Yaavɔr yɔɔsasi Yuhanna kwǝni Ma@maḏaan.
(Luuga 1:18-35)
1 Mǝ Yǝcu ṯimmasi ŋejmethi ŋuuŋun ŋiccǝŋwsi ṯalaamiiza ṯuuŋwun ṯir wrii-kwuɽǝn, nɔŋw ṯamthɔ ǝzir wa nɔŋweele ethisi ǝccǝ @allima nǝ ethisi ǝccǝ bǝshirǝ tok ki-mudun-nǝ kweeŋen. 2 Na mǝ Yuhanna neŋne ki-sijin-nǝ ŋiɽaŋali ŋǝthi ŋothɽor ŋǝthi Kwɔrɔstɔ, nɔŋw usici ŋiɽaŋali ṯalaamiiz-thi ṯuuŋwun, 3 nɔŋwɔccǝŋw, “A kwɔrɔ ŋgwa kwinḏi ethi iila, alla nyǝkkici kwir ter kizǝn?” 4 Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Aaɽir andaci Yuhanna-ŋwɔ ŋiɽaŋali ŋa ŋimǝsi neŋne, nǝ ŋimǝsi ese tok; 5 lunduŋw limǝ avri yǝy-nǝ, yiborkon yimǝ iirǝrǝlɔ, nyiilǝŋ nyimǝ suuɽunni, liriny limǝ avri yǝninǝ, laayɔ limǝ dindi, nǝ lir lɔwaay limǝrsi ǝccǝ bǝshirǝ Inyjiilǝ. 6 Lɔrtanni kila liti linḏi ethi ṯɔgdanni nyii-ŋgi mac.” 7 Mǝ ṯalaamiiz ṯǝthi Yuhanna ɔrlacci ŋwɔḏoŋw, nǝ Yǝcu aari ibṯǝḏi ethandaci ŋwɔdɔŋw ŋiɽaŋali ŋǝni Yuhanna, nɔŋwsǝccǝŋw, “A linḏi ki-sahraa-na ethi iisa aatha? Lɔvɔɔrɔŋi lǝṯi kɔrɔn lakkisalɔ-a? 8 Ŋǝni ǝyǝ ŋuruccǝ-ŋǝsi? Ethiisa kwɔɔrɔ kwɔginna yirethi yimrina? Kila lǝṯi kenne yirethi yimrina lǝthi dɔɔnɔ kwǝthi mǝlik kwir-pa. 9 Ŋǝni ǝyǝ ŋuruccǝ-ŋǝsi par? Ethiisa kwiɽiiya? Aw nyii kwɔŋǝsi andaci, kwǝni kwuthǝmthi kwiɽiiya-la. 10 Kwundǝr-ṯǝ ŋgwɔ kwɔlɔɔthathir-gwɔ ŋifaŋali ŋaarɔŋw,
‘Iisaṯi nyii-ŋgwa kwɔmǝŋǝ usici kaavɔra kette ethi iŋnaci
ŋaaŋwɔ keereny,
kwɔŋa daɽimaci ṯaay-lɔ keereny’.
11 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, ki-lizi-nǝ kila tatap lilŋithisi laaw, nɔŋweere kweere deŋgen-na mac kwuthǝmthi Yuhanna-ŋw-la kwǝni Ma@maḏaan. Laakin ŋgwa kwir kwokwɔɽony ki Ŋeeleny-na ŋǝthi ki-leere-naŋw kwundǝr-ṯǝ kwuthǝmthi ŋunduŋw-lǝ. 12 Ki-ŋwaamin-la ŋwɔnaani-ŋi Yuhanna kwǝni Ma@maḏaan mindaŋ kirem kwɔmoro, ǝṯi Ŋeeleny ŋǝthi ki-leere-naŋw bee ṯurvǝ biɽe-biɽeṯ, ǝṯisi kila lǝthi ŋwɔgwɔndɔma naŋninni ethisi aavi ŋɔmaŋi-na. 13 Nǝ ǝṯi liɽii-ŋa Sherii@a-gi kwǝthi Muusǝ andindasi, mindaŋ nǝ lɔɔmɔr iila kimaara lǝthi Yuhanna. 14 Na mǝ ǝmmini ethisi ǝmminici tǝ, e-ta elŋe ethaarɔŋw Yuhanna kwir kwǝni Iliiyyǝ kwǝkkicǝr kizǝn ethiila. 15 Kwǝthi yǝni ethi-yi neŋne ǝthɔŋw neŋne.
