Yǝcu mɔŋgwɔ ǝccǝ ṯalaamiiza @allima ṯaara kiyiiriny.
(Maṯṯa 6:9-13Maṯṯa 7:7-11)
1 Laamin lette nǝ Yǝcu aari kiyiiriny kǝzir wette. Mindaŋ mɔŋw ṯimmasi tǝ, nǝ ṯilmiiz ṯuuŋwun ṯette iila nɔŋwɔccǝŋw, “Kweeleny ǝccǝ-nyji @allima ethaari kiyiiriny, kaka nǝccǝ-gwɔ Yuhanna ṯalaamiiza ṯuuŋwun @allima ethi aari kiyiiriny.”
2 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Maari kiyiiriny-tǝ ǝṯaarɔŋw,
‘Papa, ethi yiriny yɔɔŋwa rillinǝlɔ ter, ethi Ŋeeleny ŋɔɔŋa
iila.
3 Ǝṯi-nyji inḏǝthǝ ethneya wǝthi ŋwaamin tatap wǝṯi-nyii
naŋni.
4 Fivricǝ-nyji ŋikiyaŋi ŋǝri kithaay, kaka nǝṯi-nyji-ŋwɔ fivrici
kila lǝṯi-nyji ǝkkici pir.
Ǝṯi-nyjeere ǝnyji ki-ṯɔmɔmma-na mac’.”
5 Nǝ Yǝcu ǝccǝ ṯalaamiiza ṯuuŋwun-ŋwɔ, “Ǝŋgi kweere kwaalɔ ele ki-dɔɔnɔ kwǝthi methgen kulŋǝ-nǝ ethi ǝccǝŋw, ‘Mǝthgǝri, nḏǝthǝny-ṯi rǝghiivǝ reere ṯoɽol ḏeena, 6 kaka mǝgwɔ mǝthgǝri kwette iila ki-dɔɔnɔ kwiinyi kwɔnaanɔ ki-safar, ninyeere ǝthici ethneya-na weere mac!’ 7 Nǝ ǝŋgiŋǝ mathgalɔ ǝŋnicǝ kiininy ǝŋgwɔŋw ǝccǝ ŋaaŋwɔ-ŋw, ‘Ǝṯi-nyii dǝŋṯinǝ mac! Nǝ ǝgwur wumǝ lǝŋthǝnni, nǝ nyiiŋǝ limǝ nḏiri nyelle-nyi kwaŋgiraŋ-la. Nyiiti kwǝthi ŋɔma mac ethi diiɽi ethi inḏǝthǝ ŋaaŋwɔ kwomne kweere’. 8 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, mɔŋweere diiɽi kinnǝni mac ethi inḏǝthǝ ŋunduŋw rǝghiivǝ kaka nɔrɔ-ŋgwɔ methgen, laakin kaka nutuurǝccǝ-ŋwlɔ tur tǝ, ŋwɔtǝ diiɽi ṯir-ṯir mindaŋ ŋwɔ inḏǝthǝ ŋunduŋw kwomne ŋgwǝ tatap kwir-ga kwɔnaŋnaŋwɔ, kaka niti niithi-gwɔ ṯɔrony mac ethi uṯicǝlɔ.
9 “Ŋwɔṯaŋw ŋǝsi andaci ŋǝsi ǝccǝŋw, Ɔṯɔrgalɔ, e-ṯa ǝtǝ aavi, naŋnarlɔ-tǝ, ǝtǝ inḏa; pithir ǝgwur mindaŋ ŋwɔ kiṯṯinici ŋaaŋwɔsi. 10 Kweere kwǝṯi ɔṯalɔ, ǝṯɔŋw aavi, kweere kwǝti nǝŋninǝlɔ ǝṯɔŋw kaṯṯasi, nǝ kweere kwǝṯi ippi agwur ǝṯir kiṯṯici. 11 Mǝ tɔr teere uṯici ṯǝrnyin-lɔ kwɔm-gi e-ta ŋwɔ irḏǝthǝ kimǝwǝ; 12 alla tɔŋwɔ inḏǝthǝ lebdenya mɔŋw uṯicǝlɔ lony-li? 13 Nǝ kaka nɔrɔɔthɔ-ŋa-gwɔ lizi ligii-na ṯiga-ṯiga, mindaŋ nelŋe ethi inḏǝthǝ nyɔɔrɔ kwomne kwisaaw-kwisaaw, e-ta ǝsi Papa kwǝthi ki-leere-naŋw ere ṯǝmsǝ-lɔ mac-a, kaka nilŋithi-ŋgwɔ ethisi inḏǝthǝ kila lǝṯi uṯicǝlɔ Ṯigɽim-thi Tirllinǝlɔ ter-a?”
