Mǝthǝl kwǝṯhi kwar kwugwuuṯhu ŋwɔɔla.
(Maṯṯa 13:1-9Luuga 8:4-8)
1 Nɔŋwsi ǝccǝ @allima kwokwony bahara kǝni kwǝthi Jǝliil-ŋwɔ. Nǝ ŋwɔdɔŋw ŋwittǝzir lubǝthǝ naanɔ-ŋgwɔ, mindaŋ nɔŋw ǝnḏi ki-mɔrkǝb-nǝ nɔŋgwɔ naanalɔ ki-bahar-la; e-ta nǝ ŋwɔdɔŋw tatap naani kwurǝyu-lǝ wɔndɔ bahara kǝni. 2 Nɔŋwsi ǝccǝ @allima ŋiɽanali ŋittǝzir ŋir mǝthǝl naana, nǝ ki-ṯa@liim-na ṯuuŋwun, nɔŋwsǝccǝŋw, 3 “Niŋnacar-nyii-ti! Kwɔr kwette kwuruuthu etheele ethi kwɔɔtha ŋwɔɔla. 4 Mɔŋwsi kiithatha tǝ, nǝr iidi ŋwokwo ṯaay kǝni, mindaŋ nǝ ndǝw iila nǝrsi ɔṯanni kworo. 5 Nǝr iidi ŋwɔthaathɔ ki-ŋwiiɽi-na, niti ninaanɔ-gwɔ wurǝyu wuuru mac, nǝr allithanna fittak, kaka niti ninaanɔ-gwɔ wurǝyu wuuru mac; 6 mǝ aaŋwɔn allitha ṯǝ, nǝr ǝrum nǝr ɔndalɔ kwɔrop, kaka niti nɔɔɽasar-gwɔ rɔvɔɔ lac-lac mac. 7 Nǝr iidi ŋwɔthaathɔ ki-yuugwi-nǝ, mindaŋ mǝ yuugwi dallitha nǝrsi firtaŋ, mindaŋ nareere riiɽi mac. 8 Nǝr iidi ŋwɔthaathɔ ki-wurǝyu-nǝ wiccaaw, mindaŋ nǝr allitha, nǝr peŋe, mindaŋ nǝr riiɽi yǝy, ŋwokwo ṯuɽi-wrii, nǝ ruɽi-ṯoɽol, nǝ ruɽi-ṯɔthni.” 9 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Kwǝthi yǝni yethi-yi neŋne ethɔŋw neŋne.”
Sǝbǝb kwǝthi amthaal.
(Maṯṯa 13:10-17Luuga 8:9-10)
10 Mǝ Yǝcu naanalɔ kwɔtɔpɔt tǝ, nǝr iila lokwo naanɔ-ŋgwɔ liniŋnaca andisar talaamiiz-thi ṯuuŋwun ṯir wrii-kwuɽǝn, nǝr uṯicǝlɔ ethisi uppuci amthaala-na. 11 Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋaaŋa lirpa limǝrsi ilŋithini ŋejmethi ŋǝthi Ŋeeleny ŋǝthi Allah, laakin lǝthi paŋgala tǝ, ǝrsi neŋne tatap amthaal-yi domony; 12 ŋwɔṯaŋw,
‘Mǝr kinnǝ iccithi dooɽe ǝreere ese too,
na mǝr kinnǝ kette yǝni lǝlu-ttuk,
ǝriseere elŋe too.
Nǝ ǝŋgirsi ǝrri ŋɔ,
ǝŋgir ɔrllatha Allah naana,
mindaŋ ǝŋgwɔ-ŋwsi fivrici ŋikiyaŋi ŋeeŋen kithaay’.”
Yǝcu mɔŋgwɔ uppuci lizi mǝthǝlǝ-nǝ kwǝthi kwɔr kwugwuuthu ŋwɔɔla.
