Mǝthǝl kwǝthi kwɔr kwugwuuthu ŋwɔɔla.
(Mɔrgus 4:1-9Luuga 8:4-8)
1 Ki-laamin-la ṯǝ kila nǝ Yǝcu ruuthǝ dɔɔnɔ nɔŋweele bahara kǝni nɔŋgwɔ naanalɔ ethaari @allima. 2 Nǝ ŋwɔdɔŋw ŋwittǝzir attathi naana, mindaŋ nɔŋw ɔɽi ki-mɔrkǝb-nǝ nɔŋgwɔ naanalɔ kinaŋw, mindaŋ nǝ lizi rilli tatap nḏɔṯɔma kǝni. 3 Mindaŋ nɔŋwsi andaci kwomne kwittǝzir mǝthǝl-gi, nɔŋwsǝccǝŋw, “Kwɔr kwɔnaanɔ kwette kwuruuthu etheele ethi kwɔɔtha. 4 Nǝ mɔŋw kwee tǝ, nǝ ŋwɔɔla iidi ŋwokwo ki-thaay-la, mindaŋ nǝ ndǝw iila nǝrsi ɔṯanni kworo. 5 Nǝ ŋwɔɔla ŋwɔthaathɔ iidi ŋwiiɽi-na kǝzir witi Wǝthi wurǝyuŋi wuuru mac, nǝr dallithanna fittak, kaka-niti nithiiŋǝ-gwɔ wurǝyu-nǝ mac. 6 Mindaŋ mǝ aaŋwɔn allitha, nǝr ai naana, nǝ kaka niti nɔɔɽasar-gwɔ rɔvɔɔ lac-lac mac, nǝr ǝrmi. 7 Nǝ ŋwɔthaathɔ ndi ki-yuugwi-nǝ mindaŋ nǝ yuugwi diiɽǝ mǝr peŋe, nǝrsi firttaŋ. 8 Nǝ ŋwɔthaathɔ nǝr iidi ki-wurǝyu-nǝ wisaaw, mindaŋ nǝr riiɽi yǝy yisaaw ŋwokwo ruɽi-ṯɔthni, ŋwokwo ruɽi-ṯoɽol, nǝ ŋwokwo ṯuɽi-wrii. 9 Kwǝthi yǝni yǝthi-yi neŋne ethɔŋw neŋne.”
Sǝbǝb kwǝthi amthaal.
(Mɔrgus 4:10-12Luuga 8:9-10)
10 Kwaathan tǝ nǝ ṯalaamiiz iila naanɔ-ŋgwɔ nǝrǝccǝŋw, “Lotho landica-ŋǝsi amthaal-yi?” 11 Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋaaŋa lir linḏǝthǝrsi ŋɔma ethelŋe ŋejmethi ŋǝthi Ŋeeleny ŋǝthi ki-leere-naŋw, laakin ŋundu-ŋǝ tǝ, nǝrseere inḏǝtbǝ mac. 12 Ŋgwa kwǝthi ǝrgwɔ kiɽǝcǝsi-lǝ mindaŋ ŋwuuri, nǝ ŋgwa kwiti kwǝthi mac ǝrisi ǝpnnǝthǝ kinya nyǝthiŋwsi. 13 Ŋindǝrṯǝ ŋɔ ŋǝvricǝ-nyii ethisi andaci amthaal-yi, kaka nǝṯir-gwɔ iccithi, laakin ǝṯireere ese mac, ǝṯir keṯṯe yǝni, laakin ǝṯireere neŋne mac, waia ethisi elŋe. 14 Nǝr rattathi ŋandisasi Isha@ya ŋǝni ŋeeŋen, ŋaarɔŋw-ŋiŋw, ‘Lizi kɔlɔ linḏi ethi kette yǝni dooɽǝ, nǝ ǝrseere elŋe too, nǝ ǝri iccithi dooɽǝ, laakin ǝreere ese ǝzir ḏuṯ. 15 Kaka mǝgwɔ rɔgwor rǝthi lizi kɔlɔ ɔnḏi nǝr lǝŋthǝnni yǝni yeeŋen, nǝr mithǝ yǝy yeeŋen, mindaŋ ethiyeere iisithi mac, mindaŋ ethi neŋne yǝni-yi yeeŋen, nǝ ethisi elŋe rɔgwor-ri reeŋen tok, mindaŋ ǝŋgir urlǝ rɔgwor-lɔ, mindaŋ ǝŋgi-nyji sǝwi’. 16 Laakin ŋaaŋa tǝ, a laamina kaka nǝṯi-gwɔ yǝy yaaṯǝ iisithi, nǝ yǝni yaalɔ ǝtir neŋne tok. 17 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, liɽii-ŋa lizi-li lɔvthanna luuru, lǝthi sɔɔrɔma beṯṯen etheese ŋgwa kwiisa-ŋa, laakin nǝr ulǝsi abariya; nǝ ethi neŋne tok ŋgwa kwǝṯi neŋne laakin nǝr ulǝsi abariya.