Yǝcu nǝ Ba@l-zabuul.
(Maṯṯa 12:22-30Mɔrgus 3:20-27)
14 Nǝ Yǝcu alla ṯigɽimǝ kithaay kitha ṯanninna ṯiŋla-lɔ mindaŋ mǝ ṯigɽim ruu kithaay tǝ, nǝ kwɔr aari ibṯǝdi ethi andasi. Nǝ ŋwɔdɔŋw liŋɽalɔ buruc, 15 laakin nǝ lizi lokwo aarɔŋw, “Kwǝṯi-mi alla shayaaṯiina Ba@l-zabuul-gi, kwir rǝ-iis rǝthi shayaaṯiin.”
16 Nǝ lithaathɔ naŋni ethi iidǝsi Yǝcu-ŋwɔ, ŋwɔṯa-ŋw mindaŋ nǝr uṯicǝlɔ ethisi ǝrrici ŋilima ŋeere ŋǝthi Allah. 17 Laakin nǝsi Yǝcu liŋthatha ŋiɽaŋali-na ŋa ŋaarir-ŋi fǝkirǝ, mindaŋ nɔŋwsi ǝccǝŋw, “Mǝ ŋeeleny ŋeere undǝnninǝ ŋwɔdɔŋw-ŋwɔdɔŋw, mindaŋ mǝr ṯɔgthathisi-na, ǝreere nannitha tɔttɔṯ mac; na mǝ dɔɔnɔ uɽǝnninǝ ṯuwǝnu, ǝṯɔŋweere nannatha kwokwony mac. 18 Ŋwɔṯaŋw mǝ ŋeeleny ŋǝthi Shiiṯaan undǝnninǝ ŋwɔdɔŋw-ŋwɔdɔŋw ethi ṯɔgthalhisi-na, e-ta ǝri-mǝ nannitha dok-dok aŋgwɔrɔ? Ŋaaŋa lǝccǝny-ŋwɔ, nyii kwǝlli shayaaṯiina kaka ninḏǝthǝŋǝ Ba@l-zabuul ŋɔma ethisi ǝrri. 19 Nǝ mǝ ṯǝrṯiib oro ṯǝ kɔthɔ ṯǝṯiny-thi alla shayaaṯiina Ba@l-zabuul-gi, e-ta ǝsi-mǝ kila lir kwelle kwaalɔ ǝrri aŋgwɔrɔ? Nǝ kila lir ṯaaba ṯaalɔ ǝroro lǝŋsi ǝccǝ haakima ŋiɽaŋal-ŋi ŋaalɔ 20 Bǝri-mǝ nyii kwǝṯi alla rigɽimǝ rigii ŋɔma-ŋi ŋǝthi Allah, ethisi ilŋithini ethaarɔŋw Ŋeeleny ŋǝthi Allah ŋɔmǝ iila daŋgal-na.
21 “Mə kwɔr kweere kwufirlli ɔgɽanni naana kwomne-gi kwǝthi ŋǝryǝ ethi-gi aŋraci yiŋna yuuŋwun, ǝṯi kwomne kwuuŋwun kwǝthiŋw aami naanɔŋw. 22 Laakin mǝ kwɔr iila kwufirlli duŋgwun-lǝ, mindaŋ mǝr-gi ṯɔgthi mindaŋ mɔŋw ṯiinyi ŋunduŋw, ŋwɔ aagitha kwomne tatap kwuuŋwun kwǝthi ŋǝryǝ kwǝṯɔŋw-ŋgi kittatha. Mindaŋ ŋwɔ kanni tatap ŋgwa kwurṯǝthɔŋw.