(Maṯṯa 13:18-23Luuga 8:11-15)
13 Nɔŋwsi uṯicǝlɔ naŋwsǝccǝŋw, “Ŋiti ŋilŋithi-ŋǝsi ŋǝthi mǝthǝl ŋgwɔ mac-a? E-ta ǝmǝ elŋe amthaala tatap wɔthaathɔ aŋgwɔrɔ? 14 Kwɔr kwugwuuthu-pǝ ŋiɽaŋali ŋǝthi Allah. 15 Nǝr aaɽanni lokwo ŋwɔɔla ŋwiidu ki-thaay-la; mǝr niŋnanni ŋiɽaŋali piyok, ǝṯi Shiiṯaan iilanna tɔc, ǝṯɔŋwsi dimmǝthǝ ŋiɽanali kithaay ŋɔgwɔɔṯhɔna ki-rɔgwor-na reeŋen. 16 Nǝ lithaathɔ nǝr aaɽanni ŋwɔɔla ŋwa ŋwiidu ki-wurǝyu-nǝ wɔnaanɔ ki-ŋwiiɽi-na, mǝr niŋnanni ŋiɽaŋali piyok, ǝṯirsi ǝmmini laamina; 17 laakin mǝreere aɽasi rɔvɔɔ-lɔ lac mac tǝ, ǝṯireere nanni tɔttɔṯ mac. Mǝsi ṯurvǝ ǝnḏiṯhǝ alla ṯǝwɽǝ yey-lɔ ki-ŋiɽaŋal-na ŋɔ, ǝṯirsi duŋgwǝci tɔc kwuɽunyjur. 18 Nǝ kila lithaathɔ lɔgwɔɔthɔna ki-yuugwi-nǝ. Nǝroro kila lǝṯi neŋne ŋiɽaŋali, 19 laakin mǝ ṯurtutunǝnǝ ṯǝthi ṯurmun, nǝ kiiri kǝthi ŋɔrṯɔ, nǝ sɔɔrɔm tatap mǝŋw ǝnḏi ki-rɔgwor-nǝ reeŋen, ǝṯir firtaŋ ŋiɽŋali tetter ŋǝthi Allah, mindaŋ ǝṯireere riiɽi ŋwɔɔla mac. 20 Nǝ kila lugwuuthursi ki-wurǝyu-nǝ wiccaaw. Lindǝr-ṯǝ kila limǝ neŋne ŋiɽaŋali, mindaŋ mǝrsi mithǝ, ǝṯir riiɽi ŋwɔɔla, ŋwokwo ṯuɽi-wrii, ŋwokwo ruɽi-ṯoɽol, nǝ ŋwokwo ruɽi-ṯɔthni.”
Mǝthǝl kwǝthi lombo.
(Luuga 8:16-18)
21 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Lombo lǝṯir mǝnyjǝɔ kwuɽubǝthǝlɔ mǝlwǝ-gi-a; alla lǝṯir kette kwaŋgiraŋ-na? Liti lǝṯir allasi-la kider kǝzir wuuŋwun mac-a? 22 Mǝ kwomne naani kweere kwuluccunǝ ŋwɔ-tǝ ruwǝnnǝlǝ, nǝ mɔŋw naani kweere kwir ŋejmeṯ ŋwɔ-ṯǝ elŋethine. 23 Mɔŋwɔthi kweere yǝni yǝthi-yi neŋne, ǝthɔŋw neŋne.” 24 Nɔŋwsǝccǝŋw kwokwony, “Kitisarsi yǝy ŋa ŋinḏi-nyji ethisi andasi! Gawaaniin-gi ṯǝ ŋga keṯṯi-gi ǝccǝ lithaathɔ haakima, ǝŋǝsi-gi ṯǝ Allah ǝccǝ haakimǝ tok, laakin ŋworo hɔkwɔm wɔraara ṯeṯṯec beṯṯen. 25 Ŋgwǝ kwǝṯhi, ǝri kiɽǝcci, nǝ ŋgwa kwiti kwǝthi mac, ǝri ǝɽinnǝthǝ ŋgwa kwǝthiŋw, mɔŋw-vǝ kinnǝ oro kwokwɔɽoc kaka aatha kweere.”
Mǝthǝl kwǝthi ŋwɔɔla.
