Ŋejmeth ŋǝthi-ŋi ɽeenye Yǝcu-ŋwɔ.
(Maṯṯa 26:1-5Mɔrgus 14:1-2Yuhanna 11:45-53)
1 Nǝ lɔɔmɔr aadithi lǝthi @iiḏ wǝthi rǝghiiv rir kajlaŋ, wǝṯir ǝccǝ Fis-ha. 2 Nǝ rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ mɔ@allimiin-gi kwǝthi Sherii@a ṯeenye lizi, e-ta nǝr naŋni ethi ɽeenye ŋunḏuŋwɔ ŋejmethi.
Yahuuthǝ mɔŋgwɔ ǝmmini ethi bɔɔŋwɔthi Yǝcu-ŋwɔ.
(Maṯṯa 26:14-16Mɔrgus 14:10-11)
3 Nǝrṯoroŋw nǝ Shiiṯaan ǝnḏi ethi Yahuuthǝ-nǝ kwǝni Is-kharyɔɔṯii, kwir kwette kwǝthi ṯalaamiiz ṯir wrii-kwuɽǝn 4 Ṯaŋw nǝ Yahuuthǝ ele nǝr mɔmri ŋiɽaŋali-la rɔ-asa-ri rǝthi kahana-ŋǝ mɔwozofiin-gi kwǝṯi aŋraci Heikala, ethisi ilŋithini ṯǝrṯiibǝ ṯǝthi-thi bɔɔŋwɔthi ŋunduŋw. 5 Nǝr aamina beṯṯen, mindaŋ nǝr kittatha ethinḏǝthǝ ŋunduŋw gwuruushǝ. 6 Nǝ Yahuuthǝ ǝmmini, mindaŋ nɔŋwaari ibṯǝḏi ethi naŋŋini ṯaay-lɔ ethisi-thi bɔɔŋwɔthici Yǝcu-ŋwɔ kwiti kwilŋica lizi mac.
Ethne wǝthi @iiḏ wǝthi Fis-ha.
(Maṯṯa 26:17-25Mɔrgus 14:12-21Yuhanna 13:21-30)
7 E-ta nǝ laamin ɔpatha lǝthi @iiḏ wǝthi rǝghiiv rir kajlaŋ, wǝṯir-yi ɽeenye nyiranyɔ nyǝthi Fis-ha. 8 Nǝ Yǝcu ɔɔsi Bɔṯrɔs-ŋwɔsi Yuhanna-gi ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝniŋw, “Nḏir ǝrnyji ǝgizi ǝzir ethne-yi wǝthi Fis-ha wǝthi yee.”
9 Nǝr uṯicǝlɔ nǝrǝccǝŋw, “A kwɔnaŋna-nyji etheele ethi-yi aagɔ ǝzir ṯaka?” 10 Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Meele mindaŋ mǝnḏi ki-mǝḏiinǝ-nǝ tǝ, a kadrithi kwɔr-ŋǝli kwette kwappa ŋaaw tii-ri. Kwaathathir-ṯǝ ŋunduŋw mindaŋ ki-dɔɔnɔ ŋgwa kwɔŋgwɔ ǝnḏinaǝ-tǝ, 11 ǝmǝ ǝccǝ kwizi kwǝthi dɔɔnɔŋw-ŋwɔ, ‘Mɔ@allim kwǝccǝŋǝ-ŋwɔ, looḏo lindǝr lǝndu linḏi-li ṯalaamiiz ṯiinyi nǝ nyii tok ethi-gwɔ yee ethneya wǝthi Fis-ha?’ 12 E-ta ŋwɔ baaŋaci ŋaaŋwɔsi lithmina lette lɔɔrana kindala likwurbunnǝ, e-ta ǝgwɔ-mǝ aagɔ ǝzir kinaŋw kwomne-gi tatap.”
13 Mǝr iidǝthǝ kithaay mǝreele, nǝr kaṯṯasi kwomne tatap kaka-ṯǝ ŋa ŋandicasi Yǝcu, mindaŋ nǝr aagɔ ǝzir ethne-yi wǝthi Fis-ha.
Shǝrikǝ kwǝthi Kweeleny.
(Maṯṯa 26:26-30Mɔrgus 14:22-261 Kɔɔr 11:23-25)
14 Mǝ saa@ ṯimmayini nǝ Yǝcu-ŋǝ naanaci ṯerbeeza-lɔ yaavɔr-yi. 15 Nɔŋwsi ǝccǝŋw, “Nyii kwǝthi sɔɔrɔma beṯṯen ethi yee ethneya wɔ wǝthi Fis-ha niti nirǝrinǝny-gwɔ kinnǝni mac! 16 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, witi wǝnyii yee wokwony mac mindaŋ mǝr rattathi ki Ŋeeleny-na ŋǝthi Allah.”