16 “Laakin nyii kwǝthi biɽithi lizi kɔlɔ lǝthi ŋwɔɔmɔr ŋwɔ aatha-gi? Laaɽinna kwelle kwǝṯi naanalɔ ki-limiiḏaan-la lǝthi suug, kwǝṯi ɔrnɔṯi limethgen ǝṯir-sǝccǝŋw, 17 nyiiŋǝ lǝricǝ-ŋǝsi kuɽugu neere irṯi mac; nǝ ninyaari ŋwundǝ-ŋwundǝ, laakin neere ronyine too. 18 Kaka ninḏi-gwɔ Yuhanna nɔŋweere ethne mac wala ethii nǝraarɔŋw, ‘Kwǝthi ṯigɽimǝ-nǝ ṯigii’; 19 nǝ Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ iila nɔŋw ethne nǝ nɔŋw ii tok, nǝraarɔŋw, ‘Iisarṯi kwɔɔrɔ ŋgwɔ kwɔgiirɔ ṯiga-ṯiga kethne, nǝ ǝṯɔŋw urlǝli tok. Nǝ ǝṯir-li oro ŋɔmathi kila lǝṯi allilla ṯɔlba, nǝ lǝni ligii rɔgwori tok’. Laakin ṯǝthinǝ yǝnǝ ṯǝthi Allah-tǝ, ṯǝṯi iijini ethoro rerrem ki-ŋothɽor-na ŋǝṯɔŋwsi ǝrri.”
Muḏun kwiti kwǝthi ṯǝmminǝ mac.
(Luuga 10:13-15)
20 Nǝ Yǝcu ǝrmici muḏunǝ ŋgwa kwǝṯɔ-ŋgwɔ ǝrriri ŋilima ŋuuŋun ŋɔppa-ŋɔppa, kaka niti nurlǝr-gwɔ rɔgwor-lɔ mac nɔŋwaarɔŋw, 21 “Ǝyǝwǝy ǝnnǝ ŋa kwǝni Kuuraziin, ṯurvǝ ṯɔɔŋwa! Ǝyǝwǝy ǝnnǝ ŋa kwǝni Beiṯ-sayḏa ṯurvǝ-thi ṯɔɔŋwa! Ǝŋgi ŋilim ŋǝrrinǝ daŋgal-na ǝrrini ethi Sɔɔr-ŋǝ Sayḏa-gi, ǝŋgir urlǝ rɔgwor-lɔ kinaŋw tuk; ǝŋgir kenne lishwaaliya lǝni ŋumǝru ǝŋgir akkanni yaarɔŋi naana tok. 22 Laakin nyii kwɔŋǝsi andaci, ki Laamin-la lǝthi Hɔkwɔm, a Allah kettice Sɔɔr-ŋwɔsi Sayḏa-gi hɔkwɔma wajla naana ethi hɔkwɔm-la waalɔ.
23 “Nǝ ŋa kwǝni Kafranaahuum! A kwɔnaŋna ethi allillatha leereya naana bilbil-bilbil-ǝ? Lǝŋǝ fǝtǝ aaṯisalɔ ki-jahannam-nǝ rac! Kaka ǝŋgi ŋilim ŋɔppa ǝrrini ethi Saḏɔɔm-na ǝŋgwɔŋw nannitha mindaŋ ǝŋgi kirem oro. 24 Laakin nyii kwɔŋǝsi ǝccǝŋw, ki Laamin lǝthi Hɔkwɔm, ǝri kettice Saḏɔɔm-ŋwɔ hɔkwɔma wajla naana ethi daŋgal-la.”
Ilar naaniny-gwɔ ǝgwɔ kaṯṯɔ wǝn.