Yǝcu nuppǝ-ŋgwu mǝthǝlǝ-nǝ kwǝthi kwɔr kwugwuuthu ŋwɔɔla.
(Mɔrgus 4:13-20Luuga 8:11-15)
18 “Niŋnar-ṯi ŋiɽaŋali ŋǝthi ŋgwa kwugwuuthu ŋwɔɔla. 19 Mɔŋw neŋne kweere ŋiɽaŋali ŋǝthi Ŋeeleny mindaŋ mɔŋwseere elŋe mac tǝ, nɔŋwaaɽanni ŋwɔɔla ŋwa ŋwiidu ki-thaay-la, mindaŋ nǝ Ibliis iila nɔŋwsi dimmǝthǝ kithaay ŋwa ŋwɔgwɔɔthɔna ki-ṯɔgwor-na ṯuuŋwun. 20 Nǝ ŋwa ŋwɔgwɔɔthɔna ki-ŋwiiɽi-na, ŋwaaɽinna ŋgwa kwǝṯi neŋne ŋiɽaŋali, ǝṯɔŋwsi mithǝ kwinyiŋlana; 21 laakin ǝtireere ɔɽi lac-lac duŋgwun-nǝ mac, ǝtireere nanni tɔttɔṯ mac, mindaŋ mǝ ṯurvǝ ǝnḏithǝ, mǝr ǝwɽi yǝy-lɔ sǝbǝb-gi kwǝthi ŋiɽaŋal ŋǝthi Ŋeeleny, mindaŋ ǝṯɔŋw ṯɔgdanni ǝṯɔŋwsi duŋgwǝci. 22 Nǝ ŋwa ŋwɔgwɔɔthɔna ki-yuugwi-nǝ, nǝraaɽanni ŋgwa kwǝṯi neŋne ŋiɽaŋali laakin eṯi ṯimiidatha ṯǝthi ṯurmun-nǝ, nǝ ṯamɽa ṯǝthi ŋɔrṯɔ, ǝtir firttaŋ ŋiɽaŋali, mindaŋ ǝṯireere riiɽi mac. 23 Nǝ ŋwa ŋwɔgwɔɔthɔna ki-wurǝyu-nǝ wisaaw, nǝraaɽanni ŋgwa kwǝṯi neŋne ŋiŋaŋali, mindaŋ ǝṯɔŋwsi elŋe tok, kwunder-ṯǝ kwǝṯi riiɽi ŋwɔɔla ŋwir kaka ruɽi-ṯɔthni, ruɽi-ṯoɽol, nǝ ṯuɽi-wrii.”
Mǝthǝl kwǝthi aaḏaar.
