Ṯa@liim ṯǝthi iṯithi.
1 “Aŋricar ǝṯeere iṯithǝ-lɔ por-por mac kiyǝnǝ yǝthi lizi, mindaŋ etheese ŋaaŋwɔsi, mǝsi ǝrri ŋɔ por-por tǝ, ere kaṯtasi ɔjra weere mac naanɔ-gwɔ Ṯarnyalɔ ṯaalɔ ṯǝṯi nanni ki-leere-na.
2 “Mǝ inḏǝthǝ kweere kwir kwɔwaay kwomne kweere tǝ, ǝṯeere iṯithi ŋiɽaŋali-la mac, kaka lizi kila lǝṯi piŋi rogɽo, kaka ǝṯirsi ǝrri ŋɔ ki-limajma@-na, ki-raay-la tok mindaŋ ethisi lizi iiɽinǝ, nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, lǝni limǝ aavi ɔjra weeŋen. 3 Laakin mǝ iṯithi kwomne kweere tǝ, ǝṯeere duŋgwǝci tii ṯɔɔŋwa ṯǝthi ŋǝgwur mac, ethisi elŋe ŋa ŋǝrrǝsi ṯii ṯǝthi mɔni. 4 Mindaŋ mǝ ṯiṯithǝ ṯɔɔŋwa ǝrrinǝ-lɔ nyettec, mindaŋ mǝŋǝ ṯarnyalɔ tǝti ese ŋejmethi inḏǝthǝ ŋaaŋwɔ ɔjra-lɔ nyettec tok.
Ṯa@liim ṯǝthi ṯaara kiyiiriny.
(Luuga 11:2-4)
5 “Maari kiyiiriny tǝ, ǝṯiseere aaɽanni kila mac Iǝṯaari kiyiiriny ŋidiny, kaka nǝṯir-gwɔ amɽi ethi rillili ki-limajma@-na ethaari kiyiiriny nǝ raay ki-yǝni tok, mindaŋ ethisi lizi ese. Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, lǝni limǝ aavi ɔjra weeŋen. 6 Laakin mǝ naŋni ethaari kiyiiriny tǝ, ǝnḏi kiininy kwɔɔŋa, a lǝŋthǝthǝ ǝgwur, mindaŋ mǝ aari ṯarnyalɔ ki yiiriny ṯiti ṯǝṯi iijini mac, mindaŋ mǝŋǝ ṯarnyalɔ ṯǝṯi ese ŋejmethi inḏǝthǝ ŋaaŋwɔ ɔjra.
Matthew-6-11
1-Peter-2-11
7 “Nǝ maari kiyiiriny tǝ, ǝṯeere attasi kenyjera domony mac, kaka ŋǝṯisi Umam ǝrri, nǝṯir-gwɔ aarɔŋw, lǝnyji niŋnaci mǝnyaari kiyiiriny kandisa-gi kittǝzir. 8 Ǝṯiseere aaɽanni mac, kaka nǝṯi-gwɔ Ṯarnyalɔ ṯaalɔ elŋe ŋgwa kwiiraca-ŋǝsi kerreny tuk niti nutucǝ-ŋǝlɔ kinnǝ mac. 9 Ǝṯaari kiyiiriny kaka ṯaŋw, ‘Papa kwǝri kwǝṯi naani ki-leere-na, ethi yiriny yɔɔŋwa riflinǝlɔ ter yisaaw, 10 Ethi Ŋeeleny ŋɔɔŋa iila, ethir ǝrrini ṯɔgwor-thi ṯɔɔŋwa ki-ṯurmun-nǝ, kaka nǝṯir-gwɔ ǝrrini ki-leere-na. 11 Nḏǝthǝ-nyji ethneya wǝthi laamin kɔlɔ. 12 Ǝṯi-nyji ŋinyaci ŋikiyaŋi-lɔ ŋǝri, kaka nǝṯinyji-gwɔ ipnyacalɔ lithaathɔ lǝṯi-nyji ǝrrici. 13 Ǝṯi-nyjeere mɔlthatha ki-ṯɔmɔmma-na mac, laakin ǝṯi-nyji alla ki-ŋikiya-na’. 14 Mǝ iṯinyaci iizi ŋikiyaŋ-lɔ ŋeeŋen tǝ, ǝŋǝsi ṯarnyalɔ ṯǝthi ki-leere-naŋw iṯinyacalɔ tok; 15 laakin meere ipnyaci lizi ŋikiyaŋ-lɔ ŋeeŋen mac tǝ, ǝŋǝsi ṯarnyalɔ ṯǝthi ki-leere-naŋw ere iɽinyacalɔ tok mac.
Ṯa@liim ṯǝthi arminḏaan.
