Yǝcu mɔŋgwɔ ɔlici lizi lǝṯi arri-ri ŋidiny.
(Maṯṯa 10:26, Maṯṯa 27)
1 Nǝ lizi raaythi dɔŋw alf-ŋwɔna kwittǝzir, mindaŋ nǝr allathisi naana ṯɔvo-ṯɔvoc lɔrtannalɔ ŋwaara-ŋi, mindaŋ nǝ Yǝcu andaci ṯalaamiiza ṯuuŋwun kerreny nɔŋwsǝccǝŋw, “Aŋricar khamiirǝ kǝthi Lifirriisiiyyiin, ŋǝniŋw ṯǝrrǝ ṯǝthi ŋothɽor ŋeeŋen ŋir ŋidiny. 2 Mǝ kwomne naani kwette nyithak kwuluccunǝ ŋwɔ ruwǝnnǝlɔ, nǝ ŋgwa tatap kwir ŋejmeṯ ŋwelŋithine ǝzir. 3 Ŋwɔṯaŋw kweere nyithak kwǝ-gi andisalɔ nyiidi-nyiidi kirim-nǝ, ŋwo niŋnini ki-fɔɔri, nǝ ŋgwa kwǝ-gi andisalɔ ṯilla nyiidi-nyiidi ǝrgi opɔna ler-ler ki-yiŋna-la kider.
Ǝyǝ kwɔrɔ kwǝthi ṯeenye.
(Maṯṯa 10:28-31)
4 “Limǝthgǝri liinyi nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, ǝṯiseere ṯeenye kila lǝṯi ɽeenye aŋna, laakin ǝṯireere ǝthi ŋɔma kwokwony mac ethisi ǝrri ŋithaathɔ ŋigii beṯṯen. 5 Nyii kwɔŋǝsi ilŋithini kwizi kwǝthi ṯeenye: ṯiinyar Allah wǝthi ŋɔma ethi ɽeenye, mindaŋ kwaathan-tǝ nɔŋwɔthi sɔlṯa kwǝthi-gi kaṯṯo ki-jahannam-nǝ. Aw nyii kwɔŋǝsi andaci ethi ṯeenye ŋundu-ŋwɔ!
6 “Kill ṯɔthni kiti kǝṯir iila girishǝ kɔtɔpɔt mac-a? Laakin nɔŋweere keere mac kǝṯi-gi Allah ṯɔɔthina. 7 Laakin ǝwɽu wǝthi ŋwɔɽa ŋwaalɔ wǝni wiiɽǝnnǝ ndendeṯ. Ŋwɔṯaŋw ǝṯeere ṯeenye mac; kaka nǝniŋǝ-gwɔ lithǝmthi killǝ kuuru pur-pur!
Ya ethoro kwǝthi Yǝcu ya ethi dirnathalɔ.
(Maṯṯa 10:32-33Maṯṯa 12:32Maṯṯa 10:19-20)
8 “Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, kweere nyithak kwǝnyii ruwǝzǝlɔ kiyǝnǝ yǝthi lizi, a Tɔr tǝthi Kwiziŋwunǝŋ ruwǝzǝlɔ tok kiyǝnǝ yǝthi limeleka lǝthi Allah. 9 Nǝ kwǝnyii ǝvrinni kiyǝnǝ yǝthi lizi, a Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ ǝvrinni tok kiyǝnǝ yǝthi limelekǝ lǝthi Allah.
10 “Kweere nyithak kwandisasa Tɔɔrɔ naana tǝthi Kwizigwunǝŋ ŋiɽaŋali ŋigii, ǝrsi fivrici; laakin kweere nyithak kwandisasa Ṯigɽimǝ naana Ṯirllinǝlɔ ter ŋiɽaŋali ŋeere ŋigii, ǝrseere fivrici ḏuṯ.
11 “Mǝrŋǝsi mɔmlɔttatha kiyǝnǝ yǝthi lizi lǝthi limajma@, nǝ yǝthi limuḏiir-ŋǝ lisɔlṯaan-li, ǝṯeere pinni rɔgwor-na mac, ethaarɔŋw lǝnyji aŋnici aatha-gi alla lǝnyji andaci aatha-ŋwɔ. 12 Kaka ninḏi-gwɔ Ṯigɽim Ṯirllinǝlɔ ter ethi ǝccǝ ŋaaŋwɔ @allima ŋiɽaŋali ŋa ŋinḏi-ŋǝsi ethisi andasi ki-saa@-la ṯǝ ŋgwa.”