24 Nǝsi Yǝcu andaci mǝthǝlǝ ŋgwɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋeeleny ŋǝthi ki-leere-naŋw ŋaaɽinna kwɔɔrɔ kwugwuuthu ŋwɔɔla ŋwisaaw ki-thɔrɔny-na ṯuuŋwun. 25 Nǝ kulŋǝ kette ninḏirɔ lizi tatap, nǝ kwuwǝzǝ ŋunduŋw iila nɔŋw ǝwthinici aadaara-lɔ ŋwan-na mindaŋ nɔŋwaaɽi nyettec. 26 Mǝr allitha mindaŋ mǝr riiɽi, nǝ aaḏaar elŋethine tok. 27 Nǝ yadaam iila naanɔ-gwɔ kwɔr kwǝthi dɔɔnɔŋw, nǝrǝccǝŋw, ‘Yaa sǝyyiḏ, naa a kwugwmuthi ŋwɔɔla ŋwiccaw ki-thɔrɔny-na ṯɔɔŋwa, e-ta aaḏaar windi ṯaka-ŋgi?’ 28 Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, ‘Ŋgwa kwuwǝzǝ-nyii kwundǝr kwǝrrǝsi ŋɔ’. Nǝ yaḏaam ǝŋnici nǝrǝccǝŋw, ‘E-ta a kwɔnaŋna-nyji etheele ethi’ allilla-na?’ 29 Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝnw, ‘Bǝri-mǝ mallillana-tǝ a ɔrnasi ŋwaana kǝzir weere ǝsi allathalɔ tok. 30 Duŋgwǝcǝr ŋwaana-ŋwɔsi aadaar-yi ethi diiɽǝthisi cerge-cergec mindaŋ mǝ lɔɔmɔr iila lǝthi ṯɔɔna. E-ta nyjandaci kila lɔɔnɔ ethi ɔɔni aaḏaara kerreny ǝri kǝkki ŋwɔdɔŋw, mindaŋ ǝri dɔnni kithaay. E-ta ǝrimǝ firṯatha ŋwaana ki-tuuluŋ-nǝ ṯiinyi’.”
Mǝthǝl kwǝthi lɔɔla lǝthi kwatta.
(Mɔrgus 4:30-32Luuga 13:18-19)
31 Nǝsi Yǝcu andaci mǝthǝlǝ kwette kwokwony nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋeeleny ŋǝthi ki-leere-naŋw ŋaaɽinna lɔɔla lette lǝthi kwatta, lidimmǝ kwɔr kwette nɔŋw kwee ki-thɔrɔny-na ṯuuŋwun; 32 nɔŋworo lɔɔla lette lokwɔṯoc ki-ŋwɔɔla-la tatap, mindaŋ mɔŋw allitha, ǝṯɔŋw ṯamthɔ yaaɽi-la tatap, mindaŋ mɔŋworo kwaaɽi ta, ǝṯimǝ ndǝw iila ǝtir-gwɔ kette yɔɽɔɔ ki-ril-la ruuŋwun.”
Mǝthǝl kwǝthi khamiira.
(Luuga 13:20-21)
33 Nɔŋwsi andaci mǝthǝlǝ kwette kwokwony, nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋeeleny ŋǝthi ki-leere-naŋw ŋaaɽinna khamiira kidimmǝ kwaaw nɔŋw-ŋgi uthǝthǝ yiilǝ yir lisǝfiyǝ ndǝn, mindaŋ nǝr ole tatap.”
Sǝbǝb kwǝṯi-gi Yǝcu andasi amthaal-yi.
(Mɔrgus 4:33-34)
34 Ŋɔ tatap ŋǝtisi Yǝcu andaɔi ŋwɔdɔŋw tatap, ǝṯɔŋwseere andaci domony mac ŋiira amthaala-na. 35 Ethi rattathi ŋandisasi kwiɽii ŋaarɔŋw-ŋiŋw, “Minyeele ethisi andaci nyjandaci amthaal-yi nyji liŋthini kwomne ŋgwa kwuluccunǝ kinaŋw tuk nigittina-gwɔ ṯurmun-lɔ kwon-kwon.”