16 “Mǝ mithǝ arminḏaani tǝ, ǝṯeere ajli kiyǝnǝ cige-cigep mac, kaka lizi kila lǝṯi arri ŋidiny, kaka nǝṯir-gwɔ riithi kiyǝnǝŋw kweeŋen, mindaŋ ethisi lizi elŋe naana, nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, lǝni limǝ aavi ɔjra weeŋen. 17 Laakin mǝ mithǝ arminḏaani tǝ, ǝṯi firṯini nda ŋiila-ŋi, nǝ ǝṯisi ǝnyjini kiyǝnǝ tok. 18 Mindaŋ mǝ lizi ere ese arminḏaani wɔɔŋa mac, illi ethi iijini ṯarnyalɔ-thi ṯɔɽɔk ṯiti ṯǝṯi iijini mac; mindaŋ mǝ ṯarnyalɔ ṯǝṯi ese ŋejmethi inḏǝthǝ ŋaaŋwɔ ɔjra.
Ŋɔrṯɔ ki-leere-na.
(Luuga 12:33-34)
19 “Ǝṯeere awanni ŋɔrṯɔwa ŋaalɔ kɔnɔŋw kwurǝyu-lu mac, kǝzir wǝṯi-gwɔ livɽitir-ŋǝ ṯiyǝthinǝ-thi kiirasalɔ, nǝ kǝzir wǝṯi-gwɔ lɔɔɽam kikkii ǝṯir nyiimi. 20 Laakin ǝṯi awanni ŋɔrṯɔwa ŋaalɔ ki-leere-na, kǝzir witi wǝthi livṯitira mac wala ṯiyǝthinǝ ṯeere etheere kiirasalɔ mac, nǝ witi wǝthi lɔɔɽami mac ethi kikkii ethi nyiimi. 21 Kǝzir wǝṯi-gwɔ ŋɔrṯɔ ŋɔɔŋa naani, ǝṯi ṯɔgwor ṯɔɔŋwa naani tok kinanaŋw.
Fɔɔri kwǝthi aŋna.
(Luuga 11:34-36)
22 “Yǝy yir lombo lǝthi aŋna. Ṯaŋw mǝ yǝy yɔɔŋwa sɔɔɽi-na tǝ, a sɔɔɽi kwir aŋna tatap, 23 laakin mǝ yǝy yɔɔŋwa ere sɔɔɽi-na mac tǝ, a aŋna wɔɔŋa urǝnni kirim-nǝ kirna dom-dom. Mǝ fɔɔri kwɔnaanɔ-ŋagwɔ-na oro kirim, e-ta ǝmǝ kirim rotto tha, kiti kaaɽathi-pa kir-na ndom-ndoma.
Allah-ŋǝ ŋɔrṯɔ-ŋi.
(Luuga 12:22-31Luuga 16:13)
24 “Kwiti kweere mac kwǝṯi ǝkkici leelenyi ndǝn ŋothɽor, nǝ kwɔŋw firasi kwette nǝ ŋwamṯi kwɔthaathɔ. A liti lǝthi ŋɔma ethi ǝkkici Allah ŋothɽor nǝ ŋɔrṯɔ tok mac. 25 Ŋwɔṯaŋw nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, Ǝṯeere urtutuninǝ mac ŋimiitha-ŋi ŋaalɔ, ethaarɔŋw, aatha kwǝnyii yee, alla aatha kwǝnyii ii? Nǝ ŋǝthi aŋna tok ethaarɔŋw, aatha kwǝnyii kenne? Ŋimiitha ŋiti ŋithǝmthi ethneya-la mac-a? Aŋna witi wuthǝmthi yireth-la mac-a? 26 Iisar-ṯi ndǝwǝ lǝthi leere, lende lǝṯi kwee, wala ethi ɔni wala ethi firṯatha ki-nyuuluŋw-nǝ, nǝ ŋɔ tatap ǝṯisi-tǝ Papa kwǝthi leere ithni. Liti lithǝmthi-ŋǝsi-lǝ mac-a? 27 Ǝyǝ kwɔrɔ kweere daŋgal-na mɔŋw urtutuninǝ ethi ǝthi ŋɔma ethi kiṯǝzǝsi ŋimiitha ŋuuŋun laaminɔ naana lɔtɔpɔt? 28 A lotho lǝṯi urtutuninǝ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯiginna? Iisar-ṯi ɔvṯɔnya wǝthi yaaɽi-na; wǝṯi-thi peŋe aŋgwɔrɔ; wǝnde wǝṯi akkɔ ŋothɽor ŋeere, wala ethi iirǝzi ṯuudunǝ ṯeere too. 29 Laakin nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, Sulemaan ki-ŋinith-nǝ ŋuuŋun tatap nɔŋweere kinnǝ ǝthi yirethi yeere yisaaw-ŋw ḏuṯ, kaka ɔvṯɔnya wɔ. 30 Laakin mǝ Allah kinnini karaawa kǝthi wuthǝr kǝṯi miithi aŋwɔnɔ, nǝ ǝṯɔŋw kǝṯṯini kiigǝ-nǝ ŋɔrpɔ ŋgwa, e-ta ŋweere aami kinnini ŋaaŋwɔsi ṯǝŋw tok mac-a? Ŋaaŋa lirmba lǝthi ṯǝmminǝ ṯokwɔṯoc gaa. 31 Ŋwɔṯaŋw ǝṯeere urtutuninǝ mac ethaarɔŋw, ‘Aatha kwǝnyii yee? Alla aatha kwǝnyii ii? Alla aatha kwǝnyii kenne?’ 32 Kaka nɔrɔ-gwɔ Umam wǝṯi ɔrtɔtanni kwomne-ŋgwɔ naana tatap, nǝ Ṯarnyalɔ ṯǝthi ki-leere-naŋw oro ṯilŋithi kwomne tatap kwǝṯi-ŋǝsi iiraci. 33 Laakin naŋnar kǝniny Ŋeelenyi-lɔ ŋuuŋun kerreny nǝ ṯɔvthanna ṯuuŋwun tok, mindaŋ mǝ kwomne-ŋgwɔ tatap oro kwaalɔ tok.