23 “Kweere nyithak kwiti kworony-gi mac, nɔŋwɔni kwir ṯuwǝn ṯiinyi; nǝ kweere nyithak kwiti kwǝṯi-nyii mǝcci ethi-gi luuvǝzi mac, nɔŋwɔni kwǝṯi fǝthǝlɔ.”
Ṯaaɽitha ṯǝthi ṯigɽim ṯigii kwizigwunǝŋ-nǝ.
(Maṯṯa 12:43-45)
24 “Mǝ ṯigɽim ṯuruuŋwɔ ruu kwizi-nǝ kweere mindaŋ mɔŋweele mɔŋw irǝrǝlɔ kǝzir wɔnḏalɔ ṯinaŋna ǝzirla wǝthi-gwɔ kaṯṯɔ wǝŋ. Mindaŋ mɔŋweere kaṯṯisa mac tǝ, ŋwandasina ŋwaarɔŋw, ‘Nyii kwaaɽitha ki-yiŋna-na yiinyi’. 25 Ṯaŋw ŋwaaɽi mindaŋ mɔŋw kaṯṯasi yiŋna yɔsɔɔɽalɔ, nǝ kwomne tatap kwaami immannalɔŋw tok, 26 ŋwɔ ruu ŋweele mindaŋ ŋwɔ mɔltha rigɽimǝ dɔvokwɔɽony rigii beṯṯen ethi duŋgwun-lǝ, ǝri iila ǝri nanni kinaŋw. Mindaŋ waathan tǝ a kwizi ŋgwa kiyathalɔ beṯṯen ethi kerreny-ŋwɔla.”
Ṯaamana ṯir rerrem.
27 Mǝ Yǝcu andasi ŋiɽaŋali ŋɔ tǝ, nǝ kwaaw kwette ɔvɔna ŋɔmmaŋi ki-lɔdɔŋw-na nɔŋwaarɔŋw, “Kwaaw-ŋgwa kwilŋithiŋǝ nǝ kwiiɽǝŋǝ tok, kwundǝr-mbǝ kwaami ɔrtannɔŋw!” 28 Laakin nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Lɔrtanni kǝniny kila lǝṯi neŋne ŋiɽaŋali ŋǝthi Allah mindaŋ ǝṯirsi iinyici naana!”
Yǝcu mɔŋgwɔ derne ethi ǝrri ŋilima ŋeere.
(Maṯṯa 12:38-42)
29 Mǝ lizi iila nǝr attathi Yǝcu-ŋw naana, nɔŋw-tǝ andisasa keereny-gi dɔṯṯɔk nɔŋwaarɔŋw, “Lizi lǝthi kirem-ŋwɔ lirmba ligii rɔgwori-gaa! Linaŋna mǝnyjǝ ŋilima, ŋiti ŋǝrsi kiiracalɔ ŋeere mac illi ŋǝthi kwiɽii kwǝni Yuunaan ṯɔɽɔk. 30 Nǝ kaka nɔrɔ-gwɔ Yuunaan @alaama wǝthi lizi lǝthi Niinawǝ-ŋwɔ a Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ oro @alaama tok wǝthi lizi lǝthi kirem-ŋwɔ. 31 Nǝ ki Laamin-lɔ lǝthi Hɔkwɔm a mǝlika kwǝthi Januub-ŋwɔ diiɽǝ lizi-li lǝthi kirem-ŋwɔ, mindaŋ ŋwɔsi kette kaṯṯi, kaka ninḏi-ŋgwɔ bǝlǝḏ-ŋgi kwuuŋwun kwɔɔlɔna dɔddɔl ethi neŋne ṯa@liima ṯǝthi yǝnǝ naanɔ-gwɔ mǝlik kwǝni Sulemaan. Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, kwomne ŋgwɔ kwette kɔnɔŋw kwɔthǝmthi Sulemaan-ŋwɔla. 32 Ki Laamin-la lǝthi Hɔkwɔm a lizi lǝthi Niinawǝ-ŋwɔ diiɽǝ ǝriŋǝsi kette kaṯṯi, kaka mǝr-gwɔ urlǝ rɔgwor-lɔ ki-ŋikiya-na ŋeeŋen, kinaŋw niŋnar ṯǝbshiirǝ tǝthi Yuunaan; nyii kwɔŋǝsi andaci, kwomne ŋgwɔ kwette kɔnɔŋw kwɔthǝmthi Yuunaan-ŋwɔla!
