, abi ada nyaŋa limuminyejie gi lamun, danya uthi lamun ladhabiŋaijo Kaloŋa; nyabaji nyaje liduŋw manaŋ, dathathaji Sheṯaan idhejo ada nyaŋa lati limuthi aŋina yalo gi ŋidi ŋina ŋibupilo aŋinu yalo no. 6 Abi nyi gwabiŋi dhuŋuna ibidha gi dhai dhadhi othaije galo, a dhati dhiro gi dhai dha amr no. 7 Abi nyi gwibupo di liji peth ro ŋinena nyi. Abi gweta gweta gwuthi dhedhaŋw tur gwuŋun di Kalo, gweta gwa dhai ibidha, a gwiter gwa dhai ibidhe.
8 Abi nyi gwaici lijo lina lati lago no a linina, gwiŋir degen diljalo gwiro ŋinena jinyina galo. 9 Abi ada lati limamutha aŋina yegen gi ŋidi ŋina ŋibupilo aŋinu yegen no, abricilo alago; gwiŋiranu dilago dil ude. 10 Abi lina lago linyilabiŋaijo, abi nyi gwati gwiro no, abi Kweleny gwiro, dathathi kwa gathani kwoma gwuŋun no. 11 Abi ada gwimuŋw gathani, aram gwaji galo gwati gwuginu no, i aliŋiriye kwoma gwai gwuŋun manaŋ; athathi kwoma ruco kwaio gwuŋun no. 12 Abi liter lina lidhainu liminyil aicinu, abi Kweleny gwati gwiro no. Ada mega gweta gwimuthi kwaio gwina gwati gwuminyu no, ada gwimuminyi dilgwije, athathuŋw ruco no. 13 A kwa gwina gwuthi kwoma gwina gwati gwuminyu no, ada kwoma gwimuminyi dilgwije, athathuŋw gathanu no. 14 Gwiro ŋinena kwoma gwina gwati gwuminyu no gwajure kwa gwai, a kwa gwina gwati gwuminyu no gwajure kwoma gwai; ada dhati dhimaro minoŋ no keleŋa galo garo ŋirle, abi ŋinena gijuro. 15 Abi ada gwina gwati gwuminyu no gwimari la uradhe ganu, abricul aluradhe ganu. Mega gwina gwiro kwoma a gwina gwiro ŋera gwati gwigukinu gi dhuŋun ibidha no; abi Kalo gimijurniye gi audhaijiye galo. 16 Kwa gwai, ŋa gwaliŋa akwai darnu ŋa gwagilaŋiye kwoma gwuŋa? A kwoma gwai, akwai ŋa gwaliŋa darnu ŋa gwagilaŋiye kwaio gwuŋa? 17 Abi gwiro ŋinena man Kalo guginejo lijo peth, gwiro ŋinena man Kweleny urniye lijo peth, abricul ŋwunela minoŋ. A minoŋ nyi gwadhedha kanaayis peth amr. 18 Gweta gwima urnini gwina gwuredhinu a? Athanya abrico gwaro gwina gwati gwuredhinu no. Gweta gwima urnini gwina gwati gwuredhinu na? Athanya abrico gwuredhini no. 19 Uredhini gwati gwuthi je ganu no, a gwina gwati gwuredhinu no gwati gwuthi je ganu no, abi muthedha awaamir gwa Kalo gwuthi je ganu. 20 Urnini gwina gwima gwai gweta urnini abricul ŋwuje. 21 Ŋa gwiro gine dina maŋa urnini a? Athaŋa gitijo dhuŋuna ibidhe je no; abi ada ŋa gwimuthi ŋoma daŋaro ẖurr, gwiŋiranu dapai ẖurriiya. 22 Gwina gwurninu gi Kweleny a ŋeda gwiro gine, ŋeda gwiro ẖurr gwa Kweleny; a minoŋ ko gwina gwiro ẖurr gwina gwurninu, ŋeda gwiro gine ga al Masiiẖ. 23 Nyaŋa limilini luro lai; athathanya rui jine ja liji no. 24 Dhina dhiman gweta gweta urnini, limega lai, ŋwunije Kalo gai.