Yǝcu mɔŋgwɔ uppuci lizi mǝthǝlǝ-nǝ kwǝthi aaḏaar.
36 Ŋwɔṯaŋw nǝ Yǝcu ṯayya ŋwɔdɔŋw-lɔ nɔŋw ǝnḏi dɔɔnɔ. E-ta nǝ ṯalaamiiz ṯuuŋwun iila naanɔ-ŋgwɔ nǝrǝccǝŋw, “Uppucǝ-nyji-ṯi mǝthǝlǝ-nǝ kwǝthi aaḏaar wɔnaanɔ ki-thɔrɔny-na.” 37 Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋgwa kwugwuuthu ŋwɔɔla ŋwisaaw, nǝ Tɔr oro ṯǝthi Kwizigwunǝŋ, 38 nǝ wuthǝr oro wir ṯurmun, nǝ ŋwɔɔla ŋwisaaw, nǝroro nyɔr nyǝthi Ŋeeleny; nǝ aaḏaar oro nyɔr nyǝthi ŋgwa kwǝni Ibliis, 39 nǝ ŋgwa kwir ṯuwǝn kwugwuuthusi, nǝ Ibliis oro; nǝ ṯɔɔna oro lɔɔmɔr lirimthithɔ, nǝ kila lɔɔnɔ nǝ limeleka oro. 40 Kaka nǝṯir-gwɔ kǝkki aaḏaara dɔŋw mindaŋ ǝtir dɔnni kithaay, ǝri-ṯǝ oroŋw tok ki-lɔɔmɔr lǝthi kwaathan-ŋwɔ 41 A Tɔr ṯǝthi kwizigwunǝŋ ɔɔsi limeleka luuŋwun ethi ɔṯi lizi-nǝ ki Ŋeeleny-na ŋuuŋun kila tatap lǝṯi ṯɔkwɔkwɔdasi lizi ethi ǝrri ŋikiyaŋi, nǝ ŋa tatap ŋigii, 42 mindaŋ mǝrsi kaṯṯɔ kiigǝ-nǝ wɔppa wimni, ǝrgwɔ aari ǝri yee yiŋath-na tok. 43 Nǝ kila lɔvthanna ǝri ertelɔ fɔɔri-gi kaka aaŋwɔn ki Ŋeeleny-na ŋǝthi Ṯǝrnyin ṯeeŋen. Kwǝthi yǝni yǝthi-yi neŋne ethɔŋw neŋne.
Mǝthǝl kwǝthi ŋɔrṯɔ ŋuluccunǝ.
44 “Nǝ Ŋeeleny ŋǝthi ki-leere-naŋw aaɽanni kwomne kwette kwir ghaali kwuluccunǝ ki-thɔrɔny-na, kwinḏa kwɔr kwette mindaŋ nɔŋw arṯatha ŋaanya kii; nɔŋw-ŋgi aamina beṯṯen, mindaŋ nɔŋweele nɔŋw liṯṯa kwomne kwuuŋwun tatap kwǝthiŋw, mindaŋ nɔŋw-ŋgaaɽi nɔŋw iila ṯɔrɔny kitha.
Mǝthǝl kwǝthi lu-u-lu-u.
45 “Nǝ kwokwony, nǝ Ŋeeleny ŋǝthi ki-leere-naŋw aaɽanni taajira tǝti naŋninni lu-u-lu-a-lɔ lir ghaali; 46 mindaŋ mɔŋw kaṯṯasi kila lithǝmthi-lǝ beṯṯen, nɔŋwaaɽi nɔŋw liṯṯa kwomne kwuuŋwun tatap, kwǝthiŋw, mindaŋ nɔŋw iila lu-u-lu-a kila.
Mǝthǝl kwǝthi diivǝ kwǝthi lɔm.
