Yǝcu nandisa-ŋgwɔ ŋiɽaŋali ŋǝthi ṯigiirathalɔ ṯǝthi Heikal.
(Maṯṯa 24:1-2Luuga 21:5-6)
1 Mɔŋw ruuthǝ ki Heikal-na, nǝ ṯilmiiz ṯuuŋwun ṯette ǝccǝŋw, “Yaa Mɔ@allim, iisa-ṯi yaali yisaaw-yisaaw, nǝ dɔɔnɔŋw kwisaaw-kwisaaw!” 2 Nǝ Yǝcu accǝŋw, “Aŋgwa kwiisa dɔɔnɔŋw ŋgwɔ tatap kwɔppa-kwɔppa? Liti linḏi ethi duŋgwǝci kaali keere ethi ɔrgwɔthi keŋgen-la mac; kiti kinḏir ethi ove kithaay mac.”
Ṯurvǝ-ŋǝ ṯǝɽǝ-thi yǝy-lɔ.
(Maṯṯa 24:3-14Luuga 21:7-19)
3 Mɔŋw ruuthǝ ki Heikal-na, nɔŋw naanalɔ kaayin-la wǝni Zeiṯuun wɔnaanisa Heikala kworo, nǝ Bɔṯrɔs-ŋǝ Ya@guub-gi nǝ Yuhanna-ŋǝ Andraaws-gi, nǝr uṯicǝlɔ cuk-cuk nǝrǝccǝŋw, 4 “Andica-nyŋi-ṯi ṯaccaŋ-ṯuk kwɔrɔ kwinḏi-gi ŋiɽaŋal ŋɔ ethǝrrini, nǝ @alaama wundǝr wǝndu winḏi ethoro, mindaŋ mǝ ŋiɽaŋal ŋɔ rattathi?” 5 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Aŋrathir; mindaŋ kǝɽinyji ŋaaŋwɔsi-lɔ kweere mac. 6 Kaka ninḏir-gwɔ ethiila luuru yiriny-yi yiinyi, ǝraarɔŋw, ‘Nyii kwɔrɔ Kwɔrɔstɔ!’ Ǝrsi ṯuusi luuru. 7 Mindaŋ mǝsi neŋnelɔ ŋǝthi ŋǝryǝ, nǝ ŋǝthi ṯiṯithǝ-lǝ ṯǝthi ŋǝryǝ tok, e-ta ere appiri rɔgwori mac, nǝ ŋinḏi ethi ǝrrini, laakin ǝreere rattathi kinnǝni mac. 8 Kaka ninḏi-gwɔ bǝlǝḏ ethi diiɽǝthǝ bǝlǝḏǝ naana, a ŋeeleny diiɽǝthǝ ŋeelenyi nǝana a wurǝyu riiginni kǝzir weere-weere, a yaaŋwɔ ǝnḏi yuu tottor; ŋindǝr-ṯǝ ŋɔ ŋir kaka ṯurvǝ ṯiŋna ṯǝthi ŋelŋe ŋǝthi tɔr.