25 Abi gi dhuŋun dha ŋwutar nyi gwati gwuthi amr gwa Kweleny degen no; abi linyildhedha ireyuŋw je galo gwiny, gwiro ŋinena gwa kwiji gwina gwiŋir gwina gwimabuje inaŋw gwa Kweleny. 26 Abi nyi gwarnu dhuŋun ibidha dhiŋir gi dhuŋun dhina dhibur dhina dho ŋinena, nyi gwarnu gwiŋir di kwiji je minoŋ. 27 Ŋa gwigukinu kwa gwai a? Athathaŋa bupo gududhinuŋw galo no. Ŋa gwigududhinu galo kwa a? Athathaŋa bupo kwaio no. 28 Abi ada ŋa gwimago, ŋa gwati gwimapai ŋida ŋike no; a ada lutar limagini, lati limapai ŋida ŋike no; abi liji ibile laji luthi dhuŋuna dhina dhibur kaŋinu; abi nyi gwinadhaje. 29 Abi nyi gwabiŋi dhuŋuna ibidha, limega lai, ŋwamun ŋinena ŋwobila ganu di liji lina luthi laio ro ŋinena lati luthi laio no. 30 A lina lathare, alro ŋinena lati laro no; a lina lathiŋir dugore, alro ŋinena lati liŋir dugore no; a lina lathelaŋ, alro ŋinena lati luthi ŋida no. 31 A lina lathapai ŋida ŋa gidhila ibiga, alro ŋinena ŋati ŋathil lapai no; gwiro ŋinena aŋini gwa gidhila ibiga gwaji gwerna. 32 A nyi gwibupo dathathaji dugor mirejo ŋida ŋa gidhila no. Gwina gwati gwago no gwathi dhugor mirejo dhuŋuna dha Kweleny, darnu akwai gwiŋiriye Kwelenya dhugore. 33 Abi gwina gwago gwathi dhugor mirejo ŋida ŋa gidhila, darnu akwai gwiŋiriye kwaio gwuŋun dhugore. 34 A ko kwa gwina gwuginu a lutar liro ter ter. Gwina gwati gwuginu no gwathi dhugor mirejo ŋida ŋa Kweleny, duŋwjuro gi aŋinu a gi dhigirim; abi gwina gwuginu gwathi dhugor mirejo ŋida ŋa gidhila, darnu akwai gwiŋiriye kwoma gwuŋun dhugore. 35 Abi nyi gwabiŋi dhuŋuna ibidha daji apijo dhuŋuna dhina dhuthi je ganu; a nyi gwati gwabiŋu dhuŋuna ibidha amr gwai danya uminyi no, abi danya ela momaŋ, a nya dhunijo Kwelenya, a nyaŋa lati luthi ŋida ŋiter danyan ireye je galo no. 36 Abi ada kwiji gweta gwimaliŋini ganu ŋeda gwathupijo lutara luŋun dhuŋuna dhina dhati dhiŋir no, ada jidhila juŋun jimamadhini jadhugini, ada ŋeda gwimabupe dodha, abricul ŋwodha gwiro ŋinena bupuŋwna, a ŋeda gwati gwapai ŋida ŋike no. Abricilo alagiye. 37 Abi ŋeda gwina gwimuthinu galo gi dhugor ganu dhuŋun a gwati gwuthi dhuŋuna dhina dhabrico duŋwugineye lutara luŋun no, a ŋeda gwuthi ŋelenya gi dhuŋun dhina dhibupuŋw, a gwimageta gi dhugor ganu dhuŋun darnu gwimuthedha lutara luŋun, gwapai dhuŋuna dhiŋir. 38 Minoŋ gwina gwagineye lutara luŋun gwimapai dhuŋuna dhiŋir; a gwina gwati gwagineye lutara luŋun no gwapai dhuŋuna dhiŋiranu. 39 Kwa gwina gwuginu gwigukinu di kwoma gwuŋun naamuus gwai ada kwoma gwuŋun gwoma gwimidho; abi ada kwoma gwuŋun gwimai kwa gwiro ẖurr duŋwugini gi kwiji gwina gwibupuŋw; di Kweleny dogo. 40 Abi ŋeda gwiŋirani dhugore ada gwimaje galo dogo, gwiro ŋinena ireye je galo gwiny; a nyi ko gwarnu nyi gwuthi Dhigirima dha Kalo.