Mǝthǝl kwǝthi ṯamɽa ṯǝthi ŋɔrṯɔ.
13 Nǝ kwɔr kwette kwɔnaanɔ ki-lɔdɔŋw-na ǝccǝ Yǝcu-ŋwɔ, “Yaa Mɔ@allim andica ǝŋgǝri-ŋw ethi-gi kanni ŋɔɔrɔ-na ŋithayyica-nyji ṯǝrnyǝri-lɔ ṯǝri.”
14 Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Kwɔr kwaalɔ ǝyǝ kwɔrɔ kwuruusǝ-nyii gaaḏi ethi kannaci ŋaaŋwɔsi ŋɔɔrɔ ndǝndǝk ŋǝthi ṯarnyalɔ ṯaalɔ?” 15 Nɔŋwaari isṯimir nɔŋw-sandaci tatap nɔŋwsǝccǝŋw, “Kitticarsi yǝy, aŋraci rogɽo raalɔ ki-ṯigiirɔ-na tatap; kaka niti nǝṯi-gwɔ ŋimiitha ŋir rerrem ŋǝthi kwizigwunǝŋ ere naani kavindiny-na wǝṯɔŋw ǝthi mac, alla mɔŋw kinnǝni oro kwɔrṯɔ kaka aatha kweere.”
16 E-ta nǝsi Yǝcu andaci mǝthǝlǝ-ŋgwɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “Kwɔr kwɔnaanɔ kwette kwir kwɔrṯɔ ceg-cegi, nɔŋwɔthi ṯɔrɔny ṯiriiɽɔ riṯṯak. 17 Mndaŋ nɔŋwaari ibṯǝḏi ethaari fǝkirǝ ki-rogɽo-na ruuŋwun nɔŋwaarɔŋw, ‘Nyii kwende kwǝthi ǝzir-nǝ wǝthi-gwɔ kette kwomne-ŋgwɔ kwiinyi tatap. Aatha kwǝnyii ǝrri?’ 18 Nɔŋwaarɔŋw ki-rogɽo-na ruuŋwun-ŋwɔ, ‘Ŋindǝr-ṯǝ ŋɔ ŋǝnyji ǝrri, nyii kwippi nyuuluŋǝ nyiinyi kithaay, mindaŋ nyjacci nyithaathɔ nyɔppa, nyinḏiny-gwɔ ethi balsi ŋwaana-na kwomne-gi tatap kwiinyi kwɔthaathɔ’. 19 E-ta nyǝccǝ rogɽo riinyi-ŋwɔ, ‘Rogɽo, a kwir-mba kwir kwɔr kwǝthi bakhatha gaa! A kwɔmǝthi kwomne tatap kwisaaw-kwisaaw kwɔnaŋna-ŋa kwinḏi ethi nannatha yithlǝyu yittǝzir. Ǝlli yiithi, ethne nǝ ii tok, mindaŋ arri-ri surṯǝnnǝ’. 20 Laakin nǝ Allah ǝccǝŋw, ‘Ŋaa-ŋgwɔ kwithii kii ŋgwɔ! Kulŋǝ-ṯǝ ŋgɔ rɔkwɔ-rɔkwɔ ǝrŋǝ dimmǝthǝ ṯigɽimǝ ṯɔɔŋwa; e-ta ǝyǝ kwɔrɔ kwaavi kwomne-ŋgwɔ tatap kwɔgittica-ŋa rogɽo rɔɔŋwa?’” 21 Nǝsi Yǝcu ṯimmaci nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋinḏi-ṯǝ ethoroŋw ki-lizi-nǝ kila lǝṯi immǝci rogɽo reeŋen ŋɔrṯɔwa, laakin ǝṯireere oro lɔrṯɔ kiyǝnǝ yǝthi Allah mac.”
Ethi allitha Allah ṯɔgwɔri naana.