9 “Laakin aŋrinnar ki-rogɽo raalɔ; kaka ninḏir-gwɔ ethi ɔmɔmmi ŋaaŋwɔsi ǝrŋǝsi iili ki-mahkama-na, ǝrŋǝsi ippipi ki-limajma@-na; nǝ ǝ rillili kiyǝnǝ yǝthi hɔkkaam, nǝ kiyǝnǝ yǝthi limǝlik sǝbǝb-gi kwiinyi, ethi ruwǝzi shahaaḏa-lɔ kiyǝnǝ yeeŋen. 10 Laazim ǝri iṯithi ŋiɽaŋali-la ŋǝthi Inyjiil kerreny ki-lizi-nǝ tǝtap. 11 Mǝrŋǝsi ɔmɔmmi mindaŋ mǝrŋǝsi iili ki-mahkama-na tǝ, ǝṯeere pinni rɔgwor-na mac, kaka niti mǝgwɔ lɔɔmɔr iila kila kinnǝ mac, ethaarɔŋw, aatha kwɔrɔ kwǝnyii andasi; laakin andisasi kǝniny ŋette nyithak ŋǝŋǝsi Ṯigɽim Ṯirllinǝlɔ ter inḏǝthǝ ethisi andasi, kaka niti nɔrŋa-gwɔ kwinḏisi ethisi andasi mac, laakin nǝ Ṯigɽim Ṯirllinǝlɔ ter oro. 12 A kwɔr bɔɔŋwɔthi eŋgen kwir kwɔr ethi ɽeenye, a papa bɔɔŋwɔthi tiɽiŋǝyin, a nyelle dindǝthǝ rǝrnyin-ŋwɔsi naana lǝnyin-ŋǝli ethisi ɽeenye, 13 mindaŋ ǝrŋǝsi wǝzi tatap sǝbǝb-gi kwiinyi. Laakin kweere kwǝsi indinyanni naana kwundǝr-ṯǝ kwiglaaw.
Ŋitheny ŋɔppa ŋigii.
(Maṯṯa 24:15-28Luuga 21:20-24)
14 “Laakin mǝ ese ŋiɽiginǝ ŋinaanɔ kǝzir witi wɔvthannar-gwɔ ethi-gwɔ naani mac (ŋiɽaŋal ŋɔ ŋir ŋǝthi ŋgwa kwɔrtɔ ethisi elŋe), ŋwɔṯaŋw a kila linaanɔ Yahuuḏiiyyǝ ǝri avri ethi allɔ ki-yaayin-la; 15 nǝ ŋgwa kwɔnaanɔ ki-yiŋna-la ŋweere dappi mac ethǝnḏi kiininy kwuuŋwun ethi dimmǝ kwomne kweere; 16 nǝ ŋgwa kwɔnaanɔ ki-wuthǝr-nǝ ŋweere aaɽitha dɔɔnɔ kwokwony ethi dimmǝ kireṯhi kuuŋun mac. 17 Ǝyǝwǝy ǝnnǝ ṯɔrvǝ ṯǝthi kila liitha, nǝ ṯǝthi kila liiɽǝ ki-ŋwaamin-la ŋwa! 18 Aarir kiyiiriny mindaŋ mǝreere ǝrrini ŋɔ koo-gi mac. 19 Ki-ŋwaamin-la ŋwa, a ṯurvǝ ǝnḏǝlɔ ṯir nyoro-nyoro, ṯiti ṯimǝ ǝnḏǝ kinnǝ laamin leere mac kinaw tuk a kitta-gwɔ Allah ṯurmunǝ-lɔ kwon-kwon mindaŋ kirem kwɔmoro kimaara, nǝ ŋweere iila ṯithǝmthǝ-lɔ ṯɔrɔŋw kwokwony mac. 20 Na mǝ Kweeleny ere ɔblasa ŋwaamin-na ŋwa mac ta, a kwizigwunǝŋ ere kilaaw kweere mac; laakin sǝbǝb-gi kwǝthi lizi luuŋwun liccaŋwsi-na, ŋwɔ ɔblasa ŋwaamin-na. 21 Mɔŋw andasi ŋaaŋwɔsi kweere, mɔŋwɔccǝ ŋaaŋwɔsiŋw, ‘Iisar-ṯi, Kwɔrɔstɔ kwirma-ṯǝ ŋgwala! Alla, iisamba, kwundǝr-ṯǝ ŋgwala!’ Ǝṯǝmminicǝ mac. 22 Kaka ninḏi-gwɔ lokworɔstɔ-ŋǝ liɽɽi-li lir ŋidiny ethiila, ǝrsi ǝrri ŋir ŋilim, mindaŋ mǝr-ŋi ṯuusi kila liccasi Allah-na, mǝrsi kattaci ṯaay. 23 Laakin ǝṯi aŋratha ŋaaŋa beṯten, nyii kwɔmǝ-ŋǝsi rarmatha nǝŋǝsi andaci ŋiɽaŋali niti nǝrrinǝr-gwɔ kinnǝni mac.