Taeji ta Lagye rota
1 Oko ta tase nyegyibe ono ro ta: Orivoya kado manoago ri ko lagye ogyene. 2 Oko tana ta ronyi ro te orivoya amba ami lako ono, beṛo manoago alo ri a'done toko modo ndaro robe, ago beṛo toko alo ri a'done ago andivo anyaro robe. 3 Beṛo manoago ri kama ndaro a'doro agoro oyene, ago beṛo toko ri kama anyaro a'doro toko ro oyene, ago 'dialo kozo se beṛo ozone azi ri 'do. 4 Toko ko orivoya ni 'desi lomvo modo anyaro ro, oko ago anyaro ayani; kpa inye ago ko 'desi lomvo modo ndaro ro, oko toko anyaro ayani. 5 Nyalaga andivo amiro ko azi ri, e'be gialo miletadri käti oyene inye tuna fere tana nyozo tu robe mätu oyeza; ago 'dooko migo nyeto ami dro'be. Ugu oyena si nonye nyagagana ami ndi ni ugu ruozovoya taojoro Satani ro ri ta andivo amiro rita akona rota.
6 Ma ta ono iti ämiri ko ota ro, oko gialo tavo ozoro. 7 Endaro male ṛo aba a'done ami cini ri oso ma ronye; oko 'di alo alo ŋgapäṛi iro be ni Lu resi, 'dialo ŋgapäṛi ono be azana ŋgapäṛi ana be.
8 Oko ma ata ruogyeako'bai ndi ävuzii be ri anjioko aba ni kado ämiri orine iṛe oso ma ronye. 9 Oko ondro mini kote ami ritane migye ami ri, tana orivoya kado para ami ogyene ni tausune tana ro.
10 Ma ta be lidri se gyeyi iyi te ri se ko ni ta ma modo ro oko ni Opi ro; beṛo ko toko ri ago anyaro e'bene; 11 oko ondro koyete inye, beṛo anyari orine iṛe kode kogo kodro'be iyi ago anyaro be; ago beṛo ko ago ri toko ndaro onjine.
12 Ma ata azaka ri (ma andivo owo, ko Opi owo); makye: Ondro mano aza Kristo'ba ro toko be se orivoya taomaako'ba yi ago anya le ndi ugu orine nda be, beṛo ko ndäri toko ndaro onjine. 13 Ago ondro Kristo'ba toko ro kuru mano se taomaako'ba ro te ago nda lendi ugu orine anya be, beṛo ko anyari nda e'bene. 14 Tana ago taomaako a'ba nda te alokado Lu ri taoma toko ndaro ro si, ago toko taomaako a'ba anya te alokado Lu ri taoma ago anyaro rosi. Ondro ono ka'do kote inye ŋgwai ànyaro a'dona oso ŋgwai taomaako'bai ro ronye; oko oso ka'dobe ronye, ànya orivoya alokado Lu ri. 15 Caoko, ondro nda se i'do taoma'ba yi kole ndi ori'baazi se Kristo'ba yi e'bene, mi'ba nda koye ndi inye. Ta anya oso 'do ronye, oriazi se Kristo'ba ro kode manoago yi kode toko yi, orivoya dritai ro tase oyero oyene. Lu zi ami te orine liatokpe ro. 16 Toko Kristo'ba ro inye'do endaro minina ko ago miro opane ya? Kode ago Kristo'ba ro, inye'do endaro minina ko toko miro opane ya?
Mìri oso Lu Kuzi Ami be Ronye
17 Beṛo 'dialo ri ugu orine ŋgapäṛi Opi ro ndäri voro, ago oso nda ka'dobe tuse Lu kuzi nda be si ronye. Ono ni ota se mabe embana känisa cini yasi owo. 18 Ondro mano se alote ŋbiṛiro kole läzi Lu ro tadrina te, beṛo ko ndäri mbere oloŋbiṛiro ro onane. Ondro mano se oloako ŋbiṛiro kole läzi Lu ro tadrina te, beṛo ko nda olone ŋbiṛiro. 19 Tana olo ŋbiṛiro kode oloako ko ta amba yi, oko tase ta amba yi ota Lu ro orone. 20 Beṛo 'dicini ri orine oso nda ka'dobe tuse nda kole läzi Lu ro tadrina be sina ana si ronye. 21 Tuse Lu kuzi mi be sina si mi iyeäṛi yi ya? Ka'do inye, miru tana ko, oko ondro nya'do te kandrakado be a'done dritai ro, miye inye. 22 Tana iyeäṛi se äzite Opi si orivoya mano dritai ro Opi ro. Kpa oso inye mano se äzite dritai ro Kristo si orivoya iyeäṛi ndaro. 23 Lu gye ama te lagyeamba si, ka'do inye, nyà'do ko iyeäṛi lidri ro. 24 Ädrupii maro, beṛo 'dialo alo ri orine rumora ya Lu be a'do se äzi nda be kigye ya.
