Bɔɔlɔs mɔŋgwɔ naani Afasuus.
1 A-naani-tǝ kinnǝni Abɔllɔɔs Kɔɔrɔnthɔɔs, nǝ Bɔɔlɔs aara saafira nɔŋw rɔɔmasa ǝzir-lɔ wǝthi muḏiiriiyyǝ mindaŋ nɔŋw ɔppatha Afasuus. Nɔŋw kaṯṯasi ṯalaamiiza ṯokwo kinaŋw. 2 Nɔŋwsi uṯicǝlɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋaaŋa limǝ aavi Ṯigɽimǝ Ṯirllinǝlɔ ter kinaŋw nǝmminǝ-ŋǝ?” Nǝr ǝŋnici nǝrǝccǝŋw, 3 “Bǝri! Nyiiŋǝ lende limǝ neŋne ethaarɔŋw Ṯigɽim Ṯirllinǝlɔ ter ṯinaani.” Nǝsi Bɔɔlɔs uṯicǝlɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “Ma@muuḏiiyya kwundǝr kwǝndu kwaariŋa-gi @ammiḏa?” Nǝr ǝŋnici nǝrǝccǝŋw, “Mɔ@muuḏiiyya kwǝthi Yuhanna kwir-pa.”
4 Nǝsi Bɔɔlɔs ǝccǝŋw, “Ma@muuḏiiyya kwǝthi Yuhanna kwir-pa kwǝthi kila limǝ ɔrlacca ŋikiya-ŋi ŋeeŋen ŋwɔdoŋw; nɔŋw andaci lizi ethi ǝmminici ŋgwa kwinḏi ethi rɔɔma ŋunduŋw, nǝ nǝṯǝ Yǝcu oro.” 5 Mǝrsi neŋne ŋɔ tǝ, nǝraari @ammiḏa yiriny-yi yǝthi Kweeleny kwǝni Yǝcu. 6 Nǝ Bɔɔlɔs kette rii ruuŋwun deŋgen-la; mindaŋ nǝsi-gwɔ Ṯigɽim Ṯirllinǝlɔ ter dapitha-na, nǝr andasi riŋla rirna ter-ter, mindaŋ nǝr andasi ŋiɽaŋali ŋǝthi Allah ŋiɽiiya-ŋi. 7 Nǝ lɔr oro tatap kaka wrii-kwuɽǝn.
8 Nǝ Bɔɔlɔs ele ki-majma@-na nɔŋgwɔ andindasi ŋuugul-ŋi lizi-li yǝwǝ ṯoɽol, ǝṯir ɔppathalɔ ǝṯɔŋwsi-gwɔ ṯǝcicci ethisi ilŋithini ŋiɽaŋali ŋǝthi Ŋeeleny ŋǝthi Allah. 9 Laakin nǝ lokwo deŋgen-na nǝrtǝ ɔnḏi rɔgwori tetter nǝreere ǝmmini mac, ǝṯir andisasa Ṯaay naana ṯǝthi Kweeleny ŋiɽaŋali ŋigii-ŋigii kiyǝnǝ yǝthi dɔŋw tatap. Ŋwɔṯaŋw nǝsi Bɔɔlɔs ɔrlacci ŋwɔdoŋw nɔŋw mɔlo ṯalaamiiza nǝrleele ki-meḏresa-na kwǝthi Ṯiiraannus, ǝṯɔŋwsi-gwɔ ǝccǝ @allima ŋwaamin tatap. 10 Nɔŋw aari isṯimir ŋiɽaŋal-ŋi ŋɔ yithlǝyu yiɽǝn, mindaŋ nǝ lizi tatap linannɔ Aasiiyya neŋne ŋiɽaŋali ŋǝthi Kweeleny, lir Yahuuḏ-ŋǝ Yuunaaniiyyiin-yi.
Nyɔr nyǝthi Sakaawa.