Kilyǝ kǝthi Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ mɔŋwaaɽa.
(Maṯṯa 24:29-31Luuga 21:25-28)
24 “Laakin ki-ŋwaamin-la ŋwa, mǝ ṯurvǝ ernene, ǝ aaŋwɔn oro kirim, ǝ ǝwǝ ere ṯiŋatha fɔɔri-lɔ kwuuŋwun mac, 25 a rɔɔrɔm irdidǝ ki-leere-na a ŋɔma ŋǝthi leere riiginni. 26 E-ta ǝrmǝ ese Tɔɔrɔ tǝthi Kwizigwunǝŋ tinḏi ŋwebleth-ŋina ŋɔma-ŋi ŋɔppa, nǝ ŋinith-ŋi tok. 27 Mindaŋ ŋwɔ tiŋatha limeleka, ki-rɔkɔn rir kwaɽiŋan rǝthi ṯurmun, ǝri raaysa lizi dɔŋw luuŋwun liccaŋwsi-na ǝzir naana tatap wǝthi ṯurmun.
Ḏǝris ṯǝthi kwɔɔtha.
(Maṯṯa 24:32-35Luuga 21:29-33)
28 “Ilŋithirsi-ŋɔ naanɔ-gwɔ kwɔɔtha. Mǝ rill ruuŋwun oro tul-tul, mindaŋ mǝr ruu yǝni tok, elŋe ethaarɔŋw kiɽaa kimaadithi keṯṯɔk. 29 Ŋwɔṯaŋw mǝ ese kwomne-ŋgwɔ kwumǝ ǝnḏǝ, elŋe ethaarɔŋw kwumǝ aadithi ǝgwur kworo keṯṯɔk. 30 Nyi i kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, lizi lǝthi lɔɔmɔr kɔlɔ liti lernene kinnǝni mac mindaŋ mǝ kwomne-ŋgwɔ ǝrrini tatap. 31 Leere-ŋa wurǝyu-yi ǝri ernene kithaay, laakin ŋiɽaŋal ŋiinyi-tǝ ǝreere ernene ḏuṯ.
Kwiti kweere mac kwilŋithi laaminɔ alla saa@.
(Maṯṯa 24:36-44)
32 “Laakin ŋǝthi laamin kila, nǝ saa@ tok, nǝsi kwizi ere kweere kwilŋithisi mac, wala limeleka lǝthi ki-leere-naŋw, wala Tɔr, laakin nǝroro ŋǝthi Papa ṯɔɽɔk. 33 Aŋricar, nǝ iccaci tok; kaka niti nilŋicaŋa-gwɔ lɔɔmɔri mac linḏi ethiila. 34 Ŋaaɽinna kwɔɔrɔ kwinḏi ŋiirin, nɔŋw kette yaḏaama ethi aŋraci dɔɔnɔŋwɔ, nɔŋwsi kannaci ŋothɽor, nɔŋw andaci kwaŋɽa kwǝthi ǝgwur ethi aŋratha tetter. 35 Ŋwɔṯaŋw, aŋrinnar naana, kaka niti nilŋithiŋǝ-gwɔ mac ethaarɔŋw kweeleny kwǝthi dɔɔnɔŋw kwinḏi ethiila ṯaccaŋ, ya ŋwiila kirakalɔ, alla kulŋǝ-nǝ, alla kɔthɔgɽi-gi, alla ŋɔrpana. 36 Mɔŋw ǝndinǝlɔ pugwuṯ laazim kwɔŋwseere ṯǝrmizǝlɔ linḏirɔ mac. 37 Ŋa ŋimǝ-ŋǝsi andaci, ŋǝni-ṯǝ ŋandica-nyji lithaathɔ tatap; aŋrinnar!”