Fɔɔri kwǝthi aŋna.
(Maṯṯa 5:15Maṯṯa 6:22-23)
33 “Kwiti kweere mac kwǝṯi uṯǝthǝ lombo mindaŋ ethi-mǝ lucci ya ethi kwuɽubǝthǝlɔ mǝlwǝ-gi laakin ǝṯɔŋw kǝniny allasi kǝzir-lǝ wuuŋwun, mindaŋ mǝ lizi ese fɔɔri kwǝthi-gi ǝnḏi kiininy. 34 Yǝy yɔɔŋwa yir lombo lǝthi aŋna. Na mǝ yǝy yɔɔŋwa ǝni yisɔɔɽɔ-na-tǝ, ǝṯi aŋna wɔɔŋa urǝnni fɔɔri-na; laakin mǝ yǝy yɔɔŋwa ere sɔɔɽi-na mac ṯǝ, ǝṯi aŋna wɔɔŋɔ tatap urǝnni kirim-nǝ deddep. 35 Ŋwɔṯaŋw aŋrathɔ mindaŋ meere ruusi fɔɔri kwɔnaaniŋa-gwɔna kirim mac. 36 Mǝ aŋna wɔɔŋa tatap urǝnni fɔɔri-na, witi wǝthi kirim-nǝ keere ḏuṯ tǝ, ŋwɔ erṯelɔ ǝzir naana tatap kaka nǝṯi-gwɔ lombo irṯaci ŋaaŋwɔlɔ fɔɔri-ŋi kiɽǝr-kiɽǝr.”
Yǝcu mɔŋgwɔ allasi Liftrriisiiyyiin-ŋwɔsi lɔɔma naana mɔ@allimiin-gi kwǝthi Sherii@a.
(Maṯṯa 23:1-36Mɔrgus 12:38-40)
37 Mǝ Yǝcu ṯimmasi kandisa ṯǝ, nǝ Kwɔfirriisii kwette ɔrnɔṯi etheele ethi-gi ethne, mindaŋ mɔŋw ǝnḏi kiininy nɔŋw naanalɔ ethi ethne. 38 Nǝ Kwɔfirriisii liŋɽi mɔŋweese Yǝcu-ŋwɔ kwiti kwɔɔna rii mac kerreny ethi-mǝ ethne. 39 Ṯaŋw nǝ Kweeleny ǝccǝŋw, “Ŋaaŋa lir Lifirriisiiyyiin ŋaaŋa lǝṯi suuɽi tiṯiraŋ-ŋwɔsi sohan-gi parŋgala, laakin daŋgal-na tǝ nuurǝnni ŋiḏaalima-na ŋithǝmbǝŋ-ŋi deddep. 40 Ŋaaŋa lir yǝɽiyǝŋ kɔlɔ, Allah wa wɔgitṯa parŋgala-ŋw, e-ta ŋweere kette iininynǝŋw tok mac-a? 41 Laakin ǝṯi inḏǝthǝ lɔwaaya kwomne-ŋgwa kwɔnaanɔ ki-nyiṯiraŋ-na nyaalɔ lisahan-li, mindaŋ mǝŋǝsi kwomne tatap suuɽunnici.
42 “Ǝnnǝ ṯurvǝ ṯaalɔ ŋaaŋa lir Lifirriisiiyyiin! Ǝṯi-gwɔ kette @ɔshɔɔra wǝthi na@-na@-ŋa kǝny-gi kithaathɔ, laakin nǝseere kettice yǝy mac ŋa ŋǝthi ŋirllalɔ-ŋa ṯamɽa-thi ṯǝthi Allah; nǝr ɔvthanni laazim ethisi ǝrri ŋɔ, mindaŋ ethi-ŋeere ṯɔɔthina ŋithaathɔ mac.