11 Ǝṯi Allah ǝrri ŋilima rii-ri rǝthi Bɔɔlɔs ŋir terr, 12 liminḏil-li nǝ lɔfɔɔṯa-li tok kila lǝṯɔŋwsi mɔmmi naana, ǝṯirsi ǝvici lizi luumǝ mindaŋ ǝṯir saawi kimǝthi keeŋen, nǝ ǝṯi rigɽim rigii ruu kithaay deŋgen-na. 13 Nǝ Yahuuḏ yokwo kiya yǝṯi iirǝrǝlɔ ǝṯir allilla rigɽimǝ rigii tok, nǝr ṯǝcci ethisi ǝrri ŋɔ, yiriny-yi yǝthi Kweeleny kwǝni Yǝcu tok. Nǝrǝccǝ rigɽimǝ rigii-ŋw, “Nyii kwǝllicǝ-ŋǝ waamira yiriny-yi yǝthi Yǝcu kwǝṯi-gi Bɔɔlɔs aari bǝshirǝ.” 14 Nǝ nyɔr naani dɔvokwɔɽony nyǝthi Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana rir Yahuuḏ, rǝni Sakaawa nyǝṯi ǝrri ŋiɽaŋali ŋɔ. 15 Laakin nǝsi ṯigɽim ṯigii ǝccǝŋw, “Nyii kwilŋithi-pǝ Yǝcu-ŋwɔ, nǝnyji elŋe ŋǝthi Bɔɔlɔs tok; laakin ŋaaŋa tǝ, ŋaaŋa lir lǝndu?” 16 Nǝsi kwɔr-ŋgwa kwǝthi ṯigɽimǝ-nǝ ṯigii purlǝthǝ naana ŋɔma-ŋi ŋɔppa, mindaŋ nɔŋwsi ṯiinyi tatap. Nǝr avri nǝr ruu ki-dɔɔnɔ kwuuŋwun ŋwɔvdɔṯṯɔ yǝmǝ-yi naana tok. 17 Nǝ lizi lir Yahuuḏ nǝ lir Umam tatap linannɔ Afasuus neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ; mindaŋ nǝr ṯeenye tatap, ṯaŋw nǝ yiriny yǝthi Kweeleny kwǝni Yǝcu niini-nǝ beṯṯen. 18 Nǝr iila luuru lǝthi ṯǝmminǝ, nǝrsi andasi nǝ nǝrsi ruwǝzǝlɔ por-por ŋa ŋǝṯirsi ǝrri ŋǝthi rigɽim rigii. 19 Nǝ kila littǝzir lǝrrǝzi ŋir ŋozŋor aava yiṯaabi yeeŋen dɔŋw nǝrsi uɽǝzi kiyǝnǝ yǝthi lizi. Nǝ mǝr iiɽǝthǝ gwuruushǝ kwǝthi yiṯaab kiya yimǝ uɽǝthi nɔŋworo khamsiin alf fiḏḏa. 20 Mindaŋ nǝ ŋiɽaŋal ŋǝthi Kweeleny dɔŋgwɔ-ŋgwatha ŋɔma-ŋi ŋɔppa.
Lizi lǝthi Afasuus-ŋwɔ lakkisar-gwɔ ŋiɽaŋali-na.
21 Mǝ ŋiɽaŋal ŋɔ ǝrrini rac tǝ, nǝ Bɔɔlɔs kittatha Ṯigɽim-thi etheele Mǝkḏuuniiyyǝ-ŋgi nǝ Akhaa-iiyyǝ tok, nǝ ethi talli etheele Urshaliim, e-ta nɔŋwaarɔŋw, “Mǝnyii ɔppathi kinanaŋw rac tǝ, e-ta laazim nyeese Rɔɔmiiyya-ŋw tok.” 22 Nɔŋwsi ɔɔsi ndǝn lǝthi kila lǝṯi mǝccici etheele keereny Mǝkḏuuniiyyǝ, kila lǝni Ṯiimɔɔthaaws-ŋǝ Arisṯus-gi, nǝ ŋundu-tǝ nɔŋw-tǝ kinnǝni ɽindaŋnalɔ kwokwo Aasiiyya-na.