17 E-ta nǝ Yǝcu dimmǝ tiṯiraŋi nɔŋw-ri ǝccǝ Allah shukran nɔŋwaarɔŋw, “Mǝṯṯir a mɔmrathisina. 18 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, ŋiti ŋǝnyjii ŋǝthi nyɔr nyǝthi kwaaɽi kwǝni kǝrǝm kwokwony mac, mindaŋ mǝ Ŋeeleny ŋǝthi Allah iila.”
19 Ŋwɔṯaŋw nɔŋwaaɽi nɔŋw dimmǝ rǝghiivǝ nɔŋw-ri ǝccǝ Allah shukran, mindaŋ nɔŋwsi undǝthǝnǝ, nɔŋwsi inḏǝthǝ, nɔŋwsi ǝccǝŋw, “Aŋna wiinyi wirṯa wɔ [wumǝr-ŋǝsi inḏǝthǝ. Ǝṯisi ǝrri ŋɔ ethi-ŋi ṯiŋaayini nyuŋwɔ.” 20 Nǝr-ṯǝ oroŋw tok mǝr ethne tǝ, nɔŋwsi inḏǝthǝ tiṯiraŋi tok nɔŋwsǝccǝŋw, “Tiṯira kɔrɔ tir wa@ḏ wiyaŋ wǝthi Allah ŋin-ŋi ŋiinyi ŋimǝr-ŋǝsi iirǝcǝlɔ.]
21 “Laakin iisar-ṯi! Ŋgwɔ kwette kɔnɔŋw kwɔnaaniny-gi ki-ṯerbeeza-la kwinḏi-nyii ethi bɔɔŋwɔthi! 22 Kaka ninḏi-gwɔ Tɔr tǝthi Kwiziŋwunǝŋ ethi ai, kaka nigittathi-gwɔ Allah, laakin ǝnnǝ ṯurvǝ ṯǝthi ŋgwa kwubɔɔŋwɔthi ŋunduŋwɔ.”
23 E-ta nǝr aari ibṯǝḏi ethi ɔṯalɔ deŋgen-na wɔɽe-wɔɽeny ethaarɔŋw, ǝyǝ kwir kwǝŋgi oro kwinḏisi ethisi ǝrri ŋɔ.
Ṯalaamiiz mǝr-gwɔ ɔppathalɔ kwizi-gi kwǝŋgisi ṯamthɔ-la.
24 Nǝ ɔppathalɔ naani deŋgen-na kwǝniŋw ǝyǝ kwir kwǝŋgisi ṯamthɔ-la deŋgen-na. 25 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Limǝlik lǝthi Umam lǝṯǝthi sɔlṯa ki-lizi-lǝ leeŋen, nǝ kila lir ŋwɔmba ŋweeŋen ǝṯir ɔrtanni ŋisanna naana. 26 Laakin ṯǝrṯiib kɔthɔ tǝ, ŋweere naani daŋgal-na mac, laakin ethi-ŋgwa kwɔthǝmthi-ŋǝsi-lǝ, laazim ŋwaaɽithalɔ ŋworo kwokwɔɽony. Nǝ ŋgwa kwir rǝ-iis ŋworo kaka kwette kwǝṯi akkɔ ŋothɽor. 27 Ǝyǝ kwir kwǝṯi ṯamthɔ-la, ŋgwa kwǝṯi naanalɔ ethi ethney alla ŋgwa kwǝṯi ǝkkici ŋothɽor? Ṯaba@an ŋgwa kwɔnaanalɔ. Laakin nyii-ŋgwɔ kwɔnaanɔ daŋgal-na kwir kaka kwette kwaaɽinna yaaḏama.
28 “Ŋaaŋa limǝ nanni nyii-gi ki-ṯurvǝ-nǝ ṯiinyi tatap; 29 nǝ kaka ṯǝ ninḏǝthǝny-gwɔ Papa kwiinyi sɔlṯa, ṯaŋw ŋǝsi inḏǝthǝ tok sɔlṯa-ṯǝ ŋgwa kwette-kwette. 30 Ŋaaŋa linḏi ethi ethne nǝ ethi ii tok ki-ṯerbeeza-la ṯiinyi ki Ŋeeeny-na ŋiinyi, mindaŋ a naanalɔ ki-lɔrsi-la, ethi ǝccǝ yǝbiilǝ haakima yǝthi Israa-iil yir wrii-kwuɽǝn.