(Maṯṯa 6:25-34)
22 Nǝ Yǝcu andaci ṯalaamiiza ṯuuŋwun nɔŋwsǝccǝŋw, “Ǝṯeere pinni rɔgwor-na mac ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝni ethnǝ wǝthi ŋimiitha ŋǝǝlɔ, ya ethaarɔŋw, aatha kwǝnyii yee, ya yaŋna-yi yaalɔ ethaarɔŋw, aatha kwǝnyii kenne. 23 Ŋimiitha ŋithǝmthi-pǝ ethneya-la, nǝ aŋna ṯamthɔ yirethi-la. 24 Iisar-ṯi yothŋoroŋi yende yǝṯi kwee ŋwaana wala ethi ɔni; wala ǝthǝthi limǝghzǝnǝ, wala nyuuluŋǝ; laakin ǝṯisi-tǝ Allah ithni! Ŋaaŋa lithǝmthi-pǝ ndǝwǝ-lǝ pur-pur! 25 A kwǝthi ŋɔma ethi nanni kwokwo lǝlu-ttuk ṯipinnǝ-thi ṯɔgwor-na ṯɔɔŋwa? 26 Mǝseere ǝthici ŋɔma-na ethisi ǝrri ŋɔ ŋokɔɽoc mac, e-ta ŋotho ŋurtunǝŋǝ-ŋinǝ ŋithaathɔ 27 Iisar-ṯi ɔvɽɔnya wǝthi yaaɽi-na wǝṯi peŋe aŋgwɔrɔ; wende wǝṯi akkɔ ŋothɽor ŋeere, wala ethi ɔgɽi yirethi yǝthi rogɽo reeŋen. Laakin nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, mǝlik kwǝni Sulemaan ŋinith-ŋinǝ ŋuuŋun tatap, nɔŋweere kenne yirethi yisaaw beṯṯen yir kaka ɔvɽɔnya mac. 28 Laakin mǝ Allah kinnini karaawa kǝthi wuthǝr kǝṯi miithi aŋwɔnɔ nǝ ŋɔrpɔ-ŋgwa ǝṯɔŋw kǝṯṯini kiigǝ-nǝ, e-ta ŋweere kǝniny kinnini ŋaaŋwɔsi beṯṯen mac-a? Ŋaaŋa lirmba lir lizi lette lǝthi ṯǝmminǝ ṯokwɔɽony gaa! 29 Ŋwɔṯaŋw ǝṯeere naŋninnalɔ ŋgwa kwǝthi yee-ŋa mac, nǝ ŋgwa kwǝthi ii, na ǝṯi pinnǝ rɔgwor-na mac. 30 Kaka nǝṯi-gwɔ lizi lǝthi ṯurmun-nǝ naŋninni kwomne ŋgwɔ tatap. Papa kwaalɔ kwilŋithi kwomne tatap kwǝṯi naŋninni. 31 Nǝ ki-lɔɔbi lǝthi ŋiɽaŋal ŋɔ tǝ, naŋnar Ŋeelenyi ŋuuŋun mindaŋ kwɔŋǝsi inḏǝthǝ kwomne ŋgwa tatap.
Ŋɔrṯɔ ki-leere-na.
(Maṯṯa 6:19-21)
32 “Ǝṯi ṯiinya maǝc yaaŋal yiinyi yir dɔŋw lokwɔɽony, kaka naami-gwɔ Papaǝ-na kwaalɔ, ethi inḏǝthǝ ŋaaŋwɔsi Ŋeelenyi. 33 Liṯṯir kwomne kwaalɔ kithaay kwǝthi-ŋǝ, mindaŋ a inḏǝthǝ lɔwaaya gwuruushǝ. Ǝthir lujɔzlaana liti lǝṯi kee mac, mindaŋ awanni ŋɔrṯɔwa ŋaalɔ ki-leere-na ŋiti ŋǝṯi ernene mac, wala ethisi lɔɔɽam nyiimi wala ethisi livɽitir kiirasalɔ tok mac. 34 Kǝzir wǝṯi-gwɔ ŋɔrṯɔ ŋaalɔ nanni, ǝṯi-gwɔ rɔgwor raalɔ nanni tok.
Yaḏaam yǝti aŋranni naana.