23 Nǝ-ṯǝ lɔɔmɔr oro kila lilakkathi-li ŋiɽaŋal-na Afasuus sǝbǝb-ŋi kwǝthi Ṯaay ṯǝthi Kweeleny. 24 Kaka a-naanɔ-gwɔ kworṯo kinaŋw kwǝni Ḏiimiṯriiyuus kwǝṯi ṯoo hayaakila yir fiḏḏa ethi mɔrthathi ki-lɔɔbi lǝthi heikal wǝthi ṯiiɽu ṯǝni Arṯaamiis, mindaŋ ǝṯi ŋothɽor ŋuuŋun ǝginicǝ @ɔmmaala wuuŋwun gwuruushǝ kwittǝzir. 25 Ŋwɔṯaŋw nɔŋwsi ɔrnɔṯi tatap, nǝ kila lithaathɔ tok, lǝṯi akkɔ ŋothɽor ŋir-ga ŋeeŋen, mindaŋ nɔŋwsǝccǝŋw, “Lar laalɔ ŋaaŋa lilŋithi ethaarɔŋw ŋɔrṯɔ ŋǝri ŋǝṯi iila ŋothɽor-ŋi ŋɔ. 26 Nǝ kirem tǝ, ŋaaŋa lǝthi ŋɔma etheese nǝ ethi neŋne rogɽo-ri raalɔ tok kwomne kwǝrrǝ kwɔr-ŋgwɔ kwǝni Bɔɔlɔs. Kwǝṯaɔarɔŋw riiɽu rǝṯisi lizi daɽimatha rii-ri riti rir riiɽu ḏuṯ, mindaŋ kwɔmǝ ǝgini lizi littǝzir kɔnɔŋw Afasuus, nǝ muḏiiriiyyǝ naana tatap kwǝthi Aasiiyya-ŋw. 27 Nǝ ŋiɽaŋal ŋimoro khaṯar, nǝreere ǝniŋw ŋaajir ŋǝri ŋinḏi ethaa-va yiriny yigii ṯɔɽɔk mac, laakin heikal tok zaaṯɔk wǝthi ṯiiɽu ṯɔppa ṯǝni Arṯaamiis ŋworolɔŋw domony, mindaŋ mǝ yiriny yuuŋwun yinḏi tuk irṯathalɔ kwuuluŋi. Nɔŋworo ṯiiɽu kitha ṯǝṯi lizi tatap lǝthi Aasiiyya-ŋwɔ nǝ ṯurmunǝ naana tatap kwogwɔccelɔ!”
28 Mǝ dɔŋw neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ, nǝr urǝzi rɔgwori deddep, nǝraari ibṯǝḏi ethi ɔppɔna kwɔɔla-gi nǝraarɔŋw, “Arṯaamiis kwǝthi Afasuus-ŋwɔ kwir kwinith kwɔppa kwimni!” 29 Nǝ kwuurunnǝ kwǝthi kwɔɔla ŋgwa karbatha mǝḏiinǝ naana tatap. Nǝ lizi kila lilakkisa ŋiɽaŋali-na aathitha Ghaayuus-ŋwɔsi Arasṯarkhus-gi lǝthi Mǝkḏuuniiyyǝ-ŋw laarir Bɔɔlɔs-ŋǝli saafira, nǝr-li kwuɽutǝthi ethileele ki-dɔŋwa-lɔ lǝṯir-li ṯɔɔnɔthalɔ. 30 Nǝ Bɔɔlɔs naŋni ethi iŋnaci lizi keereny rogɽo-ri ruuŋwun, laakin nǝ ṯalaamiiz ere duŋgwǝci mac. 31 Nǝ lokwo lir limethgen linaanɔ ki-sɔlṯa-na usici ŋiɽaŋali nǝr tuurǝccǝlɔ etheere ele rogɽɔ-ri ruuŋwun ki-dɔŋwa-lɔ mac. 32 Nǝ kinaṯǝ kinaŋw naaɽathir dɔŋw nǝr allasi kwuurunnǝ kwɔppa, mindaŋ ǝṯi lizi ɔppɔna ŋiɽaŋal-ŋi ŋette, nǝ lithaathɔ ŋiɽaŋal-ŋi ŋir ter, kaka ninaanir-gwɔ luuru deŋgen-na luurǝŋnǝ liti lilŋithi sǝbǝbǝ mac kwɔraaythicar dɔŋw kinaŋw. 33 Nǝ lokwo lǝthi dɔŋw ṯiŋaṯiṯa Iskǝnḏǝr-ŋwɔ keereny-gi, mindaŋ nɔŋwsi allaci ṯiila ethi naani pǝt mindaŋ ethi-mǝ andaci dɔŋw ŋiɽaŋali ŋǝthi-ŋi suuɽi rogɽo ruuŋwun. 34 Laakin mǝr elŋe ethaarɔŋw kwir Yahuuḏ-tǝ, nǝr kegitte kwɔɔla tatap saa@ kwuɽǝn min-min, landisa-ṯǝ ŋiɽaŋali ŋa ŋette-ŋette ŋǝniŋw, “Arṯaamiis kwǝthi Afasuus-ŋwɔ kwir kwinith kwɔppa kwumni!”