43 “Ǝnnǝ kwǝthi ṯurvǝ ṯaalɔ, ŋaaŋa lir Lifirriisiiyyiin! Ŋaaŋa lǝṯi amɽi lɔrsiya lisaaw-lisaaw ki-limajma@-na, nɔ ǝṯi amɽi ethi lizi akikanni ŋaaŋwɔsi ṯiiɽǝthi-nǝ ki-lisuug-nǝ. 44 Ǝnnǝ kwǝthi ṯurvǝ ṯaalɔ! A laaɽinna-mi rimaamɔwa kira riti rǝṯi iijini mac, mindaŋ ǝṯi-ri lizi elela riti rilŋicarsi ǝzir mac!”
45 Nǝ mɔ@allim kwette kwǝthi Sherii@a ǝccǝŋw, “Yaa Mɔ@allim mǝ andasi ŋiɽaŋali ŋɔrɔŋw tǝ, nǝni kwulluthi-nyji tok!”
46 Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Ǝnnǝ kwǝthi ṯurvǝ ṯaalɔ ŋaaŋa lir mɔ@allimiin kwǝthi Sherii@a! Ŋaaŋa lǝṯi uvuni lizi ṯɔɔvi ki-rɔɔɽɔ-la reeŋen ṯinii diddip, laakin ǝṯeere ṯiŋatha ṯii mac ethisi mǝcci ki-ṯɔɔvi-na ṯeeŋen.
47 “Ǝnnǝ kwǝthi ṯurvǝ ṯaalɔ! Ŋaaŋa lǝṯi acci rimaamɔwa rǝthi liɽii kila-ṯǝ kila lindinyiṯisi rarnyalɔ-ŋa 48 Ŋwɔṯaŋw nǝni limǝ kette shahaaḏa, na nǝ ǝmmini ŋiɽaŋali ŋa ŋǝrrǝsi rarnyalɔ-ŋa; kaka nindinyiṯir-gwɔ liɽiyaŋi, nǝ ŋaaŋa tǝ nǝsi ǝccici rimaamɔwa reeŋen. 49 Nǝ sǝbǝb-ŋi ṯǝ ŋgwɔ, nǝ Ṯǝthinǝ Yǝnǝ tǝthi Allah aarɔŋw, ‘Lǝnyji usici liɽiiya nǝ yaavɔra tok; ǝrsi ɽeenye lokwo nǝ lithaathɔ ǝrsi ǝwɽi yǝy-lɔ’. 50 Ŋwɔṯaŋw ǝri inḏǝthǝ lizi lǝthi kirem-ŋwɔ jiizǝ kwǝthi liɽii kila tatap lindinyiṯirsi kinaŋw tuk nigittar-gwɔ ṯurmunǝ-lɔ kwon-kwon, 51 nǝ kinaŋw tuk mǝgwɔ Haabiil ai ḏimmiya mindaŋ mǝr ɽeenye Zakkariiyyǝ-ŋw ḏimmiya tok, ki-lɔɔbi-na lǝthi ŋwɔthgwun-ŋǝ ǝzir-yi Wirllinǝlɔ ter. Imba nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, lizi lǝthi kirem-ŋwɔ laavi jiizǝ kwǝni kweeŋen tatap!
52 “Ǝnnǝ kwǝthi ṯurvǝ ṯaalɔ ŋaaŋa lir mɔ@allimiin kwǝthi Sherii@a! Ŋaaŋa lǝṯi-mi mithṯ mɔfṯaah kwǝthi ǝgwur wǝthi ṯilŋiṯṯana; laakin ŋaaŋa rogɽo-ri raalɔ tǝ, neere naŋni ethi ǝnḏi mac, nǝ ǝṯisi ṯiinyini kila lǝṯi ṯǝccici ethi ǝnḏi!”