(Luuga 10:21-22)
25 Nǝ ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila nǝ Yǝcu aarɔŋw, “Papa kwir Kweeleny kwǝthi leere-na nǝ wurǝyu tok! Nyii kwǝccǝ-ŋǝ shukran kaka mǝsi-gwɔ ruwǝnnicǝ-lɔ kila liti lɔɔɽɔ kii mac, ŋa ŋuluccǝsǝ-ŋǝsi lizi kila lɔɔɽɔ kii nǝ lilŋiṯṯisinǝ tok. 26 Imba Papa a kwaamina ethi ǝrrini ṯǝŋw. 27 Papa kwiinyi kwɔmǝ-nyii kettice kwomne-lɔ tatap ki-rii-na riinyi; nɔŋweere kweere mac kwilŋithi Tɔɔrɔ illi Papa dak, nǝ nɔŋweere kweere mac kwilŋithi Papa-ŋwɔ illi Tɔr dak, nǝ kweere kwǝṯi Tɔr naŋni ethi ruwǝnniccǝ-lɔ.
28 “Ilar ŋaaŋa kila tatap lǝthi ṯurvǝ nǝ lappa ṯɔɔvi ṯinii tok, mindaŋ ŋǝsi kǝṯṯini wǝŋ. 29 Dimmǝr ŋwuuɽi ŋwiinyi, mindaŋ aari @allima naaniny-gwɔ; kaka niiɽǝnǝny-gwɔ, nǝ nǝjlinnǝny-gwɔ ki-rogɽo tok, mindaŋ a kaṯṯasi ṯigǝṯṯinǝ wǝŋ. 30 Kaka nɔrɔ-gwɔ ŋwuuɽi ŋwiinyi heyyin, nǝ ṯɔɔvi ṯiinyi nɔŋw ǝwri tok.”
Lazo'bai ni Yoane Bapatisi'ba resi
(Luka 7:18-35)
1 Ondro Yesu konde ta miembaro kwoi ozona te taeri'bai ndaro ri oko, nda e'be vo ana te ago nda oyite dori miembane ago taopene 'ba'desii se lototi lau iyi yasi.
2 Ondro Yoane Bapatisi'ba keritate ni kamba yasi ta ŋgase Kristo kabe ugu oyena kai rota oko; nda zo rukä taeri'bai ndaro rote Yesu re. 3 Ànya ejiyi nda te ekye: “Nyiti ta ämäri, inye'do mi ni se Yoane kata tana be ka oyebe ikyine owo, kode ma'ba mi drigi 'diaza tona ta ya?”
4 Yesu zatadrite ànyaro te ekye: “Mìgo kovole ago nyìti tase nyàbe ugu erina ago ondrena ono tana Yoane ri; 5 miako'bai kate voondre, ago ka'boi kate aba, ede ànya se adravo koziro kyini robe te wäṛi, tuṛui kate taeri, adri avo te, ago ape Lazokado te ati'bai ri. 6 Ànya se a'do ko wiriwiriro ta maro ta ni kado!”
7 Ondro taeri'bai Yoane ro kayite ugu oyi oko Yesu eto ta atate lowa ri ta Yoane rota ekye: “Tuse nyòyibe Yoane re vocowa ya, mì'ba mi te e'di ondrene ya? Bi käyi ro oli kabe kandana 'do ondrene ya? 8 Nyòyi tesi e'di ondrene ya? Mano se koso boŋgo ṛiyäṛiyäro be ondrene ya? Lidri se kabe boŋgo oso inye, kayi ori zoi'desi ro 'bädri'bai ro yasi! 9 Nyìti tana märi, nyòyite tesi e'di ondrene ya? Nebi ondrene ya? Owo ndi inye, oko mindre mano aza te ndrani nebi ri. 10 Tana Yoane ni alo aza se taegyi kata tana be owo; se ekye: ‘Lu atate ekye, mazona lazo'ba maro 'da mimile liti edene miri.’ 11 Ma taŋgye iti ämiri anjioko Yoane Bapatisi'ba orivoya para ndrani mano aza se koribe kyeno ri. Oko nda se tipari ànya se Lu kabe mirina lako orivoya para ndrani Yoane ri. 12 Ṛoni tuse Yoane kope ta be ana si madale tu yauono ya Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro ezarute ni uruna mbarasi ri, ago lidri se mbara be ka ojo urune mbarasi. 13 Madale tu Yoane rosi nebii cini ndi Ota Musa robe itiyi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana te. 14 Ago ondro ka'do mìle gindi omane lazo ànyaro ya, Yoane ni orivoya Eliya, se äŋgu ta ikyina robe owo. 15 Nyèri tana, ondro ka'do nyà'do gi bi be owo.