Yǝcu nandisa-ŋgwɔ ŋiɽiiya-ŋi ŋǝthi ṯǝvrinnǝ ṯǝthi Bɔṯrɔs.
(Maṯṯa 26:31-35Mɔrgus 14:27-31Yuhanna 13:36-38)
31 “Yaa Sim@aan, yaa Sim@aan niŋnaṯi! Shiiṯaan kwɔmaava izinǝ ethi mɔmmi ŋaaŋwɔsi mindaŋ mɔŋw ṯiɽeny-na ŋgwa kwisaaw kwomne-na ŋgwa kwigii, kaka nǝṯi-gwɔ ŋgwa kwǝṯi akkɔ ŋɔrɔŋ urnǝsi ŋwaana-ŋwɔsi-na lɔgwol-li. 32 Laakin nyii kwɔmǝŋǝ ǝrici kiyiiriny yaa Sim@aan, mindaŋ mǝ ṯǝmminǝ ṯɔɔŋwa ere ɔblaṯi mac. Nǝ mǝnyii aaɽitha naana tǝ, laazim a firllasi liyaŋgalɔ-la.”
33 Nǝ Bɔṯrɔs ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Kweeleny nyii kwɔgittathɔ etheele sijin ŋagi, nǝ ethi ai ŋagi tok!” 34 Nǝ Yǝcu accǝŋw, “Bɔṯrɔs! nyii kwǝccǝ-ŋa-mǝ ŋwɔ, kulŋǝ-ṯǝ ŋgɔ, mǝ kɔthɔgɽi ere ɔrri kinnǝni mac, nyii ǝvrinni nyaamin-na ṯoɽol ethaarɔŋw ŋa kwiti kwilgithiny mac.”
Yǝcu mɔŋgwɔ ɔlici ṯalaamiiza ṯuuŋwun.
35 E-ta nǝ Yǝcu uṯici ṯalaamiiza-lɔ ṯuuŋwun nɔŋwsǝccǝŋw, “Ki-lɔɔmɔr-la kila limǝŋǝsi-li ɔɔsi liira lujɔzlaana-na yiis-yi nǝ yithwǝn tok, aatha kweere kwɔmǝ-ŋǝsi iiraca?” Nǝr ǝŋnici nǝrǝccǝŋw, “Kwende kweere.”
36 Nɔŋwsi ǝccǝŋw, “Laakin kirem tǝ, kweere kwǝthi jɔzlaana alla kiis, laazim ŋwɔ dimmǝ; nǝ kweere kwiti kwǝthi kaalala mac tǝ, laazim ŋwɔ iila kirethi kuuŋun ethi liṯṯa kette. 37 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, ŋiɽaŋal ŋɔlɔɔthɔna ɔaarɔɔwa, ‘Kwǝr ɔɽɔmaṯṯi lizi-li ligii’, laazim ǝrǝthi yǝnǝ ḏuŋgwiny-ŋgi, kaka mǝr-gwɔ ǝthi yǝnǝ ŋa ŋɔlɔɔthɔna ŋǝni nyii.” 38 Nǝ ṯalaamiiz ǝccǝŋw, “Iisa-ṯi Kweeleny! Yaalala yir-pa kiyɔ kɔnɔŋw yiɽǝn!” Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Yuruṯǝŋw kiya!”
Yǝcu naarɔ-ŋgwɔ kiyiiriny kaayin-la wǝni Zeiṯuun.
(Maṯṯa 26:36-46Mɔrgus 14:32-42)
39 Nǝ Yǝcu duŋgwǝcǝ mǝḏiinǝ nǝŋweele, kaka nɔrɔ-gwɔ ǝthi wuuŋwun nɔŋw allɔ kaayin-la wǝni Zeiṯuun; e-ta nǝ ṯalaamiiz kwaathitha 40 Mindaŋ mɔŋw ɔppathi kǝzir wa tǝ, nɔŋwsǝccǝŋw, “Aarir kiyiiriny mindaŋ meere ǝnḏi ki-ṯɔmɔmma-na mac.”