35 “Ǝṯisi nanyjalɔ ŋette nyithak cɔgwo-cogwop ŋinḏi ethiila, likǝkkinǝ-nǝ tetter ŋwombo-ŋi ŋwaalɔ ŋwɔvɔɔdɔ, 36 kaka yaḏaama kiya yǝkkicǝ sǝyyiḏǝ kweeŋen kizǝn ethaaɽa kǝzuumǝ-nǝ wǝthi ṯaaga. Mɔŋw iila ŋwɔ ippi lɔbaaba mindaŋ ǝri kiṯicǝnni fittak. 37 Nǝ yaḏaam kiya yindǝr-ṯǝ yinḏi ethaami ɔrtannɔŋw mǝsi sǝyyiḏ kweeŋen aaɽa mɔŋwsi kaṯṯasi ligɽiṯɔ linaanalɔ cɔgwo-cɔgwop! Nyii kwɔŋǝsi andaci rerrem, kwinḏi ethi allitha ibaaya-lɔ wuuŋwun mindaŋ ŋwɔsi nǝnǝlɔ mindaŋ ŋwɔsi ithni. 38 Linḏi-mbǝ ethaami ɔrtannɔŋw mɔŋwsi iila mɔŋwsi kaṯṯasi linaanalɔ cǝgwo-cɔgwop, mɔŋw iila kinnǝ kulŋǝ-nǝ, wala mɔŋw ɽindaŋnalɔ! 39 Laakin ilŋithirsi ŋɔ ethaarɔŋw, ǝŋgi kwizi kwǝthi dɔɔnɔ-ŋwɔ elŋe ethaarɔŋw kwɔɔram kwinḏi ethiila ki-saa@-la kwǝndu ǝŋgi-ŋweere duŋgwǝci dɔɔnɔ-ŋwɔ kwuuŋwun mac mindaŋ ethi kwɔɔɽam ere iila ethi kii ethi ǝnḏi mac. 40 Nǝ ŋaaŋa tok laazim a-naana-lɔ cogwo-cɔgwop, kaka ninḏi-gwɔ Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ ethiila ki-saa@-la ŋgwa kwiti kwigittathiŋa-gi duŋgwun mac ethiila.”
Khaḏaam kirllalɔ nǝ kiti kirllalɔ mac.
(Maṯṯa 24:45-51)
41 Nǝ Bɔṯrɔs ǝccǝŋw, “Kweeleny mǝthǝl ŋgwɔ kwǝri kwirii alla kwɔɽɔmasa-nyji-galɔ tatap?”
42 Nǝ Kweeleny ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Ǝyǝ kwɔrɔ kwir khaḏaam kirllalɔ kǝthi yǝnǝ? Kindǝr-ṯǝ ŋga kinḏi sǝyyiḏ kwuuŋwun ethi ruusi wǝkiil ethi aŋraci dɔɔnɔŋwu kwuuŋwun, nǝ ethisi ithni ki-wǝkiṯ-lǝ dap-dap. 43 Khaḏaam ŋga kǝmbaami ɔrtannɔŋw, mǝ sǝyyiḏ kwuuŋwun aaɽitha dɔɔnɔ ethi kaṯṯasi ŋǝrrǝ-ŋwsi ŋɔ! 44 Nyii kwɔŋǝsi andaci rerrem, kwinḏi ethi sǝyyiḏ kwuuŋwun ruusi wǝkiil wǝthi kwomne tatap kwuuŋwun. 45 Laakin ma khaḏaam-ŋga aarinaŋw, ‘Sǝyyiḏ kwiinyi kwinḏi ethi ɽindaŋnalɔ’, mindaŋ mɔŋwaari ibṯǝḏi ethi ippi yaḏaama yithaathɔ yir lɔr-ŋa laaw-li, mindaŋ mɔŋw ethne, ŋwɔ ii mindaŋ mɔŋw urlǝli tɔk, 46 e-ta mǝ sǝyyiḏ kwuuŋwun aaɽa ki-laamin-la lette nyithak liti ligittathi-li khaḏaam-ŋga mac, wala ki-lɔɔmɔr-la kila liti lilŋicaŋw-li mac. E-ta ŋwɔ inḏǝthǝ jiizǝ, nǝ ŋwɔ kaṯṯɔ ki-lizi-nǝ kila luuɽu yǝni-nǝ.
47 “Laakin mǝ khaḏaam elŋece rac kwomne-ŋgwa kwɔnaŋnathi sǝyyiḏ kwuuŋwun ethǝrrici ŋunduŋw mindaŋ mɔŋweere naanalɔ cɔgwo-cɔgwop ethi ǝrrici mac tǝ, ǝri inḏǝthǝ jiizǝ kwɔppa kwir ǝpǝ. 48 Laakin khaḏaam-ŋga kiti kilŋithi mac ŋiɽaŋali ŋa ŋinaŋnathisi sǝyyiḏ kwuuŋwun, nǝ mɔŋwsi ǝrri ŋeere ŋǝthi ṯǝppǝ tǝ, ǝri inḏǝthǝ jiizǝ kwokwo kwǝwrǝ naana. Ŋgwa kwinḏǝthǝr kwuuru, ǝri naŋnatha kwuuru; nǝ ŋgwa kwinḏǝthǝr kwɔthǝmthǝlɔ ethi aŋraci ǝri naŋnatha kwɔthǝmthǝlɔ tok.