Yesu ka Pere Yekalu ro tana Atana
(Matayo 24:1-2Luka 21:5-6)
1 Ondro Yesu kate ugu ofo ni Yekalu yasi oko, alo aza taeri'bai ndaro ro atate ekye: “Miemba'ba, Mindre! Kuni liŋgyiekye ndi zo ono be ono te!”
2 Yesu zatadrite ekye: “Mindre zo 'desi ono te ya? Änina ko kuni alo aza se noŋwa ono e'bene vona ya; vona cini eperena 'da vuru.”
Rriti ndi 'Dieza be
(Matayo 24:3-14Luka 21:7-19)
3 Ondro Yesu korite 'Bereŋwa Ice Ido ro ro dri, ogone Yekalu resi oko, Petero, Yakoba, Yoane ndi Andarea be ikyiyi te ndare ndrwi. 4 Ago ejiyi nda te ekye: “Nyiti ta ämäri tase cini ono kaoye a'dona ituya? Ago ta e'di a'dona ni ka'daza anjioko tu esate ti ŋgase cini kwoi ri a'doza ya?”
5 Yesu atate ànyari ekye: “Mìkwa ŋga, ago mì'ba 'diaza kodo ami ko. 6 Lidri amba ikyina 'da ävuru maro ya, ago ànya alo alo atanayi ta 'da ekye: ‘Yi ni Mesiya owo!’ Ago ànya odonayi lidri amba 'da. 7 Ago nyòlo'be mi ko ondro nyèri kporo kyila ro kate ikyi ti ago nyèri lazo kyila ro ca lozo si owo. Beṛo ŋga nonye kwoi ri a'done, oko ko ekye tu äduro esate. 8 'Bädri oyena kyila 'da 'bädri azi be, ago tu'dei oyena kyila 'da tu'dei azi be. Ägbigbi a'dona 'da vo cini yasi, ago mä'bu o'dena 'da. Ŋga kwoi orivoya oso luwu käti ŋgwa utiro ronye.
9 “Beṛo andivo amiro ri vookwane. Tana äruna ami 'da ago uguna 'da vure ya. A'bina ami 'da zotaeriro yasi; nyèdrena 'da 'dimiri'bai ndi 'bädri'bai be kandra ta maro ta lazokado opene ànyari. 10 Oko teinye dri tu äduro ri esaako, beṛo lazo opene tu'dei cini ri. 11 Ago ondro äru ami te ago ugute vure ya oko, nyòlo'be mi ko käti tase nyà oyebe atane ta, ondro tuna kesate, 'dooko nyàte tase ozobe ämiri atane 'do ayani. Tana ata se nyà oyebe atane 'do ko amiro; oko ànya ikyina 'da ni Tori Alokado resi. 12 Ädrupi ozona modo ädrupi ndaro ro gini ufune, ago täpii oyenayi kpa inye ŋgwai ànyaro ri; ago ŋgwai ozanayi uti'bai ànyaro 'da kyila'baazii ro ago o'banayi ànya ni ufune. 13 Ya 'di cini ro osona 'da ami lomvo ta maro ta. Oko nda se kabe yaiŋgyi ndi le äduna ya apana ndi.