Psalm-23-2
34 “Ŋwɔṯaŋw ǝṯeere urtutuninǝ ŋɔrpɔ-ŋgi mac, nǝ ŋɔrpɔ kwɔnaanɔ tǝ pǝ ṯurtunǝthinǝ ṯuuŋwun, nǝ ṯurvǝ ṯǝthi laamin kila, nɔŋw-tǝ uri ṯǝthi laamin kila.
Ŋgaemba ta Ŋgapäṛi Ozoro Ati'bai ri rota
1 “Mì'ba mi amiro komba kado! Ondro nyàte takado oye, mìye ànya ko mile lidri ro yasi ànyari ondrene. Ondro ka'do mìye 'do te, nyà'dona päläti ako ni Täpi amiro se vo'buyakuru ya ana resi.
2 “Ondro ka'do nya ŋga aza ozo 'dise ati'ba ro ri, nyayo tana ko, oso miomba'bai kayibe oyena zo mätu ro yasi ago litiŋwà drisi ronye. Ànya kayi oyena inye ekye lidri käräṛu iyi robe. Mata ämiri ono, ànya ṛote nja päläti ànyaro be. 3 Oko ondro nyate 'dise ati'ba ro opana, miye liti se ca bereazi miro ni ko tana unine 'do yasi ayani. 4 Miye taoye kado miro ndrwiro. 'Dooko Täpi miro se kabe tase nyabe oyena ndrwiro ondrena ono, ozona päläti 'da miri.
Ŋgaemba ta Mätu rota
(Luka 11:2-4)
5 “Ondro nyàte mätu oko, nyà'do ko miomba'bai ronye! Ànya luyi edrene edre kuru mätu oyene zo mätu ro yasi ago cukuŋwà liti ro yasi, tana 'dicini kondre iyi robe. Mata ämiri ono, ànya ṛote nja päläti ànyaro be. 6 Oko ondro nyate mätu oko, mici zo miro ya, mise käläsi, ago nyämätu Täpi miro se ondreako ono. Ago Täpi miro se kabe tase nyabe oyena ndrwiro ondrena ono, ozona päläti 'da miri.
7 “Ondro nyàte mätu oko, ata anya takaciako 'da nyàta ko oso Lu uniako'bai kayibe oyena ronye; se kusuyi iro be ekye Lu erina iyi 'da tana mätu iro orivoya kaca. 8 Nyà'do ko oso ànya ronye. Täpi amiro ni ŋgase nyàbe ejina ṛote nja teinye ämiri nda eji ako. 9 Ondro nyàte mätu oko ämiri mätune nonye mìkye:
‘Täpi amaro se orivoya vo'buyakuru ya ono
ävuru alokado miro ka'do orooro ro;
10 Miri 'Bädri'ba miro ro kikyi;
aye ole miro robe 'bädri ya oso vo'buyakuru ya ronye.
11 Nyozo ŋgaonya tu ondro ono ro ämäri.
12 Nye'be ama takozi se màyebe ta,
oso màbe azii se koyeyi takozi be ämäri e'bena 'do ronye.
13 Nyugu ama ko vo taojoro ya,
oko mipa ama londroro ni Nda se Kozi ono ri.’
14 “Ondro ka'do nyà azi e'be takozi se ànya koyeyibe ämiri ta, Täpi amiro se vo'buyakuru ya ono e'bena ami kpa. 15 Oko ondro ka'do nyè'be azi kote, 'dooko Täpi amiro unina kpa ko ami e'bene takozi se mìyebe 'do ta.