Yǝcu kwir sǝbǝb kwǝthi ṯundǝnnǝnǝ ṯǝthi lizi.
(Maṯṯa 10:34-36)
49 “Nyii kwinḏi ethi ǝnyji kǝmruŋǝ ki-ṯurmun-nǝ. Nǝnyii naŋni beṯṯen kerreny tuk etheese kigwuɽutǝthɔ! 50 Nyii kwǝthi ma@muuḏiiyya laazim nyaavi, nyii-ŋgwɔ kwɔppinnǝ ṯɔgwor-na beṯṯen mindaŋ mǝr ṯimmanni kimaaraǝ. 51 Ŋaaŋa ligittathɔ ethaarɔŋw nyii kwǝvicǝ ṯurmunǝ ṯaama naana? Bǝri-mǝ, ṯaama naana ṯiti ṯir mac, laakin ṯundǝnnǝnǝ ṯirɔ. 52 Mǝr naani ṯɔthni dɔɔnɔ kwɔtɔpɔt, ǝri uɽǝnninǝ, ǝroro ṯoɽol ṯuwǝn tǝthi kila lir ndǝn; nǝ kila lir ndǝn, ǝroro ṯiwǝn tǝthi kila lir ṯoɽol. 53 A papa-ŋa oro ṯuwǝn ṯǝthi nyɔr nyeeŋen nyir nyoŋwor, nǝ nyir nyoŋwor ǝroro ṯuwǝn ṯǝthi rǝrnyin-ŋa reeŋen; a ayya-ŋa oro ṯuwǝn ṯǝthi nyǝr nyeeŋen nyir nyiira; nǝ nyɔr nyir nyiira ǝroro ṯuwǝn ṯǝthi lǝnyin-ŋǝ leeŋen; a laaw lir luunǝ oro ṯuwǝn tǝthi luunǝyin leeŋen lir nyiira, nǝ nyiira nyir luunǝ ǝroro ṯiwǝn ṯǝthi luunǝyin-ŋǝ leeŋen lir laaw.”
Ṯilŋiṯṯana ṯǝthi ŋwɔɔmɔr
(Maṯṯa 16:2-3)
54 Nǝ Yǝcu andaci lizi kwokwony nɔŋwsǝccǝŋw “Meese leblethi ǝzir-yi wǝṯi-yi aaŋwɔn ɔɽi, ǝṯaarinaŋw tɔc kaaw kinḏi ethi dɔnni, mindaŋ ǝṯit-ṯǝ oroŋw dap. 55 Na mǝ iccini kɔrɔn-gi kǝthi ŋwɔdoŋw-ŋala kaarɔ, ǝṯaarɔŋw kiijaŋ kinḏi ethi fuuthi, mindaŋ ǝṯir-ṯǝ oroŋw dap. 56 Ŋaaŋa kila lǝṯi arri-ri ŋidiny! Mǝsi elŋe ethisi uppinǝ ŋa ŋǝṯi iijini kwurǝyu-lu nǝ leereya naana tok, nǝ ŋaaŋa lotho lithimthi ethisi uppinǝ ŋǝthi lɔɔmɔr kɔlɔ?
Ǝṯi ammithina kaasim-gi kɔɔŋa.
(Maṯṯa 5:25-26)
57 “Nǝ athrɔ-pa ŋaaŋa lende lǝccǝ rogɽo raalɔ haakima ŋiɽaŋal-ŋi ŋa ŋɔvthanna? 58 Mǝŋǝ kaasim keere allasi lɔɔma naana, mindaŋ mɔŋw mɔlthatha ŋaaŋwɔ ki-mahkama-na, ǝɽi kǝniny ǝsi naŋnalɔ ŋeere ŋisaaw ŋǝthi-ŋi ammithina ŋundu-gi kinaŋw niti nɔppathi-ŋa kinnǝni ki-mahkama-na mac. Mǝseere ǝrri ŋɔ mac tǝ, kɔŋǝ iili naanɔ-gwɔ gaaḏi, mindaŋ ǝŋǝ gaaḏi inḏǝthǝ bǝuliisa, mindaŋ mǝŋǝ bǝuliis kaṯṯɔ ki-sijin-nǝ. 59 Nyii kwǝccǝŋǝ-mǝ ŋwɔ, a kwɔnannitha kinaŋw mindaŋ a ɽaanyasi girishǝ kǝjinnǝ kǝthi hɔkwɔm.”