47 “Nǝrṯǝ oroŋw kwokwony, nǝ Ŋeeleny ŋǝthi ki-leere-naŋw aaɽanni diivǝ kwukǝtir ki-bahar-na nɔŋw luuvǝzǝ lɔmi tatap ŋwɔɔla-ŋwɔɔla; 48 mindaŋ mɔŋw urǝnni deddep, nǝ lɔr mɔltha nǝr allisalɔ ki-nḏɔṯṯɔm, mindaŋ nǝr naanalɔ, nǝrsi ɔṯatha kila lisaaw ki-luuvǝ-nǝ, nǝ ligii nǝrsi kaṯṯɔ kithaay. 49 Ŋinḏi-ṯǝ ethoroŋw tok ki-lɔɔmɔr-la linḏi ethi ernene. A limeleka iila ǝri ruu lizi-nǝ kila ligii ki-lizi-nǝ lisaaw; 50 mindaŋ ǝrsi kaṯṯɔ kiigǝ-nǝ wɔppa; ǝgwɔ lizi aari ǝri yee yiŋath-na.”
Kwomne kwiyaŋ nǝ kwɔɔɽɔn.
51 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Ŋimǝsi elŋe ŋɔ tatǝp-a?” Nǝr ǝŋnici nǝrǝccǝŋw, “Aw.” 52 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Kweere nyithak kwir mɔ@allim kwǝthi Sherii@a mɔŋworo ṯilmiiz ŋǝthi Ŋeeleny ŋǝthi ki-leere-naŋw, ŋwaaɽanni kwɔɔrɔ kwǝthi dɔɔnɔŋw, kwurwǝ ŋɔrtɔwa ŋuuŋun kithaay ŋiyaŋ nǝ ŋɔɔɽɔn tok.”
Yǝcu mǝr-gwɔ dirnathalɔ Naasira-na.
(Mɔrgus 6:1-6Luuga 4:16-30)
53 Mǝ Yǝcu ṯimmasi amthaala wɔ, nɔŋw ɔrlacci ǝzir wa ŋwɔḏoŋw, 54 mɔŋw iila ki-bǝlǝḏ kwuuŋwun nɔŋwsi ǝccǝ @allima ki-majma@-na kweeŋen, nǝr liŋɽi nǝraarɔŋw, “Kwaava-thi ṯǝthinǝ yǝnǝ kɔthɔ ṯaka ŋilim-ŋi ŋɔppa-ŋɔppa ŋǝṯɔŋwsi ǝrri? 55 Kwiti kwundǝr-ṯǝ ŋgwɔ kwir tɔr ṯǝthi najjaar mac-a? Lǝnyin kwiṯi kwir kwǝni Mǝryǝm mac-a? Liyeŋgen liti lir lǝni Ya@guub-ŋǝ Yuusuf-gi, nǝ Sim@aan-ŋǝ Yahuuthǝ-gi mac-a? 56 Liyeŋgen lir nyiira liṯi linannir-li kɔnɔŋw mac-a? E-ta kwaava-thi ŋiɽaŋali ŋɔ ṯaka?” 57 Nǝr urǝzi rɔgwori. Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Kwiɽii kw-dr ǝnyjiki-lɔɔɽɔ-na kǝzir wette nyithak illi ki-bǝlǝḏ-nǝ kwuuŋwun lizi-li lǝthi dɔɔnɔ kwuuŋwun.” 58 Kaka niti nǝthir-gwɔ ṯǝmminǝ mac, mindaŋ nɔŋweere ǝrri ŋilima ŋuuru kinaŋw mac.