Taeji ta Ruogyeako'bai rota ndi Ävuzii be
25 Oko tase nyegyibe märi ta ruogyeako'bai rota, ma ota ako ni Opi resi tana ro, oko ma tavousu maro ozona oso 'dise yauni Opi rosi sindi taoyine tana ya ronye. 26 Rriti se yauono ugu tazevona usu si, musu maro be ni kado manoago ri orine oso nda ka'do be ronye. 27 Inye'do mi toko be ya? Ka'do inye nyojo ko anya onjine. Inye'do mi toko ako ya? Ka'do inye miṛi toko ko. 28 Oko ondro nya toko ogye, miye kote takozi yi, ago ondro toko ogyeako ka ago uru, anya ye kote takozi yi. Oko male ami opane ni rriti se lidri se kogye lagye be kabe usuna yasi.
29 Tase musube ni no, ädrupii maro, tu e'bete fere, etoni yauono oyigwo mileya ro beṛo 'dise toko be ri orine oso ànya toko ako ronye; 30 ànya se kayibe liyi, oso ànya a'do ko tusuro ronye; ànya se kayibe ugu, oso ànya a'do ko yai'dwesi ronye; ànya se kayibe ŋga ogye, oso ànya a'do ŋga ako ronye; 31 ànya se kabe ŋga 'bädri ono ro tana otina, a'do oso ànya ŋga aza ako amba ronye. Tana 'bädri ono, oso kabe a'do yauono ronye, orina ko madaro.
32 Male ämiri a'done dritai ro milo'be ako. Mano se gye lagye ko orivoya ondoalo taoti be losi Opi ro ta, tana nda ka ruutri ta ndaro ri Opi usine. 33 Oko mano se kogye lagye be ka ta ŋga 'bädri ro otina ayani, tana nda le ta ndaro ri toko usine; 34 ago tausu ndaro elewe te ritu. Toko ogyeako kode ŋgutikodroŋwa andivo anyaro ti ta losi Opi ro ro, tana anya le yi ozone Opi ri lomvo ndi riti tori be; oko toko se agyete andivo anyaro ti ta ŋga 'bädri ro ro, tana anya le ta anyaro ri ago usine.
35 Ma ugu ta ono atana tana male ami opane. Ma ko ojo ami lagane. Oko male ämiri tase ŋgye kado oyene, ago andivo amiro ozone cu ruindu Opi ri ya teinye ruetaako.
36 Oko ta rulu'bu 'di ritu se ratate ko ruogyene rota; ondro manona kusu tate ekye ya ko taoye ŋgyero ŋguti iro ri ondro ka'do anya konde omba te ago nda kusu tate beṛo lagye ogyene, anjioko beṛo ànyari ruogyene; oso nda kolebe ronye. Takozi i'do ta ono ya. 37 Oko ondro mano aza se kole ko oyene inye, ago ko'ba ta ndaro te tavousu ya ndaro rosi ko lagye ogyene, ago ondro ole ndaro si nda kirita yi te ago koratate tavousu modo ndaro rosi tase oyene ta, 'dooko nda yete kado ko ŋguti 'do ogyene. 38 Ago mano se kabe lagye ogye yete kado, oko nda se gye lagye ko yete kadopara.
39 Toko se agyete ko orivoya dritai ro, ondro ka'do ago ànyaro ka'do drigi lidriidriro owo; oko ondro ago anyaro kodrate; 'dooko anya te orivoya dritai ro yi ogyene mano se anya kolebe ri, oko gialo ondro nda orivoya Kristo'ba yi owo. 40 Caoko, anya a'dona yai'dwesi ndra, ondro anya kori gwo yi ogyeako owo. 'Do orivoya tavousu maro, ago musube anjioko ma kpa orivoya Tori Lu robe.