Ǝyǝ kwɔrɔ kwuthǝmthisi-lǝ tatap.
(Mɔrgus 9:33-37Luuga 9:46-48)
1 Ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila nǝ ṯalaamiiz iila naanɔ-gwɔ Yǝcu nǝr uṯicǝlɔ narǝccǝŋw, “Ǝyǝ kwɔrɔ kwɔthǝmthi-lɔ ki Ŋeeleny-na ŋǝthi’ ki-leere-naŋw?” 2 Nǝ Yǝcu ɔrnɔṯa tɔɔrɔ tokwɔjony nɔŋw rilli kiyǝnǝ yeeŋen; 3 nɔŋwsǝccǝŋw, “Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mɔ ŋwɔ rerrem, meere aapthalɔ mac mindaŋ ethaajanni nyɔɔrɔ nyokwɔɽony tǝ, ere ǝnḏi ki Ŋeeleny-na ŋǝthi ki-leere-naŋw ḏuṯ. 4 Ŋgwa kwɔppa ki Ŋeeleny-na ŋǝthi ki-leere-naŋw kwundǝ kwɔrɔ kwǝṯi ǝjlinni ki-rogɽo mindaŋ ǝṯɔŋw aaɽanni tɔɔrɔ tokwɔɽony. 5 Kweere nyithak kwǝṯi ǝnyji teeretokwɔɽony tir kaka kɔrɔ, ŋwɔni kwǝnyjǝ-nyii tok kilɔɔɽɔ-na.
Ṯɔmɔmma ethi ǝrri ŋikivaŋi.
(Mɔrgus 9:42-48Luuga 17:1-2)
6 “Mɔŋw ṯɔgdasi kweere teere ṯǝthi kinyɔ nyokwɔɽony, nyǝṯi-nyii ǝmminici, nǝr ɔvthanni ethi kǝkkici kwizi ŋgwa aali wɔppa kwɔrom-la kwuuŋwun, mindaŋ ǝri kaṯṯɔ ki-bahar-na lac-lac.
7 “Ǝyǝwǝy ǝnnǝ kwǝthi ṯurmun kwomne-gi-na ŋgwa kwǝṯir-gi tɔkwɔkwɔdasi lithaathɔ mindaŋ ethi ṯuusi ṯǝmminǝ teeŋen! Ŋiɽaŋal ŋirtaŋw ŋinḏi ethi ǝrrinǝthǝ dok, laakin ǝyǝwǝy ǝnnǝ turvǝ ṯǝthi ŋgwa kwinḏi ethoro sǝbǝb kweeŋen! 8 Mǝŋǝ tii ṯɔɔŋwa alla laara lɔɔŋwa ṯɔgdasi ethisi ǝrri ŋigii, uɽuthusi kithaay, ǝsi kaṯṯɔ kinǝŋgwu tuk; ŋɔvthanna dɔŋgwɔŋa ethǝnḏi ki-ŋimiitha-na ŋɔvɽuturi ya ŋomsoŋa, ki-lɔɔbi lǝthi-li kǝṯṯini kiigǝ-nǝ wǝṯi nannitha dok-dok rii-ri riɽǝndǝk nǝ ŋwaara-ŋi ŋwupndɔk. 9 Nǝ mǝŋǝ lǝy lɔɔŋwa irrǝci keereny ethi ǝrri ŋikiyaŋi, ǝlli kithaay a kaṯṯɔ wur; kaka nɔvthannar-gwɔ ethǝnḏi ki-ŋimiitha-na ŋadinya, ki-lɔɔbi lǝthi-li kǝṯṯini yɔy-yi yiɽǝndǝk kiigǝ-nǝ wǝthi jahannam.
Mǝthǝl kwǝthi kaaŋal kɔthɔɔthɔ.