53 Mǝ Yǝcu ɔrllacci ǝzir wa ŋwɔdoŋw, nǝ mɔ@allimiin kwǝthi Sherii@a-ŋǝ Lifirriisiiyyiin-ŋǝli aari ibṯǝḏi ethi andisasa ŋundu-ŋwɔ ŋiɽaŋali naana ŋifirlli-ŋifirlli, nǝr uṯicǝlɔ ŋiɽaŋal-ŋi ŋittǝzir, 54 nǝr ṯǝcci ethi kiɽici mindaŋ ethisi mithǝthǝ ŋeere ŋigii ŋǝŋgwɔŋwsi andasi.
Ŋgaemba Yesu ro ta Mätu rota
(Matayo 6:9-13Matayo 7:7-11)
1 Tu alo si oko Yesu ka ugu mätu oye vo aza ya. Ondro nda kondete oko, alo taeri'bai ndaro ro atate ndäri ekye: “Opi nyemba ama mätune, kpa oso Yoane kemba taeri'bai ndaro be ronye.”
2 Yesu atate ànyari ekye: “Ondro nyàte mätu oko, nyàta nonye mìkye:
‘Täpi,
Ävuru alokado miro ka'do orooro ro;
Miri 'Bädri'ba miro ro kikyi.
3 Nyozo ŋgaonya màlebe tu ro tu ro ämäri.
4 Nye'be ama takozi amaro ta,
tana mà 'dicini se kabe ama oye koziro e'bena.
Nyugu ama ko vo taojoro ya.’ ”
5 Ago Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Aba alo amiro koyi gwo zo bereazi roya o'bwaro ago kata gwo ndäri ekye: ‘Bereazi nyozo duŋguṛu ambata ro nätu märi. 6 Bereazi maro aba'ba ro esate yau zo maro ya ago ma teinye ŋgaonya aza ako ozone ndäri.’ 7 Bereazi miro kozatadri miro gwo ni zo yasi ekye: ‘Nyokwo ma ko! Ase käläsi te, ago ŋgwai maro u'duyite kitapara dri, mänina kote oŋgane kuru ŋga aza ozone miri.’ 8 Ka'do inye 'dooko ayena e'di ya? Mata miri ondro ka'do nda koŋga ca ko kuru ambata ozone miri tana mi ni bereazi ndaro, caoko nda oŋga 'da kuru ago ozona ŋga cini se milebe 'da miri tana drî miro pi kote ni ugu ŋga ejivoya. 9 Ago mata ämiri ono: Nyèji, ago ozona ndi ämiri; mìṛi ago nyùsuna ndi; mì'bi, ago äpina käläsi ndi ämiri. 10 Tana 'dise cini kabe ejina ozona 'da rigye, ago nda se kabe uṛina usuna 'da, ago äpina käläsi 'da nda se kabe o'bina ri. 11 Ami se täpii ro ono inye'do alo amiro aza ozona ini ndi ŋgwa ndaro ri ondro nda keji ta be ti'bi ta aya ya? 12 Kode nyozona gi'da kitoni ayani ndäri ondro nda keji ta be ta täu'bo rota aya ya? 13 Ami se koziro ono, mìni ndi ŋgase kado ozone ayani ŋgwai amiro ri, ka'do inye, Täpi amiro se vo'buyakuru ya ozona Tori Alokado te mu'du eŋwanye ànya se kayibe nda eji iyi ri ya.”
Yesu ago Belezebula
(Matayo 12:22-30Marako 3:20-27)
14 Yesu ka ugu demona lofo tesi ni 'dise ni ko atane yasi, ago ondro demonai kofote tesi oko, 'dina 'do eto ata te. Lowa larote, 15 oko rukä lidri ro atate ekye: “Belezebula, dri'ba demonai ro kani mbara ozo ndäri ànya lofoza tesi.”