41 E-ta nɔŋwsi ruccinǝ nɔŋweele ŋaajara ŋir kaka ŋǝṯi-gwɔ kall andalɔ ŋga kigǝṯṯinǝ, mindaŋ nɔŋgwɔ kwee ŋwɔrgwɔ-lɔ nɔŋw aari kiyiiriny. 42 Nɔŋwaarɔŋw, “Papaǝ mǝmmini tǝ, nyii dimmǝthǝ tiṯraŋi kɔrɔ kithaay tǝthi ṯurvǝ. Bǝri ŋǝthi ṯɔgwor ṯiinyi ŋiti ŋir kǝniny mac, laakin ethiroro ŋǝthi ṯɔgwor ṯɔɔŋwa.” [ 43 E-ta nǝ meleka kileere-na ruwǝthǝ naana nɔŋw firllasi-la. 44 Nǝnḏi-ŋgwu kinnǝni ki-ṯurvǝ-nǝ ṯɔppǝ ṯimni tok, nɔŋw-mǝ kǝniny aari kiyiiriny rerrec ŋǝmǝ-ŋǝmmǝŋ; nǝ ŋiimǝ ŋittǝzir ŋuuŋun oro kaka ŋin ŋibindathalɔ kwurǝyu-lu.]
45 Nǝ mɔŋw diiɽi ki-ṯaara-na kiyiiriny ṯuuŋwun, nɔŋweele nɔŋw aaɽitha naanɔ-gwɔ ṯalaamiiz, mindaŋ nɔŋwsi kaṯṯasi limǝ inḏiri wɔɽil, sǝbǝb-gi kwǝthi ṯɔrɔɔnyɔna. 46 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Aatha kwinḏiricǝ-ŋǝ? Diiɽir aari kiyiiriny mindaŋ meere ǝnḏi ki-ṯɔmɔmma-na mac.”
Yǝcu mǝr-gwɔ mithǝ.
(Maṯṯa 26:47-56Mɔrgus 14:43-50Yuhanna 18:3-11)
47 Nǝ nandisaŋw-tǝ kinnǝni, nǝ lɔdɔŋw ɔppatha lɔmɔlthisi ŋgwa kwǝṯir ǝccǝ Yahuuthǝ, kwir kwette kwǝthi wrii-kwuɽǝn. Nɔŋw dɔŋgwatha keṯṯɔk naanɔ-ŋwɔ Yǝcu ethi aaganni ṯuunyu-thi. 48 Laakin nǝ Yǝcu ǝccǝŋw, “Yaa Yahuuthǝ a kwinḏi ethi bɔɔŋwɔthi Tɔɔrɔ tǝthi Kwizigwunǝŋ ṯaaginna-thi tǝthi ṯuunyu-a?”
49 E-ta mǝ ṯalaamiiz kithǝ ṯinaanir Yǝcu-ŋǝli ese ŋiɽaŋali ŋǝ ŋinḏi ethǝrrini, mindaŋ nǝrǝccǝŋw, “Kweeleny lǝnyji ippi yaalala yi-a’?” 50 Nǝ kwette deŋgen-na ippi kwɔwaaya kwǝthi Ra-iis Rɔppa rǝthi kahana, nɔŋw uɽuthǝthǝ kǝni-lɔ kǝthi mɔni.
51 Laakin nǝ Yǝcu ǝccǝŋw, “Ŋuuruṯe ŋɔ!” Mindaŋ nɔŋw mummuci kwɔɔrɔ kǝni mindaŋ nɔŋw sǝwici.
52 E-ta nǝ Yǝcu ǝccǝ rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ mɔwozofiin-gi ŋgwa kwǝṯi aŋraci Heikala nǝ lishiyuukh tok, kila linḏi kinaŋw ethi mithǝ ŋunduŋw, “Ŋaaŋa liilicǝ-nyii yaalala-yi nǝ ŋwɔmɔr tok, kaka ǝṯinyoro kwurṯǝtha? 53 Nyii kwǝṯi-pǝ naani ŋaaŋa-li ki Heikal-na ŋwaamin tatap, nǝ neere ṯǝcci ethi mithǝ nyuŋwɔ mac. Laakin saa@ kwaalɔ kwirṯa-pa ŋgwɔ kwǝthisi-gi ǝrri, na ŋɔma ŋǝthi kirim.”
Bɔṯrɔs mɔŋgwɔ ǝvrinni Yǝcu-ŋwɔ.
(Maṯṯa 26:57-58, Maṯṯa 69-75Mɔrgus 14:53-54, Mɔrgus 66-72Yuhanna 18:12-18, Yuhanna 25-27)
54 Nǝr mithǝ Yǝcu-ŋw mindaŋ nǝrgeele ki-dɔɔnɔ kwǝthi Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana. Nǝ Bɔṯrɔs tǝ, nɔŋw rɔɔmi kinǝŋgwu tuk. 55 Nǝ iigǝ naani kinaŋw wuṯǝnnǝ kelgeny-na kǝthi lɔz, nǝ Bɔṯrɔs naanalɔ lizi-li kila laanica iigǝŋi. 56 Mǝ khaḏaam kette kir tiira ese ŋunḏuŋw kwɔnaanalɔ kinaŋw kiigǝ, nɔŋw ecce ŋoṯ-ŋoṯ mindaŋ nɔŋwaarɔŋw, “Kwɔr-ŋgwɔ tɔk kwɔnaanir Yǝcu-gi!”