26 Nǝtǝ Yǝcu aari isṯimir nɔŋwaarɔŋw, “Ŋeeleny ŋǝthi Allah ŋaaɽnna kwɔɔrɔ kwette kwugwuuthu ŋwɔɔla ki-wurǝyu-nǝ, 27 ǝṯɔŋw nḏiri ŋwaarɔ kilkǝlu, ǝṯɔŋw diiɽi kaaŋwɔn-na, ǝṯi ŋwɔɔla allitha mindaŋ ǝṯir peŋe. Ŋundu tǝ ǝṯɔŋwseere elŋece ŋeere ǝzir mac ŋa ŋǝrrinǝ. 28 Ǝṯi wurǝyu ǝrmini wɔɽe-wɔɽeny; ǝṯi yǝni iŋnanna keereny, nǝ kirda, kwaathan tǝ yǝy kirda-na. 29 Mǝr ɔnḏi tǝ ǝṯɔŋw aavanna kwaabira tɔc, kaka mǝgwɔ lɔɔmɔr ṯimmayini lǝthi ṯɔɔna.”
Mǝthǝl kwǝthi lɔɔla lǝthi kwatta.
(Maṯṯa 13:31-32, Maṯṯa 34Luuga 13:18-19)
30 Nǝ Yǝcu ɔṯalɔ nɔŋwɔǝrɔŋw, “Ŋeeleny ŋǝthi Allah ŋaaɽnna aatha? Mǝthǝl kwundǝr kwǝndu kwaaɽinnasi? 31 Ŋaaɽinna lɔɔla lǝthi kwatta, mǝr kwee ki-wurǝyu-nǝ, nɔŋworo lɔɔla lette lokwɔɽoc ki-ŋwɔɔla-la tatap ŋwɔthi ṯurmun; 32 laakin mǝr kwee mindaŋ mɔŋw allitha tǝ, ǝṯɔŋw ṯamthɔ yaaɽi-la tatap, ǝṯɔŋw ruu rill rɔppa mindaŋ ǝṯi ndǝw iila ǝṯir kette yɔɽɔɔ nǝ ǝṯir ɔɔmi ki-tigɽim-nǝ ṯuuŋwun.”
33 Nǝ Yǝcu ǝccǝ lizi bǝshirǝ ŋiɽaŋali ŋuuŋun ŋisaaw, nɔŋw aava amthaala wittǝzir wir kaka ṯǝ wɔ; ṯaŋw nɔŋwsi andaci ŋiɽaŋali ŋiṯṯǝzir ŋir kaka ŋa ŋǝthicǝrsi ŋɔma-na ethisi elŋe. 34 Ǝṯɔŋwseere andica-lɔ domony mac ŋiira amthaala-na, laakin mǝr naani ṯalaamiiz-thi ṯuuŋwun cuk-cuk tǝ, ǝṯɔŋwsi liŋthinǝlɔ por-por.
Yǝcu mɔŋgwɔ biɽǝzi kɔrɔn-ŋwɔci bahar-gilɔ pǝt.
(Maṯṯa 8:23-27Luuga 8:22-25)
35 Nǝ ki-laamin-la ṯǝ kila, mǝ kirakalɔ oro tǝ, nɔŋwsǝccǝŋw, “Ǝri ṯamthitha kinǝŋgwu-ŋginǝ.” 36 Mǝr ɔrlǝcci ŋwɔdɔŋw ŋwɔdoŋw, nǝr ǝnḏi ki-mɔrkǝb-nǝ kwɔnaanɔ-gwɔ Yǝcu-nǝ kerreny tuk, mindaŋ nǝr dimmi ŋunduŋw. Nǝ limɔrkǝb naananni lithaathɔ kinaŋw tok. 37 Nǝ kɔrɔn ɔvanna fittak tɔc kɔppa, nǝ ŋaaw ŋilakkathina opɔppe mɔrkǝbǝ nǝr-gwɔ ǝnḏinǝ, mindaŋ nǝ mɔrkǝb aadithi ethi urǝnni. 38 Yǝcu tǝ nɔŋwɔni kwinḏirɔ ki-mɔrkǝb-nǝ kwir yuṯṯu, kwuthugnǝnǝ mɔkhaḏa-gi. Nǝ ṯalaamiiz kiɽiṯi ŋunduŋw nǝrǝccǝŋw, “Yaa Mɔ@allim, ṯɔgwor ṯiti ṯiyathiŋa dǝŋgǝri mac-a, kaka ninḏiny-gwɔ ethi kiirathalɔ-a?” 39 Mɔŋw kiɽiṯi nɔŋw ǝrmici kɔrɔni, nɔŋw-ǝccǝ bahara-ŋw, “Biɽǝthǝlɔ pǝt!” Nǝ kɔrɔn biɽethǝlɔ pǝt, nǝ ǝzir tatṯap biɽǝṯhǝlɔ pǝt tɔc. 40 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Aatha kwithiinyicǝ-ŋǝ? A liti lǝthi ṯǝmminǝ mac-a?” 41 Nǝr urǝnni ŋithenya-na deddep, nǝr andasi-na naraarɔŋw, “Ǝyǝ kwɔrɔ manɔ-ŋgwɔ, mindaŋ mǝtǝ kɔrɔn-ŋa bahar-gi aami niŋnaci pappac?”