(Luuga 15:3-7)
10 “Aŋricar ǝṯeere ajlasi ǝṯeere ṯǝthi kinyɔ nyokwɔɽony mac, nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ limeleka leeŋen lǝṯi rilli nyaamin tatap kiyǝnǝ yǝthi Papa kwiinyi kwǝṯi nanni ki-leere-na. [ 11 Kaka ninḏi-gwɔ Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ ethisi kilǝthi kila limǝ ṯɔɔthi.] 12 Fikir kwaalɔ kwǝni ɔyɔ? Mǝ kwizi kweere ǝthi yaaŋali ruɽi-tɔthni, mindaŋ mɔŋw ṯɔɔthi kette, e-ta ŋwɔseere ṯayyalɔ yithaathɔ yir ruɽi-kwaɽiŋan-la wrii-kwunǝtǝrri ki-lundǝr-lǝ yiinalɔ, mindaŋ ŋweele ethi iccalɔ ŋga kɔthɔɔthɔ mac-a? 13 Nǝ mɔŋw inda tǝ, nyii kwɔŋǝsi andaci rerrem, ŋwaamina beṯṯen kaaŋal-gi ŋga ethi kiyala yir ruɽi-kwaɽiŋan-la wrii-kwunǝṯɔrri, yiti yɔthɔɔthɔ mac. 14 Ŋwǝṯaŋw nǝreere oro ŋǝthi ṯɔgwor ṯǝthi Papa kwiinyi mac kwǝṯi rianni ki-leere-na ethi tette kiirathalɔ tǝthi kinyɔ nyokwɔɽony.
Ethisi iɽinyacalɔ lithaathɔ.
(Luuga 17:3)
15 “Mǝŋǝ aŋgalɔ kweere ǝkkici lɔɔmɔri puɽucur, nḏi naanɔ-ŋgwɔ ǝsi ilŋithini ŋǝthi ghalṯa kuuŋun ŋaaŋa ndǝndǝn, mɔŋw niŋnaci ŋaaŋwɔ tǝ, ǝni kwɔmǝ ǝgini aŋgalɔ. 16 Laakin mɔŋweere niŋnaci ŋaaŋwɔ mac tǝ, a mɔlthanni kwette ya ndǝn lithaathɔ, ethoro shuhuud kwǝthi ŋiɽaŋal ŋa tatap ŋinḏi ethi andanni, ethisi elŋe ethaarɔŋw ŋir rerrem. 17 Mɔŋw derne ethisi niŋnaci ŋunduŋwsi tok mac tǝ, a andaci kǝniisǝ; nǝ mɔŋw derne ethisi neŋne ŋǝthi kǝniisǝ tok mac tǝ, a ruusi kaka kwette kwiti kwilŋithi Allah mac, ya ŋgwa kwǝṯi allilla ṯɔlba.
Ŋǝthisi ǝrri nǝ ŋǝthseere ǝrri mac.
Untitled design-3
18 “Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, ŋeere nyithak ŋǝsi kǝkki kɔnɔŋw kwurǝyu-lu, ǝri kǝkkini tok ki-leere-na, nǝ ŋǝsi kǝdu kɔnɔŋw kwurǝyu-lu ɔri kǝdinni ki-leere-na tok. 19 Ethi-ŋǝsi andaci kwokwony; mǝ leere ndǝn daŋgal-na kǝkki ŋipaŋali dɔŋw kɔnɔŋw kwurǝyu-lu mindaŋ ethi-ŋi aari kiyiiriny, ǝsi Papa kwiinyi kwǝṯi nanni ki-leere-na ǝrrici ŋunduŋwsi. 20 Na mǝr aaɽathi leere dɔŋw ndɔn ya ṯoɽol kiyiiriny-nǝ yiinyi, ǝṯiny naani deŋgen-na tok.”
Mǝthǝl kwǝthi khaḏaam kiti kǝtisi iɽinyacalɔ lithaathɔ mac.