57 Nǝ Bɔṯrɔs ǝvrinni nɔŋwɔccǝŋw, “Kwaaw kwaalɔ, kwiti-mǝ kwilŋithi-nyii kinnǝ tok mac!”
58 Nǝ kwaathan kwokwo cuk, nǝ kwɔr kwette ecce Bɔṯrɔs-ŋwɔ mindaŋ nɔŋwɔccǝŋw, “A kwir kwette kweeŋen tok!” Laakin nǝ Bɔṯrɔs ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Kwɔr kwaalɔ, nyiiti-mǝ kworo mac!”
59 Nǝ kwaathan tǝ, mǝ saa@ ṯamthɔ kwette, naaɽi nǝ kwɔr kwɔthaathɔ ɔnḏi kiyǝnǝ kwɔro-kwɔrop nɔŋwaarɔŋw, “Kwɔr-ŋgwɔ kwɔnaanir-mi Yǝcu-ŋǝli rerrem, kaka nɔrɔ-ŋgwɔ Kwɔjǝliil!”
60 Laakin nǝ Bɔṯrɔs ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Kwɔr kwaalɔ, nyii-ti-mǝ kwilŋithi ŋiɽaŋali ŋǝ ŋandisa-ŋasi mac!” Ŋwɔṯaŋw biḏaan nǝ kɔthɔgɽi ɔrranni tɔc, ŋundu-tǝ kwandisa-tǝ kinnǝ. 61 Nǝ Kweeleny ɔrllalɔ nɔŋweese Bɔṯrɔs-ŋwɔ kiyǝnǝ tok-tok, mindaŋ nǝ Bɔṯrɔs ṯiŋaayini ŋiɽaŋali ŋǝ ŋandicasi Kweeleny ŋǝccǝŋw-ŋi-ŋwɔ, “Mǝ kɔthɔgɽi ere ɔrri kinnǝ mac kulŋǝ ŋgɔ, mindaŋ ǝvrinni nyaamin-na ṯoɽol aarɔŋw a kwiti kwilŋithiny mac.” 62 Ŋwɔṯaŋw nɔŋw ruu par, nɔŋw aarithana beṯṯen.
Yǝcu mǝr-gwɔ ǝrrǝlɔŋw kathiri, nǝ nǝr ippi tok.
(Maṯṯa 26:67-68Mɔrgus 14:65)
63 Nǝ lɔr kila likarna Yǝcu-ŋwlɔ, nǝr ǝrrǝlɔŋw kathri, nǝr ippi tok. 64 Nǝr kǝkki kiyǝnǝ mindaŋ ǝṯir uṯicǝlɔ ǝṯir ǝccǝŋw, “Andica-nyji-ṯi ŋiɽiiya-ŋi! Ǝyǝ kworo kwippithi-ŋǝ?” 65 Nǝr andisasa ŋundu-ŋw ŋiɽaŋali naana ŋittǝzir ŋir yɔvɔɔlɔ.
Yǝcu mɔŋgwɔ rilli kiyǝnǝ yǝthi mǝjlǝs kwɔppa.
(Maṯṯa 26:59-66Mɔrgus 14:55-64Yuhanna 18:19-24)
66 Mǝ ǝzir sɔɔɽi tǝ, nǝ lishiyuukh-ŋǝ rɔ-asa-ri rǝthi kahana nǝ mɔ@allimiin-gi kwǝthi Sherii@a nǝr aaɽathi dɔŋw, mindaŋ nǝr mɔltha Yǝcu-ŋw kiyǝnǝ yǝthi mǝjlǝs. 67 Nǝrǝccǝŋw, “Andica-nyji-ṯi, a kwɔrɔ kwir Kwɔrɔstɔ-a?”
Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Mǝŋǝsi kinnǝ andaci, ǝrnyeere ǝmminici too; 68 nǝ mǝŋǝsi uṯicǝlɔ, ere ǝthi ŋɔma mac ethi ǝŋnici nyuŋwɔ. 69 Laakin min kire-kirem-ŋgwɔ lahaḏḏɔ ŋwɔɔmɔr ŋwinḏi ethiila, a Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ naanalɔ ki-thii tǝthi mɔni ṯǝthi Allah wǝthi Ŋɔma Ŋɔppa.”