16 Azakana leyite Yesu ojone, ago ànya ejiyi nda te talaro ro oyene ka'daza nda ni Lu resi. 17 Oko Yesu ni tase ànya kabe ugu tavona usu ana te, ago nda atate ànyari ekye: “'Bädri aza se kabe andivo iro lonyina gboko ro se kabe kyila oye azi be 'do unina ko orine madaro; katidri se lonyirute andivo iro voya odrana 'da. 18 Ago ondro miri 'bädri'ba Satani ro ro konyiru gwo gboko ro ka ugu kyila oye azi be, unina orine eŋwanye ya? Nyà ata mìkye ma demonai lofo tesi tana Belezebula kani mbara ozo märi oyezana inye. 19 Ka'do inye a'di kani mbara ozo oso'bai ami vo ri ànya lofoza tesi ya? Tase oso'bai ami vo kayibe oyena ka'date anjioko ami orivoya koziro. 20 Ondro ka'do ma demonai lofo tesi mbara Lu rosi, ono ka'da ndi anjioko Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ikyite nja ämidri.
21 “Ondro mano mbäräkä ro aza lakaza cini ndaro kyila robe nja, ka zo modo ndaro ro okwa ni, ŋga cini ndaro orivoya koyo. 22 Oko ondro 'dise mbäräkä ro ndrani nda drisi katakoru gwo nda dri ago kope nda te ṛe, nda ŋgyi lakaza cini se kuzupi ko'ba mi be driigye te ago lonyi ŋgase nda kotopabe gwo.
23 “'Diaza se ko mabe ṛo orivoya endaro kyilaro ma be, 'diaza se pa ma ko kala ŋga ro koto si ṛo endaro ka ugu perena.
Ego Tori Undiro ro
(Matayo 12:43-45)
24 “Ondro tori undiro kofote tesi ni 'diaza yasi oko, ugu abate 'bädri gyiako yasi ugu vo uṛibe loliza, ondro kuni kote azana usune oko, anya atate andivo iro ri ekye: ‘Magona ndi kovole zo maro ya vose mikyibe ni kigyesi ana.’ 25 Ndi anya gote kovole ago usu zo te wäṛi ro ago ŋga cini arate nja kigye. 26 'Dooko anya oyite tesi ago ezi torii azaka njidrieri te kozi parandra ni andivo anyaro ri, ago ànya ikyiyite ago riyite lau. Ago ori 'di ana ro kozina a'dote ndrani se käti ri.”
Riyä Kado
27 Ondro Yesu kata ta ono te oko, toko aza atate ṛe ni lowa lakosi ago atate ndäri ekye: “Toko se kuti mi be ago keca mi be ni kado!” 28 Oko Yesu zatadrite ekye: “Ànya se keriyi ata Lu rote ago koroyite, ṛo ni kado!”
Lidri Le Talaro ro
(Matayo 12:38-42)
29 Ago lowa koṛikalate gbikyi nda lomvosi oko, nda ugu atate ekye: “Lidri tu ono ro orivoya koziro! Ànya ka taeji talaro rota, oko talaro ro se ozone ämiri toto talaro ro Yona ro ayani. 30 Kpa oso inye nebi Yona orivoya taka'daro ro lidri Ninewe ro ri, ago Ŋgwa Lidri ro a'dona 'da taka'daro ro lidri tu ono ro ri. 31 Tu Vure rosi 'Bädri'ba Toko ro Sheba ro oŋgana 'da kuru ago kicuna lidri tu ono ro 'da, tana anya ikyite ni 'bädri lozo yasi tavouni 'Bädri'ba Solomo ro erine, ago endaro mata ämiri ono, 'diaza orivoya noŋwa, para ndrani Solomo ri! 32 Tu Vure rosi lidri Ninewe ro oŋganayi 'da kuru ago kicunayi ami 'da, tana ànya etayidrite ni takozii ànyaro yasi ondro ànya keriyi taope Yona rote owo; ago endaro mata ämiri ono, 'diaza orivoya noŋwa para ndrani Yona ri!
Ŋgaeyi Lomvo ro
(Matayo 5:15Matayo 6:22-23)
33 “'Diaza i'do se eyi lamba te oko da'do gwo kode tako drî na gwo lakaza si, oko nda ka edrena ŋga lamba edrero dri, tana lidri kondre ŋgaeyi robe ondro ànya kayite oci zo ya owo. 34 Mi miro laba orivoya oso lamba ronye lomvo ri, ondro ka'do mi miro orivoya kado, lomvo cini miro orivoya twi ŋgaeyi be, oko ondro ka'do mi miro ka'do kote kadoro, lomvo cini miro a'dona ndi ŋgätini ndra ya. 35 Mindre kado, anjioko ŋgaeyi se miya ono ko ŋgätini yi. 36 Ondro lomvo cini miro orivoya twi ŋgaeyi be, azana i'do ŋgätini ya, anya eyina vo ndi gbikyi, oso lamba kabe voeyi midri ŋgaeyi anyaro si ronye.”