21 Nǝ Bɔṯrɔs iila naanɔ-gwɔ Yǝcu nɔŋw uṯicǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “Kweeleny mɔnyii ǝŋgɔri kweere ǝkkici lɔɔmɔri puɽucur, kwɔnyii iɽinyacalɔ nyaamin-na tha? Nyaamin-na dɔvokwɔɽonya?” 22 Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Bǝri-mǝ nyaamin-na dɔvokwɔɽony mac, laakin nyaamin-na ruɽi-ṯoɽol-la wrii nyaamin-na dɔvokwɔɽony.
23 “Ṯaŋw nɔ Ŋeeleny ŋǝthi ki-leere-naŋw aaɽanni mǝlik-gǝ kwette kwinḏi ethi iisacci yadaama yuuŋwun kǝmsu kǝthir ŋunduŋǝ-li. 24 Mɔŋw aari ibṯǝḏi ethisi iisacci, nǝr mɔlca kette kǝthir-gi kǝmsu gwuruushɔ kwir malaayiin; 25 mindaŋ mɔŋweere ǝthici ŋɔma-na mac ethi ruu, nǝ mǝlik alla waamira ethi iila ŋunduŋw kaka kwɔwaay, nǝ kwaaw kwuuŋwun tok, nǝ nyelle-ŋa kwomne-gina tatap kwǝthiŋw, ethi-mǝ ruu kɔmsu kuuŋun. 26 Nǝ khaḏaam iidǝcci mǝlik-gǝlɔ ŋwɔɽelle-na ŋwuuŋwun ŋwɔrgwɔ-ŋalɔ. Nɔŋw tuurǝccǝlɔ tur, nɔŋwɔccǝŋw, ‘Mithicǝ-nyii ṯɔgwori, nǝ nyii kwɔŋa tǝ rucci rac kwomne kwɔɔŋa ndendeṯ!’ 27 Nǝ ṯɔgwor yee mǝlik-gǝnǝ ṯǝni ŋundu, mindaŋ nɔŋw iɽinyaci kǝmsu-lɔ kuuŋun ndendeṯ, e-ta nɔŋw duŋgwǝci nɔŋweele.
28 “Laakin nǝ khaḏaama-ṯǝ ŋga kette-kette, ruu nɔŋweele, nɔŋw kaṯṯasi khaḏaama kithaathɔ kakkir-gi ŋothɽor, kǝthir-gi kǝmsu kǝthi gwuruush tok; nɔŋw kaṯṯɔ yaamin kworo nɔŋwɔccǝŋw, ‘Ruccǝ-nyii kǝmsu kiinyi!’ 29 Nǝ khaḏaam, iidǝccǝlɔ nɔŋw tuurǝccǝlɔ, nɔŋwɔccǝŋw, ‘Mithicǝ-nyii ṯɔgwori, nǝ kiŋǝtǝ rucci rac’. 30 Nɔŋw derne mindaŋ nɔŋgeele nɔŋw kaṯṯa ki-sijin-nǝ ethi naani kinanaŋw mindaŋ ethi ruwǝ kǝmsu. 31 Nǝ Yaḏaam yithaathɔ ese ŋiɽaŋali ŋa ŋimǝ ǝrrini, nǝreere aamina mac, nǝreele nǝr andaci mǝlik-gǝ kweeŋen ŋiɽaŋali ŋa tatap ŋimǝ ǝrrini. 32 Nɔŋw ɔrnɔti nɔŋwɔccǝŋw, ‘Ŋa kwir khaḏaam ŋgɔ kirtalɔŋw! Nyimǝŋǝ-thi iɽinyaci kǝmsu-lɔ kɔɔŋa ŋga tatap tugwrǝ, kaka tuurǝccǝny-gwɔlɔ tur. 33 Nǝr ɔvthanni naani-ŋa-gwɔ tok, ethi ṯɔgwor ṯɔɔŋwa tok yatha ŋaaŋwɔ duŋgwun, kaka yathɔŋgwɔ nyuŋwu ṯiinyi dɔŋgwɔŋa’. 34 Nǝ mǝlik urǝzi ṯɔgwori deddep, mindaŋ nɔŋw kaṯṯɔ khaḏaama ki-sijin-nǝ, etrii-gwɔ aavi jiizǝ kwuuŋwun mindaŋ ethi ruwǝ kǝmsu kuuŋun ndendeṯ. 35 Nǝrṯoroŋw, ǝsi-tǝ Papa kwiinyi kwǝthi ki-leere-naŋw ǝrrici ṯǝŋw kwette nyithak daŋgal-na, meere iɽinyaci aŋgal-lɔ mac ki-ṯɔgwor-na ṯɔɔŋwa rerrem.”