70 Nǝrǝccǝŋw tatap, “Nǝ a kwir Tɔr tǝthi Allah?” Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋaaŋa lir landisasi.”
71 Mindaŋ nǝraarɔŋw, “Aatha kwǝr nǝŋnici shuhuuḏǝlɔ kwokwony, ŋimǝrsi neŋne nyiiŋǝ wɔɽe-wɔɽeny yǝni-yi yǝri ŋandisa-ŋwsi!”
Taäyi Yesu Lomvo
(Matayo 26:1-5Marako 14:1-2Yoane 11:45-53)
1 Ago u'du Karama Ambata Loŋgaako ro esate ti se äzibe Lävu Odra ro ro ono. 2 Ago kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe uguyi liti uṛite Yesu ufune ndrwiro tana ànya turiro ni lidri ri.
Yuda Letadrite Drí Yesu ro Ozone
(Matayo 26:14-16Marako 14:10-11)
3 'Dooko Satani cite Yuda se äzibe Isekariota alo aza taeri'bai 'butealo foritu ana roya. 4 Ago Yuda oyi atate kohanii 'desi ndi dri'bai yekalu okwa'ba ro ri ta liti se drí Yesu ro ozoro ànyari rota. 5 Ago ànya a'doyite yai'dwesi ago leyitadrite parata ozone ndäri. 6 Ago Yuda letadrina te ago eto liti se Yesu ozo za sina ànyari ana ro uṛina te teinye lidri ri tana uniako.
Ruede Karama Lävu Odra ro ro
(Matayo 26:17-25Marako 14:12-21Yoane 13:21-30)
7 Ago tu Karama Ambata Loŋga akoro esate, se ni tuse timelegogoi Lävu Odra ro ro ufuza owo. 8 Ago Yesu zo Petero ndi Yoane be te ago atate ànyari ekye: “Nyòyi ago nyède ŋgaonya Lävu Odra ro ro nja onyane ämäri.”
9 Ago ànya eji nda te ekye: “Mile ämäri edene eŋwaro ya?”
10 Ago nda zatadri ànyaro te ekye: “Ondro nyàte oci 'bakici ya oko, mano aza ŋgyi luku'du gyi ro o'bena drî 'da ami yibe. Mìso nda vo le zo se nda kabe oci kigye 'do ya, 11 ago nyàta kuzupi zo ana ro ri mìkye, ‘Miemba'ba ka ata miri ekye, zo ya se ma ndi taeri'bai maro be ri ŋgaonya Karama Lävu Odra ro ro onyane kigye 'do eŋwaro ya?’ 12 Ago nda ka'dana zo ya 'desi se edete nja zo kurusi ya 'do 'da ämiri, se nyèdena ŋga cini 'da nja kigye.”
13 Ànya oyite ago usuyi ŋga cini gi oso Yesu kiti tana be ànyari ronye, ago ànya edeyi ŋgaonya Karama Lävu Odra ro rote.
Ŋgaonya Tandrwedri Opi ro
(Matayo 26:26-30Marako 14:22-261 Korineto'bai 11:23-25)
14 Ago ondro saa kosate oko, Yesu ndi Lazo'bai ndaro be riyite tara'biza lomvo. 15 Ago Yesu atate ànyari ekye: “Male ndi endaro ŋgaonya Karama Lävu Odra ro ro ono onyane ami yibe teinye märi rueza ako, 16 tana mata ämiri ono mänina ko ogo onyane madale a'bana takacina lutu ŋgye inye Miri 'Bädri'ba Lu roya.”
17 'Dooko Yesu ru kofo te ago ozo aro'boya te Lu ri, nda atate ekye: “Mìru ago mìmvu amivoya si, 18 mata ämiri ono, etoni yau oyigwo mileya, märi ogone vino ono umvune i'do madale Miri 'Bädri'ba Lu ro ikyina lutu.”
19 Ago nda ru ambata te, ago koye aro'boya te Lu ri oko, nda wagwo, ago ozote ànyari, ago atate ekye: “Ono ni lomvo maro, se ozote ami ta owo. Mìye ono rri inye ta maro oyizana.” 20 Ago kpa oso inye, ŋgaonya tandrwedri ro vosi oko, nda ozo kofo gwo ànyari ago atate ekye: “Kofo ono ni tao'ba to'di Lu ro kari maro si, se korobe ami ta ono.
21 “Oko mìndre, nda se ka drí maro ozo be ono orivoya noŋwa ŋgaonyavoya mabe. 22 Ŋgwa Lidri ro odrana 'da oso Lu kora tana be ronye, oko orivoya rritiro nda se kaoye drí na ozo ana ri.”