35 E-ta nǝ kaaṯib kǝthi mǝḏiinǝ ǝthici lɔdɔŋw kila ŋɔma-na ethisi nǝni tugwup, mindaŋ nɔŋwsǝccǝŋw, “Lɔr lǝthi Afasuus-ŋwɔ, lizi tatap lilŋithi rac ethaarɔŋw mǝḏiinǝ kwǝthi Afasuus-ŋwɔ kwir ṯikarna ṯǝthi heikal wǝthi Arṯaamiis kwɔppa, nǝ ŋǝthi kall ŋga kirllinǝlɔ ter kɔɔɽɔ ki-leere. 36 Kwiti kweere mac kwǝthi ŋɔma ethi nyindini ŋiɽaŋali ŋɔ. Ŋwɔṯaŋw laazim nǝr ɔvthanni ethi biɽǝthǝlɔ pǝt mindaŋ meere fiɽigǝthi ethiseese ǝrri ŋeere ŋir ŋǝɽiyǝŋ mac. 37 Ŋaaŋa limǝ mɔltha lɔɔrɔ kɔlɔ kɔnɔŋw niti-vǝ nidimǝthir hayaakila kwomne kweere mac, wala ethi andisasa tok ṯiiɽiwǝ ṯǝri ŋiɽaŋali ŋeere naana ŋigii. 38 Mǝ Ḏiimiṯriiyuus-ŋǝ @ɔmmaal-yi wuuŋwun ǝthici kwizi kweere wǝŋ, e-ta a kwǝthir-pǝ lizi lǝthi sɔlṯa, nǝ ŋwaamin ŋwɔthi hɔkwɔm naani tok; hɔkwɔm wǝthi ŋɔma ethi kettine kinanaŋw. 39 Laakin mǝr naani ŋeere ŋir ter kwokwony ŋinaŋna-ŋǝsi tǝ, nǝr ɔvthanni ethiseese ki-jǝlsǝ-nǝ kwǝthi mǝḏiinǝ kwir gaanuuni. 40 Ŋiɽaŋal ŋɔ ŋimǝ ǝrrini ǝŋwunɔ ŋir khaṯar ethi ruusi nyuŋwsi lizi lidiiɽu ŋǝriyǝ-ŋi. A kwende kwǝthir lɔɽɔjɔ leere lǝthi-gwɔ kǝɽinnǝthǝ ŋiɽaŋal-ŋi ŋa ŋilakkisarsi-na lǝwǝ-li, mindaŋ ǝreere ǝthi ŋɔma mac ethaava sǝbǝbǝ kweere kwisaaw mac.” 41 Mɔŋwsi ṯimmasi ŋɔ nɔŋw fǝthi dɔŋw kithaay.
Paulo Epeso ya
1 Ondro Apolo dri orivoya Korineto ya oko, Paulo lävute kitoriya wari ro yasi ago esate Epeso ya. Nda usu taeri'bai azaka te lau 2 ago eji ànya te ekye: “Nyà'dobe taoma'bai ro ono nyùsu Tori Alokado te ya?”