16 “Ka'do inye, mojona lidri tu yauono ro ŋga eŋwani be ya? Ànya laba oso ŋgàgaŋwai se kayi ugu lori vo ŋgalogyero yasi ronye. Gboko alo ka driayo azi ri ekye: 17 ‘Mà'bi läri lagye ogyero te ämiri, oko mìle ko läri otone! Màŋgo loŋgo avo osero te ämiri, oko mìle ko liyine!’ 18 Ondro Yoane kikyite oko, nda nya ŋga kote ago mvu vino kote; ago 'dicini atate ekye: ‘Nda orivoya demona be nda ya!’ 19 Ondro Ŋgwa Lidri ro kikyite oko, nda nya ŋga te ago mvu ŋga te; ago 'dicini atate ekye: ‘Mindre mano ono nda orivoya ŋgaonya'ba yi ago vino umvu'ba yi, bereazi parata koto'bai ro ndi otapere'bai be ro!’ Caoko tavouni Lu ro aka'dana ŋgye doŋgona si.”
'Ba'desii se Lidri na Taomaako ana
(Luka 10:13-15)
20 Lidri 'ba'desii se Yesu koye talaro ro ndaro be ndra kigyesi ro etayidri kote ni takozi ànyaro yasi, ta'doro nda luku 'ba'desii kai te ekye: 21 “A'dona 'da rritiro miri Korazina! A'dona kpa rritiro miri Betesaida! Ondro ka'do talaro ro se ayebe ami ya kwoi ayegwo Tura ndi Sidona be ya, aba lidri gi lau ana soyi boŋgo guniya rote kyeno ago fofoyi torofo te andivo ànyaro lomvosi, ka'daza anjioko ànya etayidrite ni takozi ànyaro yasi! 22 Endaro mata ämiri ono Tu Vure rosi Lu ka'dana yauni ndra lidri Tura ndi Sidona be ro ri ndrani ämiri! 23 Ago mi Kaperenauma! Inye'do mile andivo miro eŋgane vo'buyakuru ya ya? Evona mi 'da vuru gehena ya! Ondro ka'do talaro ro se ayebe miya kwoi aba ayegwo Sodomo ya, aba orina ndi le tu yauono ya! 24 Ṛo ämiri unine endaro Tu Vure rosi Lu ka'dana yauni Sodomo ri ndrani miri!”
Nyikyi Mare ago Nyololi
(Luka 10:21-22)
25 Tu ana si Yesu atate ekye: “Täpi Opi vo'buyakuru ndi 'bädri be ro! Maye aro'boya miri tana nyaka'da ŋgase nyada'dobe ni tavouni'bai ndi tauni'bai be ri ono te tauniako'bai ri. 26 Owo, Täpi, tase ono tana si mi ni a'done inye.
27 “Täpi maro ozo ŋga cini te märi. 'Diaza alo ni Ŋgwa ko e'be gialo Täpi ayani ago 'diaza alo ni Täpi ko e'be gialo Ŋgwa ago ànya se Ŋgwa kabe onjina nda ka'dane 'do.
28 “Nyìkyi mare vo amiro se cini rritiro ni ŋga läŋgyiekye uŋgyi ri ono, ago mozona loli 'da ämiri. 29 Mìru juṛu maro ago mì'ba ami kyembe, ago mìni ta ni maresi, tana ma orivoya trwe ago mäyuro tori ya; ago nyùsuna loli 'da. 30 Tana juṛu se mabe ozona ämiri uŋgyine ono orivoya rritiako, ago ŋgauŋgyiro maro orivoya läŋgyiako.”