Ŋgaemba Miomba Lomvo
(Matayo 10:26-27)
1 Ondro kutu lidri ro lowaro kotokalate ago ka ugu lutu azi drisi oko, Yesu atate käti taeri'bai ndaro ri ekye: “Nyàgaga ami ni loŋga Parusii ro ri; ma miomba ànyaro tana atana. 2 Ŋgase atako drî na te äpina drî na 'da, ago tase cini dämbidämbiro a'bana 'da unine. 3 Ka'do inye tase nyàtate vouni ya erina 'da ŋgaeyi ya ago tase nyà atana kayayaro iṛero drî oseosero zo ya ayona tana 'da ni zo drisi.
Nda se Turine
(Matayo 10:28-31)
4 “Mata ämiri, bereazii maro, nyà'do ko turiro ni ànya se kabe lomvo ufu ri oko ufuna vosi uninayi ko ŋga aza oyene koziro. 5 Maka'dana nda se ämiri turine 'da, nyùturi Lu, se lomvo ufu vosi ni drikaca be ovone le gehena ya. Mìma ta maro ya, nda ni se beṛo ämiri turine owo!
6 “Inye'do gyolokoi nji agye ko teṛo mileni ritu si ya? Caoko Lu ije ta gyoloko alodi ro kote. 7 Ca drikyiri drî amiro ro vona cini atite. Ka'do inye nyà'do ko turiro; tana lagye amiro orivoya para ndrani gyolokoi amba ri!
Ànya se ka Kristo Uru ago se Koga Nda zo be
(Matayo 10:32-33Matayo 12:32Matayo 10:19-20)
8 “Ma taŋgye iti ämiri, nda se kabe ata ŋbelero miamba ya ekye yi ni maro, Ŋgwa Lidri ro atana kpa inye ta ndaro ta malaikai Lu ro kandra. 9 Oko nda se kabe ma ogazo ŋbelero miamba ya, Ŋgwa Lidri ro ogana nda kpa zo malaikai Lu ro kandra.
10 “'Diaza se kabe ta ata Ŋgwa Lidri ro lomvo änina ndi e'bene; oko nda se kabe ta undiro atana Tori Alokado lomvo änina ko e'bene alona.
11 “Ondro ànya keziyi ami te vure amiro oyene zoitaeriro ya kode wari'bai kode 'dimiri'bai kandra, nyòlo'be mi ko mìkye yagagana iyi eŋwanye kode yatana eŋwanye. 12 Tana Tori Alokado embana ami 'da tu gi ana ya tase ämiri atane si.”
Lapidriopi ta Ŋgaamba'ba Amamaro rota
13 Mano aza lowa lako atate Yesu ri ekye: “Miemba'ba, nyata ädrupi maro ri drimbi täpi amaro ke'bebe ämäri lonyine ma be.”
14 Yesu zatadri ndaro te ekye: “Bereazi maro, a'di ozo ta ni märi vureopene kode drimbi lonyine lakole ami ritu roya ya?” 15 Ago nda ugu atate ànya cini ri ekye: “Mìndre kado ago nyàgaga andivo amiro ni yagäru cini risi, tana ori ŋgye lidri ro a'ba ko ŋgase modo ndaro be sina 'do dri, a'do ndaro ŋgadriamba be mu'du eŋwanyeya 'do tana i'do.”
16 'Dooko Yesu iti lapidri ono te ànyari ekye: “Mano aza orivoya ŋgaamba'ba yi se orivoya gyini be se wa doŋgo te kado. 17 Nda eto tavousute andivo ndaro si ekye: ‘Ma te vo ako ŋga cini maro o'baza, mayena e'di ya? 18 Nda atate andivo ndaro ri ekye, ono ni tase märi oyene owo, meperena kyiroi maro 'da vuru ago mago mamona te 'desi para, se madrona inya maro gwo ndi ŋga azaka cini maro be kigye. 19 'Dooko matana gwo andivo maro ri makye, ma te kandrakado be! Ma te orivoya ŋga kado se cini malebe a'done sina ndroa na amba be. Miri ori rritiako, minya, mimvu, ago andivo miro nyänjäkyi!’ 20 Oko Lu atagwo ndäri ekye: ‘Mi amama yi! Ŋgäkyi ono si ono oye adri miro urune, 'dooko ŋgase cini andivo miro ka'dobe sina ono a'dona a'di riya?’ ”
21 Ago Yesu atate ekye: “Ono ni tase a'dona be ànya se kayibe ŋgadriamba odro andivo ànyaro ri oko ŋgadriamba ako Lu mile ri owo.”