23 Ago taeri'bai etoyi ta ejite iyivoya si ekye kode ni iyi lakosi a'di kaoye ni ta ono oye ya.
Kaladiṛi ta A'do 'Desi rota
24 Ago kaladiṛi a'dote taeri'bai lako ekye kode ni iyi lakosi a'di ni 'desi para ya. 25 Ago Yesu atate ànyari ekye: “'Bädri'bai luako'bai ro orivoya drikaca be lidri ànyaro dri ago miri'bai kayi iyi uzi, ‘Bereazii lidri ro.’ 26 Oko a'done ämiri oso inye i'do, oko beṛo 'dise 'desi para ami lako ri a'done 'dise giṛiŋwa ronye, ago beṛo dri'ba ri a'done oso ruindu'ba ronye. 27 A'di ni ndra, nda se koribe vuru ŋgaonya, kode nda se kabe ruindu ndäri ana ya? Inye'do ko ni nda se koribe vuru ŋgaonya ana ya? Oko ma orivoya ami lako oso nda se kabe ruindu ronye.
28 “Mirite mabe tu cini taojoro maro si, 29 ago kpa oso Täpi maro kozo drikaca 'dimiri robe märi ronye, mozona drikaca gialo ono kpa ämiri. 30 Ago mìnyana ŋga ago mìmvuna ŋga tara'biza maro dri Miri 'Bädri'ba maro roya, ago mìrina 'da gitii dri vure 'bakalai se 'butealo foritu Yisaraele ro ono opene.
Yesu Äŋgu Kalaoga Petero ro tana te
(Matayo 26:31-35Marako 14:27-31Yoane 13:36-38)
31 “Simona, Simona, mindre dri, Satani usu drikaca te ta ami cini ro ojone, ŋga kado lewene ni ŋga kozi resi, oso ämvuoso'ba kabe inya lewe ni kurumu yasi ronye. 32 Oko mämätu te mi ta Simona, aza taoma miro okye 'da, ago ondro nyegote kovole mare oko, nyozo agoago robe ädrupii miro ri.”
33 Ago Petero atate ekye: “Opi, ma orivoya nja ocine mibe kamba ya ago kpa odrane mibe.” 34 Oko Yesu zatadrite ekye: “Mata miri Petero gogo unina ko opene ŋgäkyi ono si, madale migana kala maro lutu perena nätu.”
Yesu Ozo Miomba te Taeri'bai Ndaro ri
35 Ago Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Tuse mazo ami be tesi ana si mazo ami teinye kpäkä ako, gbolo ako ago kpa mvoka ako, oko inye'do nyà'do ndi lemeri ŋga aza robe ya?” Ànya zatadrite ekye: “I'do.”
36 Ago Yesu atate ànyari ekye: “Oko yauono, nda se orivoya kpäkä be kode gbolo be kuru teri. Ago nda se bando ako, kogye boŋgo ndaro tesi ago kogye bando. 37 Mata ämiri ono, tase taegyi kata be ono ka'do robe ŋgye se ekye: ‘Nda la'do kandrakozi taenji'bai rote,’ tana tase egyibe ta maro ta ono a'dote inye.”
38 Oko taeri'bai atate ekye: “Mindre, Opi, bando begi ritu ono.”
Oko nda zatadrite ekye: “'Do ojote.”
Yesu Mätute 'Bereŋwa Ice Ido ro ro Dri
(Matayo 26:36-46Marako 14:32-42)
39 Yesu e'be 'bakici te ago oyite oso nda kabe oyena tu cini si ronye 'bereŋwa Ice Ido ro ro dri, ago taeri'bai oyite tro nda be. 40 Ondro nda kesate vo ana ya oko, atate ànyari ekye: “Nyä̀mätu ukyi mì'de 'da taojoro ya.”
41 Ago Yesu oyite ni ànyare, ga fere, ozona a'dona ndi oso kuni ovo ronye, ago so kaya te vuru ago mätute. 42 “Täpi, ondro aba mile gindi, mina kofo rueza ro ono pere ni maresi. Caoko, ko ole maro, oko mi'ba aye ole miro ayani.” [ 43 Ago malaika Opi ro efote ndare ni vo'buyakuru ya ago ozo agoago te ndäri. 44 Ago lomvo luwu 'desi si, nda mätute, ago kuri ndaro a'dote oso kari ka oti ni gyini dri.]
45 Ago ondro nda koŋgate ni mätu oyevoya oko, nda ikyite taeri'bai re ago usu ànya te u'duvoya ni tusu ri, 46 ago nda atate ànyari ekye: “Tana e'di nya u'du ya? Mìŋga ago nyä̀mätu ukyi mì'de 'da taojoro ya.”