Ŋgaemba ta Akpa rota
16 “Ondro nyàte akpa oko, nyìsi mi amiro ko oso miomba'bai kayibe oyena ronye. A'do ànyaro landre gwo to 'dicini kondre robe ekye ya akpa. Endaro mata ämiri ono, ànya ṛote nja päläti ànyaro be. 17 Ondro nyate akpa oko, mijo mi miro ago nyava drî miro, 18 ukyi azii uni 'da ekye nya akpa, toto Täpi miro, se orivoya ondreako ono, unina ni. Ago Täpi miro, se kabe tase nyabe oyena ndrwiro ondrena ono, ozona päläti 'da miri.
Ŋgadriamba Vo'buyakuru ya
(Luka 12:33-34)
19 “Mìdro ŋgadriamba ko andivo amiro ri 'bädri ya noŋwa, vose ludui ndi ŋgatoka be ka ŋga enjienji ago ŋgatopa'bai kayi vooŋgo ago kugu ka ŋga kugu kigye ono ya. 20 Ka'do inye, mìdro ŋgadriamba andivo amiro ri vo'buyakuru ya, vose ludui ndi ŋgatoka be unina ko ŋga enjine, ago ŋgatopa'bai unina ko vooŋgone kigye ago vose kugu ni ko vooŋgone kigye ana ya. 21 Tana ya amiro a'done 'da ondoalo vose ŋgadriamba amiro orivoya kigye ana ya.
Ŋgaeyi Lomvo ro
(Luka 11:34-36)
22 “Mi orivoya oso lamba ronye lomvo ri. Ondro ka'do mi miro orivoya kado, lomvo cini miro a'dona ndi twi ŋgaeyi be; 23 oko ondro ka'do mi miro ka'do kote kadoro, lomvo miro a'dona ndi ŋgätini ya. Ago ondro ka'do ŋgaeyi se miya ono ka'dote ŋgätini ro, 'dooko ŋgätini a'dona te ndra!
Lu orivoya Parandra ni Parata ri
(Luka 16:13Luka 12:22-31)
24 “'Dialo aza unina ko ruindune 'desii ritu ri; ya ndaro osona 'da alona lomvo ago luna azana 'da; nda a'dona 'da trwe alona aza ri ago mawona azana 'da. Mìnina ko ruindune Lu ri ago kpa parata ri.
25 “Mata ämiri ono; nyà'do ko milo'be be ta ŋgaonya ndi ŋgaumvu se mìlebe ami o'bane orina sina lidriidriro ono rota, kode ta boŋgo se mìlebe osone ami lomvo ono rota. Inye'do adri ṛo ko orivoya para ndrani ŋgaonya drisi ya? Ago inye'do lomvo ṛo ko orivoya para ndrani boŋgo drisi ya? 26 Mìndrevo te arii se kayibe ugu loŋga gbikyi ami lomvosi iyi dri; ànya kyi'diyi ŋga ko, ago kotoyi ŋga jalia ro kpa ko ago droyi ŋgaonya kpa ko kyiro ya, caoko Täpi amiro vo'buyakuru ya ono kani ànya eca! Inye'do a'do amiro ṛo ko para ndrani arii ro drisi ya? 27 Inye'do alo aza amiro o'bana yi gi'da ombane de'bele ta milo'be rosi ya?
28 “Ago tana e'di nyà milo'be ta boŋgo osoro ta niya? Mìndre dri foi vocowa ro kayi omba be, ànya yeyi losi ko ago 'diyi boŋgo ko andivo ànyaro ri. 29 Oko mata ämiri ono 'Bädri'ba Solomo gica ŋgadriamba cini ndaro be oko, a'do kote boŋgo liŋgyiekye be oso alo aza fo kwoi ro ronye. 30 Lu ni se kabe boŋgo oso käyi vocowa ro lomvo owo, käyi se ondro ono gi orivoya noŋwa ago ondo oko tana kyete, jete kpeye vo ŋgaonya la'diro ya. Inye'do nda osona boŋgo ṛo ko para ndra ami lomvo ya? Ami taoma giṛiŋwa be ono!
31 “Ka'do inye nyèto milo'be ko mìkye: ‘Mànyana e'di ya? Kode mä̀mvuna e'di ya? Kode màsona e'di ya?’ 32 Kwoi ni ŋgase cini taomaako'bai kayibe uṛina ondoalo owo, Täpi amiro vo'buyakuru ya nite anjioko mìle ŋgase cini kwoi. 33 Oko ndrani ŋgase cini kwoi drisi mìṛi Miri 'Bädri'ba Lu ro ayani käti ndi ŋgase nda kolebe ämiri oyene be, 'dooko nda ozona ŋgase cini azaka kwoi 'da ämiri. 34 Ka'do inye nyòlo'be mi ko ta ondo ta; tu ondo a'dona gi milo'be modo iro robe. Tu alo gi rriti iro be.