Miyi ta Lu ya
(Matayo 6:25-34)
22 'Dooko Yesu atate taeri'bai ri ekye: “Mata ämiri ono, nyà'do ko milo'be be ta ŋgaonya se mìlebe ami o'bane orine lidriidriro sina rota kode ta boŋgo se mìlebe osone ami lomvo ono rota. 23 Adri orivoya para ndrani ŋgaonya ri, ago lomvo orivoya para ndrani boŋgo ri. 24 Mìndre korogai te: ànya kyi'diyi ŋga ko ago kotoyi ŋga jalia ro ko, ànya orivoya zoi ŋgaodroro ndi kyiroi be ako, oko Lu kani ànya eca! Ami orivoya kadopara ndrani arii drisi! 25 Inye'do alo aza amiro o'banayi gi'da ombane de'bele ta milo'be rosi ya? 26 Ondro ka'do mìni kote ca ŋga fereŋwa oso nonye ono oyene, nyà milo'be ta ŋga azaka rota etaya? 27 Mìndre dri foi kabe omba: ànya yeyi losi ko ago 'diyi boŋgo ko andivo ànyaro ri. Oko mata ämiri ono, 'Bädri'ba Solomo gica ŋgadriamba cini ndaro be oko, a'do kote boŋgo liŋgyiekye be oso alo aza fo kwoi ro ronye. 28 Lu ni se kabe boŋgo oso käyi vocowa ro lomvo owo; käyi se ondro ono gi orivoya noŋwa ago ondo oko tana kyete, jete vo ŋgaonya la'diro ya. Inye'do nda osona boŋgo ṛo ko para ndra ami lomvo ya? Ami taoma giṛiŋwa be ono!
29 “Nyòlo'be mi ko ondoalo, ta ŋgase ämiri onyane ago ŋgase ämiri umvune rota. 30 (Tana taomaako'bai 'bädri ono ro ondoalo kayi ta ŋgase cini kwoi ro usuna.) Täpi amiro ni te anjioko mìle ŋga kwoi. 31 Oko vona ro, nyà'do tausu Miri 'Bädri'ba ndaro robe, ago nda ozona ŋga kwoi 'da ämiri.
Ŋgadriamba Vo'buyakuru ya
(Matayo 6:19-21)
32 “Nyà'do ko turi ro, gboko giṛiŋwa ono, tana Täpi amiro yai'dwesi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ozone ämiri. 33 Nyòlogye ŋga cini amiro ago nyòzo parata na ati'bai ri, kpäkä se lewa ko andivo amiro nyà'do sina, ago mìdro ŋgadriamba amiro Vo'buyakuru ya, se ànya okyena ko alona, tana kugu unina ko ànya kugune, ago ludu unina ko ànya onyane. 34 Tana ya amiro a'dona 'da ondoalo vose ŋgadriamba amiro orivoya kigye ana ya.
Ruindu'bai Ka'do Nja Vookwa be
35 “Nyà'do nja ŋgase kabe ikyi ta, mìso boŋgo ago nyèyi lamba amiro, 36 oso ruindu'bai se kayibe ugu 'desi ànyaro kwote egovoya ni karama lagye ro yasi ronye. Ondro nda kesate ago ko'bi käläsi te oko, ànya oŋgana 'da upina käläsi 'da ndäri dori. 37 Ruindu'bai se ondro 'desi ànyaro kate ego oko kusu ànya te miuŋbo ago nja ànya ni kado! Mata ämiri ono, nda otrina boŋgo ndaro 'da, ago ejina ànya 'da orine vuru, ago onyana ŋgaonya 'da ànya be. 38 Ànya ni kado ondro nda kusu ànya te nja; ondro nda kesa ca o'bwaro kode liyaro owo! 39 Mìyi ta ono! Aba ondro ka'do zo kuzupi kuni tuse kugu kabe ikyi sina gwo, nda o'bana kugu ko vo oŋgone zo ndaro ya. 40 Ami, kpa inye, beṛo a'done nja, tana Ŋgwa Lidri ro ikyina 'da saa se mì'ba mi ko ikyiza ndäri sina si.”