Uru Yesu ro
(Matayo 26:47-56Marako 14:43-50Yoane 18:3-11)
47 Ago ondro Yesu kadri ugu ata oko, lowa tomoyo ikyite, ago mano se äzibe Yuda alo aza taeri'bai 'butealo foritu ro ana 'de ni käti ànyari. Nda ishwete ti Yesu re nda njunjune. 48 Oko Yesu atate ndäri ekye: “Yuda, inye'do nya drí Ŋgwa Lidri ro ro ozona 'di njunju si ya?”
49 Ago ondro taeri'bai se Yesu be ana kondreyi tase kaoye be a'done te oko, ànya ejiyi Yesu te ekye: “Opi, inye 'do màga 'di bando si ya?” 50 Ago alo ànyaro ga bi drígwo yasi ruindu'ba Kohani Fopara rote ätu.
51 Oko Yesu atate ekye: “Ta'do ojote.” Ago nda do bi mano ana rote ago ede nda te.
52 Ago Yesu atate kohanii 'desi ndi dri'bai yekalu okwa'ba robe ndi dri'bai se kikyibe nda uru ana ri ekye: “Nyìkyite bandoi be ndi dofoi be ma urune osoago ma orivoya ota pere'ba yi. 53 Tu cini si ma orivoya ami yibe Yekalu ya, oko mìru ma kote. Oko ono ni saa amiro owo, se mbara vouni ro ka teni vo miri.”
Petero Gakala Yesu rote
(Matayo 26:57-58Matayo 69-75Marako 14:53-54Marako 66-72Yoane 18:12-18Yoane 25-27)
54 Ago ànya ruyi Yesu te ago uguyi nda te zo Kohani Fopara roya. Petero sote kovole lozo si. 55 Ago ondro ede asi te kitoriya goko roya, ago arite vuru oko, Petero kyi rite ànya se kabe asi owi ana lako. 56 Ondro ruindu'ba ŋgutiŋwa ro aza kondre nda rite lau asi owivoya oko, anya ndrevote ŋgye nda dri, ago atate ekye: “Mano ono kpa orivoya Yesu be.”
57 Oko Petero gakala te ekye: “Ŋgutiŋwa ono, mäni nda ko.”
58 Ago saa fere vosi oko, mano aza ndre Petero kpate, ago atate ekye: “Mini alo aza ànyaro owo.”
Oko Petero ekye: “Mano ono, ko ma owo.”
59 Ago oso saa alo vosi ronye oko, mano aza sote ndi ago atate mbara si ekye: “Endaro kowe i'do mano ono orivoya Yesu be, tana nda kpa Galilaya'ba yi.”
60 Oko Petero zatadrite ekye: “Mano ono mäni ta gi nyabe ugu atana 'do ko.”
Ago ondro nda kadri ugu ata oko, gogo pe dori. 61 Ago Opi za mi te ago ndrevote ŋgye Petero dri. Ago Petero yi tase Opi kata be ndäri ekye: “Dri teinye gogo ri opeako kitu ono si, migana kala maro 'da perena nätu.” 62 Petero fote tesi ndi liyite tu.
Ägu Yesu te ago A'bite
(Matayo 26:67-68Marako 14:65)
63 'Dooko lidri se kabe Yesu okwa ana guyi nda te ago 'biyi nda te. 64 Ànya embe mi ndaro te ago ejiyi nda te ekye: “Nyäŋgu, a'di 'bi mi ni ya?” 65 Ago ànya ata ta amba azaka te nda lomvo la'da si.
Ezi Yesu te Taäyi'bai Kandra
(Matayo 26:59-66Marako 14:55-64Yoane 18:19-24)
66 Ago ondro vo kiwite oko, 'di'desii, kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe otoyi kala te ago ezi Yesu te Taäyi'bai kandra. 67 Ago ànya atate ekye: “Nyiti ta ämäri, inye'do mi ni Mesiya owo ya.”
Ago Yesu zatadrite ekye: “Miti tana ca ämiri mìnina kpa ko omane, 68 ago meji ami ca, mìnina kpa ko tadrina ozane. 69 Oko etoni yauono Ŋgwa Lidri ro orina 'da drígwo Lu Mbarapara roya.”
70 Ago ànya atate ekye: “Inye'do mi ni Ŋgwa Lu ro owo ya?” Ago nda zatadrite ekye: “Nyàta te ŋgye, mìkye ma ni owo.”
71 Ago ànya atate ekye: “Màle tazevoedre'ba aza kote, andivo amaro mèri tase nda kata be ono te.”