Lapidriopi Kwariori'ba ro
(Matayo 13:1-9Luka 8:4-8)
1 Yesu eto ŋgaemba te kpa to'di Fofo Galilaya ro kala, lowa se kotokalabe ndare ana orivoya amba ta'doro nda cite toŋbo ya ago rite kigye. Toŋbo orivoya gyi ya, ago lowa edrete kototisi gyi kala. 2 Nda emba tate ànyari lapidri si, atate ànyari ekye:
3 “Nyèri! Tu alo aza si mano aza fote kwari orine. 4 Ago ondro nda kate ugu kwari ori ämvu ya oko, azakana lo'dete liti drisi, ago arii ikyite ago nyayi anya te. 5 Azakana lo'dete gyini gyirigyiriro dri, se gyini na i'do amba, kwari hwete ndriŋwa, tana gyini na ciko gyuru. 6 Ago ondro kitu kitute lekuru oko, lunyi inya se koŋgabe to'diro ana te, tana pajina ci kote gyuru, ago inya wite ndriŋwa. 7 Azaka kwari ro lo'dete kukyi cuku lako, ago kukyi mbate ago vo inya se koŋgabe ana te, ago ànya wa inya kote. 8 Oko kwari azaka lo'dete gyini kado ya, ago kwari ŋgate, mbate, ago wa inya te, azakana inya be 'butenätu, azakana 'butenjidrialo, ago azakana kama alo.”
9 Ago Yesu ndetate ata si ekye: “Dia nyèri, ondro ka'do nyà'do gi bi be owo.”
Takaci se Yesu kabe Ata Lapidriopi si
(Matayo 13:10-17Luka 8:9-10)
10 Ondro Yesu te iṛe oko, azaka se keriyi ta ndaro be kai ikyiyite ndare ndi taeri'bai 'butealo foritu be ago ejiyi nda te tazevo lapidri ro edrene. 11 Yesu zatadrite ekye: “Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tandrwi na aka'date ämiri. Oko azakana se tesi ri, erinayi ŋga cini takacina lapidri si, 12 ta'dota
‘ondrena ànya ondrenayi ndi,
caoko ndreyi ko;
erina ànya erinayi ndi,
caoko uninayi tazevona ko.
Tana ondro ka'do ànya kuniyite, ànya egona ndi Lu re,
ago nda e'bena ànya ndi ta takozi ànyaro rota.’ ”
Yesu Edretazevo Lapidriopi Kwariori'ba rote
(Matayo 13:18-23Luka 8:11-15)
13 'Dooko Yesu eji ànya te ekye: “Mìni lapidri ono tana ko ya? 'Dooko ka'do inye, mìnina ta lapidri azaka ro gi'da ya? 14 Kwariori'ba kani ata Lu ro orina. 15 Azaka lidri ro laba oso kwari kolo'debe liti dri 'do ronye, ondro ànya keriyi ata te dori oko, Satani ikyite ago ru ata se ikyi'dibe ànya ya te. 16 Rukä lidri ro laba oso kwari se kolo'debe gyirigyiri dri 'do ronye. Ànya keriyi lazo te oko, ruyite dori yai'dwesi. 17 Oko ci ko gyuru ànya ya, ago ànya ri ko madaro. Ago ondro rriti kode 'dieza kesate ta lazo rota oko, ànya e'beyite ndriŋwa. 18 Rukä lidri ro laba oso kwari se arite kukyi cuku lako 'do ronye. Kwoi ni ànya se keriyi lazo te, 19 oko ta milo'be ro ta ori ono rota, ta ŋgaamba lu robe ndi ta ŋga dritoto amba ole robe cite ago vo lazo te, ago ànya wayi doŋgo kote. 20 Oko rukä lidri ro laba oso kwari se aribe gyini kado ya ronye. Ànya keriyi lazo te oko, ruyite, ago wa doŋgo 'butenätu, azaka 'butenjidrialo, ago azaka kama alo.”