Ruindu'ba se 'Diri kode se ko 'Diri
(Matayo 24:45-51)
41 Petero atate ekye: “Opi, inye'do lapidriopi ono mipi toto tana ama, kode mipi tana 'dicini ya?”
42 Opi zatadrite ekye: “Ka'do inye, a'di ni ruindu'ba 'diri ago tavouni be owo ya? Nda ni se 'desi ndaro o'bana 'da dri'ba ro zo ndaro dri ago ŋgaonya ozone ruindu'bai azi ri tu ŋgye na si owo. 43 Ruindu'ba se ondro 'desi ndaro kikyite 'bäru oko kabe nda usu ugu ta oyevoya inye 'do ni kado! 44 Endaro, mata ämiri ono, 'desi o'bana ruindu'ba se ana 'da drikaca be lakaza cini ndaro dri. 45 Oko ondro ruindu'ba kata gwo andivo iro ri ekye, 'desi ndaro uruna tu amba egoza ago ondro nda keto ruindu'bai azi, mànoago ro riti 'ditoko robe o'bina te, ago nya ŋga te ndi ŋga umvu be ago kufu yi te ŋgaumvu si oko, 46 'desi ruindu'ba gi ana ro egona 'da tu alo aza se ruindu'ba ana ko'ba mi ko nda ta si ago saa se nda kuni ko si. 'Desi togana nda 'da jinyijinyi ago nda usuna andivo ndaro 'da taoroako'bai lako.
47 “Ruindu'ba se ni tase 'desi ndaro kole nda be oyene te, oko ede andivo ndaro ko nja ago ye anya kote, ezana ndi o'bi kozi si. 48 Oko ruindu'ba se ni tase 'desi ndaro lebe ko, ago caoko ye gwo ŋga azaka se ta si la'bi ayani 'do; ezana ndi o'bi fereŋwa si. Ejina ŋgaamba ni 'dise ozobe amba rigye rigyesi, ejina ŋgaamba 'da ni 'dise ozobe parandra rigye rigyesi.
Rulonyi ta Yesu rota
(Matayo 10:34-36)
49 “Mikyite asi osone 'bädri dri ago ṛo kado eleru gwo owo! 50 Ma bapatisi be ma bapatisiza, ago ma rritiro madale lävuna lutu! 51 Nyùsube mikyite taliatokpe ezine 'bädri ya ya? Hwa, ko taliatokpe, oko rulonyi ayani. 52 Ni yauono ago mileya ro katidri nji lonyiruna 'da, nätu ritu dri ago ritu nätu dri. 53 Täpii a'dona 'da kyilaro ŋgwàagoro ànyaro be, ago ŋgwàagoro kyilaro täpii ànyaro be, endrei a'dona 'da kyilaro ndiriŋwa ànyaro be ago ndiriŋwa kyilaro endrei ànyaro be, ago 'ditoko a'dona 'da kyilaro adraŋwà ànyaro be, ago adraŋwà kyilaro 'ditoko ànyaro be.”
Tu Uni
(Matayo 16:2-3)
54 Yesu ata kpate lidri ri ekye: “Ondro mìndre 'dikolo ka ugu ikyi ni aŋgoyasi oko, nyà ata mìkye 'bu koye u'dine; ago 'di ndi. 55 Ondro oli ka ugu eli ni ŋgäṛiŋwadrisi oko, nyà ata mìkye vo koye emene; ago eme ndi. 56 Ami orivoya miomba'bai! Mìni ndi voondrene 'bädri dri ndi vokuru be ago mìni ta oli ro ndi, oko tana e'di mìni tu yauono tana ko etaya?
Nyède Kyila Oye Amiro Azi be
(Matayo 5:25-26)
57 “Ŋgase ŋgye oyene mìpe vurena ko andivo amiro si etaya? 58 Ondro 'dialo aza kyilaro mibe ago ka mi ezi vure ya, nyede kalaope amiro nda be teinye oyiako vure ya, ondro miye kote, nda uguna mi 'da vureope'ba kandra, se ozona mi gwo vookwa'ba rigye, ago avona mi 'da kamba ya. 59 Mata miri ono, mirina ndi lau, madale nyozona mileni ädu dri miro utwero lutu.”