A'di Ni Parandra ya?
(Marako 9:33-37Luka 9:46-48)
1 Tu gi ana si taeri'bai ikyiyite Yesu re, ejiyitate ekye: “A'di ni parandra Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro ya ya?”
2 Ta'dota Yesu zi ŋgagaŋwa aza te, ago edre nda te ànya kandra, 3 ago atate ekye: “Endaro mata ämiri ono ocine ämiri Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru roya i'do alona, e'be gialo nyòtozaruna ago nyà'dona oso ŋgàgaŋwai ronye. 4 'Dise parandra Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru roya ni nda se kabe andivo iro logona oso ŋgagaŋwa ono ronye 'do. 5 Ago 'dise kabe ŋgagaŋwa oso ono ronye uruna ävuru maro ya, ka ma uru.
Taojoro Takozi Oyene
(Marako 9:42-48Luka 17:1-2)
6 “Ondro ka'do 'diaza ko'ba alo aza se giṛiŋwà kwoi rote taoma ndaro ma ya ijene, ni kadopara kuni 'desi inya uyiro embene 'dina 'do kyembe ago nda imvune gyi'desi ociekye ya. 7 Orivoya rritiro ŋgase 'bädri ya kabe lidri o'ba taoma ànyaro ijene ri! Ŋga nonye ono ondoalo ka a'do, oko orivoya rritiro nda se kabe ànya o'ba a'done ri!
8 “Ondro ka'do drí miro kode pa miro kani mi o'ba takozi oyene, nyätäṛi anya ätu ago mivo anya cowa! Ni kadopara miri ocine adri ya drí alodi kode pa alodi ako ndrani mi ovone drí riti kode pa riti be asi äduako ya ri. 9 Ago ondro ka'do mi miro kani mi o'ba takozi oyene, nyewe anya tesi ago mivo cowa! Ni kadopara miri ocine adri ya mi alodi be ndrani mi ovone mi riti be asi gehena roya ri.
Lapidriopi Timele se Kujebe ro
(Luka 15:3-7)
10 “Mìndre kado aba nyàmawo alo aza se giṛiŋwà kwoi ro ko. Ma ata ämiri ono, malaikai ànyaro vo'buyakuru ya, orivoya ondoalo Täpi maro vo'buyakuru ya kandra.
12 “Mano aza se timele kama alo be ago alodi ànyaro kuje gwo, nyùsu amiro be nda oyena e'di ya? Nda e'bena azaka se 'butenjidriesu fonjidriesu kabe ŋgaonya loto lutu pa gwo ago oyina gwo timele se kujebe ana uṛine. 13 Endaro mata ämiri ono, ondro nda kusu anya te oko, nda a'dote yai'dwe amba si ta timele se alodi ono rota ndrani se 'butenjidriesu fonjidriesu se kuje kote ana ri. 14 Kpa oso inye Täpi amiro se orivoya vo'buyakuru ya ono leko alo aza se giṛiŋwà kwoi ro ri ujene.
Ädrupi se Kabe Takozi Oye
15 “Ondro ka'do ädrupi miro koye takozi aza te milomvo, nyoyi ndare ago nyaka'da taenji ndaro ndäri. Oko nyà'do ri sina, toto amivoya. Ondro ka'do nda keri mi te, anjioko migo nyologo ädrupi miro te kovole. 16 Oko ondro ka'do nda keri mi kote, miru 'dialo kode ritu aza tro mibe, tana vure taenjina 'do ro edretazevona robe tazevoedre'bai ritu kode amba rosi, oso taegyi katabe ronye. 17 Ago ondro ka'do nda koletezo ta ànyaro erine, 'dooko nyiti ta cini 'do känisa ri. Äduro, ondro ka'do nda kogatezo känisa erine, 'dooko miye nda oso 'dise Lu uniako'ba ronye kode parata koto'ba ronye.