Lapidriopi Kwariori'ba ro
(Marako 4:1-9Luka 8:4-8)
1 Tu gi alo ana si Yesu fote ni zo yasi ago oyite fofo kala, nda rite lau miembane. 2 Ago lowa se kotokalabe ndare ana orivoya amba, ta'dota nda cite toŋbo ya ago rite kigye, ago lowa edrete kototi. 3 Nda itita amba te ànyari lapidriopi si ekye:
“Tu alo aza si mano aza fote kwari orine. 4 Ago ondro nda kate ugu kwari ori ämvu ya oko, azakana lo'dete liti drisi, ago arii ikyite ago nyayi ànya te. 5 Azakana lo'dete gyini gyirigyiri ro dri, se gyini na i'do amba. Kwari hwete ndriŋwa tana gyini na ciko gyuru. 6 Oko kitu kitute lekuru oko lunyi inya se koŋgabe to'diro ana te, tana paji nai ci kote gyuru, ago inya wite ndriŋwa. 7 Azaka kwari ro lo'dete kukyi cuku lako ago kukyi mbate ago vo inya te. 8 Oko kwari azaka lo'dete gyini kado ya ago wa inya te; azakana wate kama alo, azakana 'butenjidrialo, azakana 'butenätu.”
9 Ago Yesu ndetate ekye: “Dia, nyèri, ondro ka'do nya'do gi bi be owo.”
Takaci se Yesu Kabe Ata Lapidriopi si
(Marako 4:10-12Luka 8:9-10)
10 'Dooko taeri'bai ikyiyite Yesu re ago ejiyi nda te ekye: “Ondro nyate ta iti lidri ri oko nya itina gwo lapidri si etaya?”
11 Yesu zatadrite ekye: “Tauni tandrwi Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro ro ozote ämiri, oko ozo kote ànyari. 12 Tana nda se tauni be ozona 'da rigye ndra tana nda ka'do robe sina ndra; oko nda se tauni ako ca se nda be sina giṛiŋwa ono äruna 'da ni nda rigyesi. 13 Tase mabe ta ata lapidri si ta itivoya ànya ri tana ànya ndreyivo ndi driigye, oko ndreyi ko, ago ànya gayi bi ndi, oko ànya eriyi ko ago niyi ko. 14 Tana taäŋgu Yesaya ro tana di ànya, se ekye:
‘Lidri ono ugunayi taeri ndi, oko uninayi ko tana unine;
ànya ugunayi voondre ndi, oko uninayi ko ondrene.
15 Tana drî ànyaro tote,
ago ànya tisiyi bi ànyaro te,
2 ago seyi mi ànyaro te,
ukyi, mi ànyaro ondre ŋga 'da,
ago bi ànyaro eri ta 'da,
ago drî ànyaro uni ta 'da,
ago ànya etayidri 'da mare,
ago mede ànya 'da.’
16 “Oko ami, ami orivoya kandrakado be! Tana mi amiro ka voondre ago bi amiro ka taeri. 17 Mata ämiri ono tana nebii amba ago lidri amba Lu ro leyite ŋgase nyàbe ondrena ono ondrene, oko ànya ndreyi kote ago ŋgase nyàbe erina ono erine, oko ànya eriyi kote.
Yesu Edretazevo Lapidriopi Kwariori'ba rote
(Marako 4:13-20Luka 8:11-15)
18 “Dia, nyèri, ago mìni lapidri kwariori'ba ro takacina. 19 Ànya se keriyi lazo ta Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana te oko kuniyi tana kote iyi orivoya oso kwari se kole'debe liti dri 'do ronye. Nda se aza koziro ono ikyi ru ata se ikyi'dibe ànya ya ono te. 20 Kwari se ko'debe gyini gyirigyiriro dri ni ànya se kabe lazo uru dori yai'dwesi erina ànyari vosi owo. 21 Oko ci kote gyuru le ya ànyaro ya, ago ànya riyi ko madaro. Tana ondro rriti kode 'dieza kesate ta lazo rota oko, ànya e'beyite ndriŋwa. 22 Kwari se kole'debe kukyi cuku lako ni ànya se keriyi lazo te, oko ta milo'be ro ori ono rota ndi ta ŋgaamba lu robe vo lazo te, ago ànya wayi doŋgo kote. 23 Ago kwari se aribe gyini kado ya ni ànya se kayibe lazo eri ago kayibe unina owo; ànya wayi doŋgo te, azakana wate kama alo, azakana 'butenjidrialo, ago azakana 'butenätu.”