Ànya zayitadrite ekye: “Tori Alokado gi orivoya ya, cu mèri tana ko.”
3 Paulo ejitate ekye: “Ka'do inye, bapatisi eŋwani abapatisi ami te sina ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Bapatisi Yoane rosi.”
4 Paulo atate ekye: “Bapatisi Yoane ro orivoya tana ànya se ketadrite ni takozii ànyaro yasi ri; ago nda ititate lidri Yisaraele ro ri taomane nda se kabe ikyi nda vosi ya, anjioko Yesu ya.”
5 Ondro ànya keriyi ta ono te oko, abapatisi ànya te ävuru Opi Yesu roya. 6 Paulo 'ba drí ndaro te ànya dri ago Tori Alokado ikyite ànya dri, ànya atayite kalato si ago peyi lazo Lu ro kpate. 7 Ànya cini orivoya oso lidri 'butealo foritu ronye.
8 Paulo oyite zotaeriro ya ago petate lidri ri turi ako imba na nätu, 'degwo ugu kaladiṛine ànya yibe ago ojote ànya o'bane ta Miri 'Bädri'ba Lu ro ro unine. 9 Oko rukä ànyaro eriyi ta ko ago gayizo taomane, ago gboko cini milesi ànya atayi ta undiro te ta Liti Opi rota. Ago Paulo e'be ànya te, ago ru taoma'bai te nda be, ago ondoalo ugu ta atate ànya yibe zo ŋgaembaro Turanu roya. 10 Tase ono ugu a'dote inye ndroa na ritu, tana ta'doro lidri cini se koribe wari Asia roya, Yudai ndi Atrai be eriyi ata Opi rote.
Ŋgwàagoro Sekeva ro
11 Lu ugu talaro ro amba se aye kätina ko ana oyena te Paulo si. 12 Ca boŋgo dríoyoro ndi embero kätäti dri se nda kabe drí oyo sina kode ovona iyi ugute adravo re, ago adravo ànyaro kyete, ago tori undiro fote ni ànya yasi. 13 Rukä Yudai ro se kabe aba ŋgulu ago kayibe kpa tori undiro lofo iyi ojoyite ta ono oyene ävuru Yesu rosi. Ànya atayite tori undiro ri ekye: “Mata mi ävuru Yesu, se Paulo kabe tana opena rosi.” 14 Ädrupii njidrieri, se orivoya ŋgwàagoro Kohani Fopara Yudai ro ro se äzibe Sekeva ana ro, kayi ugu ta ono oyena ni.
15 Oko tori undiro atate ànyari ekye: “Mäni Yesu te ago mäni ta Paulo rote, oko ami a'diyi owo ya?”
16 Mano se tori undiro be nda ya ana takorute ànya dri mbarasi ago nda pe ànya cini te ṛe. Ànya muyite ni zo ndaro yasi, laza be ago boŋgo ànyaro otowate. 17 Yudai ndi Atrai se cini koribe Epeso ya be keriyi ta ono tana te oko; turi so ànya cini te, ago ozo taoro para te ävuru Opi Yesu ro ri. 18 Amba taoma'bai ro ikyiyite tase ànya koloyebe iyi leyitadrina te ago ka'dayite miamba ya. 19 Amba ànya se koyeyi tetedri te ro eziyi bukui ànyaro te voaloya ago zayi ànya te miamba ya. Ànya tiyi lagye bukui rote, ago oti lagyena ro sate le tonyo mo'di ro kutu 'butenji (50,000). 20 Taoye mbaraekye ono si ata Opi ro ugu rulari gwo ago ugu omba gwo mbara be.
Amo Epeso ya
21 Ta kwoi ka'dobe vosi oko, Paulo ratate oyine Makedonia ndi Akaya be yasi ago ugu oyine Yerusalema ya, nda atate ekye: “Oyi maro lau vosi, beṛo kpa märi Roma ondrene.” 22 Ago nda zo opa'bai ritu ndaro Timoteo ndi Eraseto be te le Makedonia ya, ago nda ru tu te amba wari Asia roya.