18 “Ago ma ata ämiri ono; ŋgase nyàbe embena 'bädri ya embena kpa vo'buyakuru ya, ago ŋgase nyàbe onjina 'bädri ya onjina kpa vo'buyakuru ya.
19 “Ma ata ämiri kpa to'di; ondro ami ritu se 'bädri ya ono mìletadri ŋgase nyàbe mätu tana ro ono rote, Täpi maro se orivoya vo'buyakuru ya ono oyena ndi ämiri. 20 Tana vose 'di ritu kode nätu kabe kalaoto kigye ävuru maro ya, ma orivoya lau ànya yibe.”
Lapidriopi Ruindu'ba se 'Die'beako 'do ro
21 'Dooko Petero ikyite Yesu re ago ejitate ekye: “Opi, ondro ka'do ädrupi maro kagi ugu takozi oye märi, me'bena nda perena moda ya? Perena njidrieri ya?”
22 Yesu zatadrite ekye: “Hwa, ko perena njidrieri, oko pere 'butenjidrieri ro njidrieri. 23 Tana Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro laba oso nonye. Tu aza si 'bädri'ba aza ratate oti parata ruindu'bai ndaro ro timone. 24 Nda ketote oko oloci alodi aza ànyaro te nda kandra se orivoya yuŋgu parata tere'benyero ndaro be. 25 Ruindu'ba se ana teinye ŋga aza ako yuŋgu ndaro logoza, 'dooko 'bädri'ba ana ozotate nda ogyene iyeäṛi ronye, toko ndaro, ŋgàga ndaro, ndi ŋgase cini nda ka'dobe sina ana be, yuŋgu logoza. 26 Ruindu'ba se ana sokayate 'bädri'ba kandra, ejitate ekye: ‘Mi'ba ya miro kuni malomvo, mologona ŋga cini 'da kyiti miri!’ 27 'Bädri'ba ana a'dote tusuro ta ndaro ta, ta'doro nda e'be nda te ta yuŋgu rota ago 'ba nda te oyine.
28 “'Dooko mano ana oyite ago 'bedrite alo aza ruindu'baazi ndaro se kuru yuŋgu parata fereŋwa rote ni nda rigye ana be. Nda ru nda te mbarasi ago eto gboro ndaro ujena te atate ekye: ‘Nyozo ŋga maro se mirube 'do!’ 29 Ruindu'baazi ndaro 'dete vuru ago lo'barute nda ri ekye: ‘Mi'ba ya miro kuni malomvo, mologona vona 'da kpeye!’ 30 Oko nda gatezo, ago vo nda te kamba ya madale nda logona yuŋgu lutu. 31 Ondro ruindu'bai azi kondreyi tase ka'dobe ana te oko, ànya a'dote tusuro ago oyiyite 'bädri'ba se ana re, ago itiyi tase cini ana te ndäri. 32 Ta'dota nda zi ruindu'ba se ana te nda kandra, atate ekye: ‘Mi ruindu'ba koziro yi! Me'be mite ŋgase cini mirube amba ni märigyesi ono ta, oso se nyeji mabe ronye. 33 Ago beṛo miri a'done yauni be ruindu'baazi miro ri, kpa oso ma'dobe yauni be miri ono ronye.’ 34 'Bädri'ba ana a'dote kyilaro ndra, ago nda vo ruindu'ba se ana te kamba ya eza robe madale nda logona yuŋgu cini lutu kovole.”
35 Yesu ndetate ekye: “Täpi maro se orivoya vo'buyakuru ya ono oyena ta kpa inye ami cini ri ondro ka'do nyè'be ädrupi amiro kote ya amiro ya owo.”