Lapidriopi Kurugyi ro
24 Yesu iti lapidri aza te ànyari ekye: “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro orivoya oso nonye, mano aza ri kwari kado te ämvu ndaro ya. 25 Ŋgäkyi alo aza si ondro 'dicini ku'dute oko, kyila'baazi aza ikyite ago ri kurugyi te kyifo lako, ago oyite. 26 Ondro kyifo kombate kate ofo oko, kurugyi kyi landre kpate. 27 Ruindu'bai mano ana ro ikyiyite ndare ago atayite ekye: ‘'Desi, mirite kwari kado ayani ämvu ya; oko kurugyi ikyite ni eŋwaro ya?’ 28 Nda zatadrite ekye: ‘Kyila'baazi aza ye ta 'do ni.’ Ànya ejiyi nda te ekye: ‘Inye'do mile ndi ämäri oyine kurugyi eŋgyene ya?’ 29 Nda zatadrite ekye: ‘Hwa! Tana ka'dobe ugu kurugyi eŋgyene nyeŋgyena rukä kyifo ro ndi tro sina. 30 Mi'ba kyifo ndi kurugyi be riti kombayi troalo madale tu jalia rosi. 'Dooko matana 'da losi'bai jalia ro ri kurugyi eŋgyene käti, ànya embene drîro drîro ago ànya ozane. 'Dooko a'dena gwo kyifo otone osone kyiro maro ya.’ ”
Lapidriopi Keci Ce Musetada ro ro
(Marako 4:30-32Luka 13:18-19)
31 Yesu iti lapidri aza te ànyari ekye: “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba oso nonye. Mano aza ru keci ce musetada rote ago rite ämvu ndaro ya. 32 Se orivoya tipari ni keci cini risi, oko ondro kombate oko, a'dote 'desi para ndrani ŋga cini kyi'dikyi'diro risi, a'dote ce ro, ago arii ikyiyite moyi zoi ànyaro te gwoṛi anyaro yasi.”
Lapidriopi Loŋga ro
(Luka 13:20-21)
33 Yesu iti lapidri aza kpate ànyari ekye: “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba oso nonye. Toko aza ru loŋga te ago ŋga yana gwo koma nätu kyira rosi lakaza ya madale vona cini a'dote loŋga be.”
Ŋgaemba Yesu ro Lapidriopi si
(Marako 4:33-34)
34 Yesu emba ŋga te lapidri si, ŋgase cini kwoi tana itizana lowa ri, nda ata kote ànyari teinye lapidriopi ako. 35 Nda yete nonye ko'ba tase nebi katabe ana ka'do robe ŋgye se ekye:
“Ondro ma te ata ànyari oko, matana lapidriopi si;
mitina ŋgase uniako ṛoni o'ba 'bädri rosi tana 'da ànyari.”
Yesu Edre Lapidriopi Kurugyi ro Tazevona te
36 Ondro Yesu ke'be lowa te ago kocite zo ya oko, taeri'bai ndaro ikyiyite ndare ago atayite ekye: “Nyiti takaci lapidri kurugyi ämvu ya ro tana ämäri.”