Ŋga Koziro Parandra
(Matayo 24:15-28Luka 21:20-24)
14 “Mìndrena ŋga koziro parandra 'da edrevoya vose ko ndäri a'done kigye.” (Tase ta ono uzi'bana ri unine: miri ta ono takacina unine kadoro!) se ekye: “'Dooko ànya se orivoya Yuda ya beṛo umune 'bereŋwà dri. 15 Mano se orivoya kuru zo ndaro dri beṛo ko ndäri saa ndaro enjine efo si vuru ocine zo ya ŋga aza urune ndäri. 16 Mano se orivoya ämvu ya beṛo ko egone kovole zo ya boŋgo ndaro ta. 17 A'dona 'da rritiro tu ana si 'ditoko se kovoro ro ndi endrei se ŋgwà na ka drigba ba ondro ri! 18 Nyä̀mätu Lu ukyi ŋgase kwoi a'do 'da meṛi si! 19 Tana rriti tu ana ro a'dona 'da koziro para ndrani se 'bädri kondrebe ṛoni eto se Lu ko'ba 'bädri be si madale tu yauono si drisi. Ca ŋga aza ri ogo a'done kpa to'di oso 'do ronye i'do alona. 20 Oko Opi go logo oti tu kai rote; aba ondro ka'do nda koye ko inye, 'diaza ri orine lidriidriro i'do. Oko tana ta lidri onjionji ndaro rota, caoko, nda go logo oti tuse kai rote.
21 “'Dooko, ondro ka'do 'diaza kata gwo ämiri ekye: ‘Mindre, Mesiya begi ono!’ Kode ‘mindre, nda begi ana!’ Mima ta ndaro ko. 22 Tana Mesiyai mieywe'bai ro ndi nebii mieywe'bai robe efona 'da. Ànya oyenayi rubä ndi talaro robe 'da lidri onjionji Lu ro odoza, ondro ka'do ndi rritiako owo. 23 Nyà'do vookwa be! Miti ta cini te ämiri teinye tuna ri esaako.
Ikyi Ŋgwa Lidri ro ro
(Matayo 24:29-31Luka 21:25-28)
24 “Tu rriti ana ro vosi kitu o'bona 'da, ago imba onjena ko tona, 25 'bi'bii e'dena yi 'da ni vo'buyakuru yasi, ago mbara vokuru ro kandaruna 'da. 26 'Dooko Ŋgwa Lidri ro efona 'da, ikyivoya 'dikolo ya mbara amba be ndi 'desi be. 27 Nda ozona malaikai 'da cuku su 'bädri ro yasi lidri onjionji Lu ro kalana kotone ni telesi ädu 'bädri ro yasi le telesi na ya.
Ŋgaemba ni Ce Kyi'du ro yasi
(Matayo 24:32-35Luka 21:29-33)
28 “Mì'ba ce kyi'du ro kemba ami. Ondro gwoṛii ànyaro kate oro ago kate kyibi lofo oko, mìni ndi anjioko duru te ti. 29 Kpa oso inye, ondro mìndre ŋga kwoi kate ugu a'do oko, mìnina ndi anjioko tu te ti, te nja etone. 30 Mìyi ta ono tana anjioko, ŋgase cini kwoi a'dona 'da käti teinye dri lidri se ka ugu ori be yauono ri odraako cini. 31 Vo'buyakuru ndi 'bädri be lävuna 'da, oko ata maro ri lävune i'do alona.
'Diaza Ni Ikyi Tu Ŋgwa Lidri ro ro ko
(Matayo 24:36-44)
32 “Caoko, 'diaza ni tu gi ana kode saa na ikyi ro ko'de; ca malaikai vo'buyakuru ro, ca Ŋgwa, Täpi ni toto ni. 33 Nyà'do nja, mìkwa ŋga, tana mìni ko tu ana kaoye a'done itu. 34 A'dona 'da oso mano aza kabe oyi ni 'bäru, oyi gwo vo aza ya ronye ago e'be ruindu'bai ndaro te vo losi ro ondrene, ondro nda kozo losi te ba ànya alo alo ri oko, nda atate käläsi gaga'ba ri vookwane. 35 Ekye, nya'do vookwa be, tana mìni ko 'desi zo ro kaoye esane itu; esana 'da tandrole si kode o'bwaro kode 'buzevoosiako kode kitu ituvoya. 36 Ondro ka'do nda kesa ca ätruku'du oko, nda usuna ami ko u'duvoya. 37 Tase mabe atana ämiri ono, ma ata ṛo vona cini ri: Vookwane.”