Yesu Kozi Parusii ndi Miemba'bai Ota robe te
(Matayo 23:1-36Marako 12:38-40)
37 Ondro Yesu konde ta atate oko, Parusi aza eji nda te ŋgaonyane nda be; ago nda cite zo ya ago rite vuru ŋgaonyane. 38 Parusi a'dote larolaro ro ondro nda kondrete Yesu kojo andivo kote käti ŋgaonyavoya owo. 39 Ago Opi atate ndäri ekye: “Ami Parusii nyà lomvo tesisi kofo amiro ro ndi saani be ro ojona, oko ya yasi amiro orivoya twi kyila ndi taundiro be. 40 Ami amama yi! Inye'do Lu se kede tesina be, ede yasina kpa ko niya? 41 Nyòzo ŋgase orivoya kofoi amiro ya ndi saanii amiro ya be ati'bai ri, ago ŋga cini a'dona ndi wäṛiro ämiri.
42 “Rritiro ämiri Parusii! Nyà telesi alo 'butealo agba ro ozona Lu ri tuna si, oso lawi ago äṛuku ndi agba cini azaka be ronye, oko miti ta taŋgye ndi ŋgalu Lu ri be tana ko. Beṛo ämiri se kwoi oyene, ko azakana e'bene tana otiako.
43 “Rritiro ämiri Parusii! Nyùlu voi 'diororo zoitaeriro yasi, ndi mede oye taoro si be voi ŋgalogye ro yasi aya. 44 Rritiro ämiri Parusii! Ami orivoya oso 'budri jaraŋgala ro ronye se lidri ka aba driigyesi teinye uniako.”
45 Alo aza miemba'bai Ota ro ro atate ndäri ekye: “Miemba'ba nya kpa ama kozi ta ono ata si!”
46 Yesu zatadrite ekye: “Kpa rritiro ämiri ami miemba'bai Ota ro! Nyà ŋgaläŋgyi o'ba lidri kyembe se orivoya rritiro uŋgyine, oko andivo amiro nyòzo driŋgwa amiro ko ànya opane ŋgaläŋgyi kai uŋgyivoya. 47 Rritiro ämiri! Nyà 'budri nebii ro obe liŋgyiekye; nebii segi zutui amiro kutufube kai. 48 Ami modo orivoya tazevoedre'bai, anjioko nyà taoye se zutui amiro koyebe ro oyena; ànya tufuyi nebii te, ago mibe 'budri ànyaro ni. 49 Ta ta ono rota Tavouni Lu ro atate ekye: ‘Mezona nebii 'da ànyari ndi lazo'bai be; ànya tufunayi rukä ànyaro 'da ago ezanayi azakana 'da.’ 50 Ago lidri tu ono ro ezana 'da ta nebii cini tufu rota ṛo ni eto 'bädri o'ba rosi, 51 ṛoni ufu Abele rosi le ufu Zakaria roya, se äfute lakole vo tori oloro ro ndi Vo Alokado robe ya ana. Owo, mata ämiri ono, lidri tu ono ro ezana 'da ta ànya cini rota!
52 “Rritiro ämiri miemba'bai Ota ro! Mìru ŋgase kabe käläsi zo tauniro upina rote, ami andivo mìle ko ocine kigye, ago nyàlaga ànya se kayibe ojo oyine ocine kigye tezo.”
53 Ondro Yesu ke'be vo ana te oko, miemba'bai Ota ro ndi Parusii be etoyi nda kozite yaoso si ago ejiyi nda te taeji amba si, 54 ojoyite nda odone nda o'basi takozi azaka ugu ata si nda uruzana.