23 Tuna gi ono si rriti kozipara a'dote Epeso ya ta Liti Opi ro rota. 24 Toka'ba aza äzite Demetrio ede beti mo'di yekalu ro lu tokoro Aretemisa rote, ago losi ndaro ezi ŋga amba te losi'bai ri. 25 Ago nda zi ànya cini te voaloya ndi azaka se losi nai ojobe rere ànyaro be ana be ago atate ànyari ekye: “Mano kwoi mini ṛote ŋgaamba kikyi ämäri ni losi ono yasi. 26 Yauono, andivo amiro mindre ṛote ago nyeri tase mano se Paulo ono kabe ugu oyena ono te. Nda ka ata ekye lu se lidri kede beni 'do ko lu yi, ago yauono nda toza lidri amba, Epeso ya noŋwa ono te ndi wari cini Asia ro yasi be. 27 Rriti orivoya, anjioko losi amaro ono kaoye te a'done ävuru kozi be. Ko gialo 'do ayani, oko rritina aza kpa anjioko yekalu lu tokoro Aretemisa para ro kaoye te a'done ta awi ro ago 'desipara anyaro eperena 'da, lu tokoro se 'dicini Asia ya ndi 'bädri cini yasi kabe mätuna ono.”
28 Ondro lowa keri ata kwoi te oko, ànya a'dote kyilaro ago etoyi totrete ekye: “Aretemisa Epeso ro orivoya ni para!” 29 Amo larirute 'bakici yasi kpeye, lowa ru Gayo ndi Arisetareku, Makedonia'bai se ritu se kayi ugu aba Paulo be ono te ago du'duyi ànya te zo 'desi oji oyero ya. 30 Paulo andivona lete oyine lowa mile, oko taoma'bai lagayi nda tezo. 31 Rukä drikaca'bai wari ro, se orivoya bereazii ndaro, zoyi lazo kpate ndäri ugu rulo'basi ko ndäri andivo ndaro ka'dane zo 'desi oji oyero ya. 32 Caoko kalakoto cini a'dote amo ro, lidri rukä ugu totrete ta alo be, azakana ugu totrete ta azaka be tana amba ànyaro niyi tase ànya 'deyibe kalakotone tana ro ko. 33 Rukä lidri ro lociyi Alegezanda te ta ono ya, ago Yudai 'bayi nda te oyine mileya. 'Dooko Alegezanda kanda drí ndaro te lidri ri a'done titiro, ago ojote ta atane yi gagaza. 34 Oko ondro ànya kuniyi te nda Yuda yi oko, ànya cini treyite troalo ta alo si saa na ritu ekye: “Aretemisa Epeso ro ni para!” 35 Äduro oko egyi'ba 'bakici ro 'ba lidri te a'done njuru. Nda atate ekye: “Epeso'bai azi! 'Dicini ni ṛote anjioko 'bakici Epeso ro orivoya ni gaga'ba yekalu Aretemisa para ro ro ago kuni alokado se e'dete vuru ni vo'buyakuru yasi ro. 36 'Diaza ni ko kala ŋga kwoi ro ogane. Ka'do inye beṛo ämiri a'done njuru ago ko ämiri ŋgakozi oyene. 37 Nyezi lidri kwoi te noŋwa se ca topayi ŋga yekalu ro kote ago atayi taundiro aza kote lu amaro tokoro lomvo. 38 Ondro Demetrio ndi losi'bai ndaro be ka'doyi te ŋga kicu be 'diaza lomvo, ama orivoya drikaca be ago tu be ondoalo vure oyeza; änina 'di kicune lau ayani. 39 Oko ondro ka'do ta azaka ka'dote drigba se mile ezine, andena tana 'da ŋgyero vo kalakoto ro 'bakici'bai roya. 40 Tana tase ka'dobe ondro ono ya, rriti orivoya ikicuna ama ndi ta amo ono rota, kalaogavo i'do ta amo ono rota, ago mänina ko takado atane tana ro.” 41 Ata ono vosi oko, nda pere kalakoto te.