Lamba Drî Takotako ro Lakaza si
(Luka 8:16-18)
21 Yesu atate ànyari ekye: “Inye'do 'diaza ezi lamba ndi zo ya ago tako gwo lakaza si kode 'ba gwo kitapara zele ya? Inye'do nda edre ko ŋga lamba edrero dri ya? 22 Ŋgase da'doda'doro olofona 'da ŋbelero, ago ŋgase atako drîna be äpina drîna 'da. 23 Ka'do inye, nyèri, ondro ka'do nyà'dote bi be owo.”
24 Nda ata kpate ànyari ekye: “Mìgabi tase nyàbe erina ono erine! Liti se nyabe ŋga ozo azi ri sina kpani liti se Lu kabe oye ŋga ozone miri sina owo, oko Lu ozona te miri ndra. 25 Nda se tauni be ozona 'da rigye ndra, ago nda se tauni ako ca se nda be sina giṛiŋwa ono äruna 'da ni nda rigyesi.”
Lapidriopi Omba Kwari ro ro
26 Yesu ugu atate ekye: “Miri 'Bädri'ba Lu ro ro laba oso nonye. Mano aza ri kwari te ämvu ndaro ya. 27 Nda ku'dute ŋgäkyi si, ago koŋgate kyenoŋbo si oko, kwari cini hwete ago kate ugu omba. Caoko nda ni ko kode ka omba eŋwanye. 28 Gyini modo kani ŋgase ikyi'dibe 'do o'ba ombane ago doŋgo owane; käti pa ndrilaŋwa efote, 'dooko drî na, äduro drî wa inya te amba. 29 Ondro inya kokate oko, lidri eto olona te iṛi si, tana tu jalia ro esate.”
Lapidriopi Keci Ce Musetada ro ro
(Matayo 13:31-32Matayo 34Luka 13:18-19)
30 Yesu ejitate ekye: “Miri 'Bädri'ba Lu ro ro mojona e'di be ya? Lapidri eŋwani mapina ayani tazevona edreza ya? 31 Laba oso nonye. Mano aza ru keci ce musetada rote se ni keci se tipari 'bädri ya owo, ago kyi'di anya te gyini ya. 32 Ono vosi anya mbate lekuru ago a'dote ndrani ŋga kyi'dikyi'di cini azi drisi. Anya ra gwoṛi 'desiro te ago arii ikyite moyi zoi ànyaro te lindri anyaro ya.”
33 Yesu pe lazo ndaro te lidri ri lapidri amba opi si oso kwoi ronye, nda itita amba se ànya uninayi ndi unine te ànyari. 34 Nda leko ta opene ànyari teinye lapidriopi ako, oko ondro nda te iṛe taeri'bai ndaro be oko, nda edretazevo ŋga cini rote ànyari.
Yesu 'Bidri Oli Gbiriṛi be rote
(Matayo 8:23-27Luka 8:22-25)
35 Tandrole tu gi ana rosi Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Mì'de mòyi maza fofo tasi.” 36 Ta'dota ànya e'beyi lowa te, taeri'bai ciyite toŋbo se Yesu koribe nja kigye ana ya, ago ànya ŋgyiyi nda te ànya be. Rukä toŋbo ro kpa orivoya lau. 37 Ndriŋwa oko oli gbiriṛi be site ago gyi kate kpola toŋbo ya, ago gyi ka oyete ogane twi kigye. 38 Yesu orivoya toŋbo ya kundu yasi, u'dute adroa drî ndaro te ŋga drî adroa ro dri. Taeri'bai teŋgayi nda te ago atayite ekye: “Miemba'ba, mà oyete odrane ono miti tana koya?”
39 'Dooko Yesu ŋgate kuru ago 'bidri oli rote ekye: “Midri ti!” Ago atate gbulä gyi ro ri ekye: “Nyedre ti.” Si oli ro drate, ago vo a'dote ti. 40 'Dooko Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Nyà turi etaya? Ami drigba taoma ako ya?”
41 Oko ànya turiyi tawi, ago etoyi atate azi ri ekye: “Mano ono a'di owo ya? Tana ca oli ndi gbulä gyi robe royi nda te.”