37 Yesu zatadrite ekye: “Mano se kori kwari kado be ana ni Ŋgwa Lidri ro; 38 ämvu ni 'bädri, kwari kado ni lidri se Miri 'Bädri'ba ro ro; kurugyi ni lidri Nda se Koziro ono ro; 39 ago kyila'baazi se kori kurugyi be ana ni Kicu'ba owo. Jalia ni ädu 'bädri ro, ago losi'bai jalia ro ni malaikai. 40 Kpa oso otokala kurugyi ro ago azabe asi si 'do ronye, ta gialo ono a'dona kpa inye ädu 'bädri rosi. 41 Ŋgwa Lidri ro ezona malaikai ndaro 'da otona kala 'dise cini kabe 'di o'ba takozi oyene ago 'dise cini kabe tase undiro oye ro 'da ni Miri 'Bädri'ba ndaro ro yasi, 42 ago avona ànya 'da le asi nyendero ya, vose liyi ndi sionya be orivoya kigye ana ya. 43 'Dooko lidri Lu ro eyina vo 'da oso kitu ronye Miri 'Bädri'ba Täpi ànyaro roya. Dia, nyèri, ondro ka'do nyà'do gi bi be owo!
Lapidriopi Ŋgadriamba Da'doda'doro ro
44 “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba oso nonye. Mano aza usu ŋgadriamba da'doda'doro te ämvu aza ya. Nda go ku drî na te, ago nda a'dote yai'dwesi, oyite ago logye ŋgase cini nda ka'dobe sina ana te, ago nda gote ago gye ämvu se ana te.
Lapidriopi Ŋgoŋgo ro
45 “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba oso nonye. Mano aza ka ugu ŋgoŋgo liŋgyiekye uṛi, 46 ago ondro nda koyi kusu se liŋgyiekye para ndra ana te oko, nda oyi logye ŋgase cini nda ka'dobe sina ana te, ago gye ŋgoŋgo se ana te.
Lapidriopi Kyimba ro
47 “Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba kpa oso nonye. Ti'biuru'bai azaka voyi kyimba ànyaro te fofo ya ago ruyi ti'bi dritoto cini te. 48 Ondro kyimba kogate twi oko, ànya eseyite kototi, ago riyite vuru ti'bi topene; kadona avote lakaza ya, se koziro iyi avo gwo cowa. 49 A'dona kpa inye tu äduro si; malaikai oyina 'da ago lewena lidri se koziro iyi 'da ni lidri se kadoro iyi lakosi, 50 ago avona ànya 'da le asi nyendero ya, vose liyi ndi sionya be orivoya kigye ana ya.”
Ŋgaemba To'di ndi ŋgaemba Uku be
51 Yesu eji ànya te ekye: “Mìni ŋgase kwoi tana ndi ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Owo.”
52 Nda logotate ekye: “Ka'do inye, anjioko, miemba'bai cini Ota ro se a'dote taeri'bai ro Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru roya orivoya oso 'bakuzupi se kabe ŋga to'di ndi ŋga uku be lofona tesi ni vo ŋgaodroro ndaro yasi ronye.”
Aga Yesu Tezo Nazareta ya
(Marako 6:1-6Luka 4:16-30)
53 Ondro Yesu konde lapidri se kwoi opina te oko, nda e'be vo ana te 54 ago nda oyite kovole 'ba'desi 'ba ndaro roya. Nda emba mi te zotaeriro ya, ago ànya se cini keriyi nda be ana laroyite. Ànya ejiyitate ekye: “Nda usu tavouni nonye ono teni eŋwaro ya? A'di ozo mbara ni ndäri talaro ro oyeza ya? 55 Inye'do nda ṛo ko ni ŋgwa kyikyi ice ede ro roya? Inye'do endre ndaro koni Maria, ago Yakoba, Yosepa, Simona ndi Yuda be koni ädrupii ndaro owo ya? 56 Inye'do endreŋwà cini ndaro ka ṛo ko ori noŋwa ya? Nda usu tase cini ono ni eŋwaro ya?” 57 Ago ànya gayi nda tezo.
Ago Yesu atate ànyari ekye: “Aro nebi te vo cini yasi, e'be gialo aro nda ko 'ba'desi 'ba modo ndaro ya ago katidri modo ndaro roya.” 58 Nda ye talaro ro amba kote lau, tana ànya mayi kote nda ya.