Mǝthǝl kwǝthi taaɽa.
1 “Nyii kwǝcǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, mɔŋweere ǝnḏi kweere ki-thigaara-nǝ ǝgwur-yi mac, laakin mɔŋw ǝnḏi taay-thi ṯir ter, kwundǝr-ṯǝ kwɔrɔ kwɔɔɽam nǝ kwir kwurṯǝthǝ tok. 2 Laakin ŋgwa kwǝṯi ǝnḏi ǝgwur-yi, kwundǝr-ṯǝ kwɔrɔ taaɽa tǝthi yaaŋal. 3 Ǝṯi kwaŋɽa kwǝthi ǝgwur kiṯṯici ŋunduŋw; nǝ ǝṯi aaŋal niŋnaci ṯogɽo ṯuuŋwun nǝ ǝṯɔŋwsi ǝrnɔṯi yuuŋwun yiriny-yi yeeŋen. Mindaŋ ǝṯɔŋwsi ruwǝsǝlɔ par. 4 Mɔŋwsi ruwǝ kiya yir yuuŋwun tatap, ǝṯɔŋwsi iŋnaci keereny, e-ta ǝṯi yaaŋal kwaathitha, kaka nilŋithir-gwɔ ṯogɽo ṯuuŋwun. 5 Ǝṯiŋeere rɔɔmalɔ ŋgwa kwithimthina mac, laakin ǝṯir arṯithalɔ, kaka niti nǝṯir-gwɔ elŋe ṯogɽo ṯǝthi kila lithimthina mac.” 6 Nǝsi Yǝcu andaci mǝthǝlǝ-ŋgwɔ, laakin nǝreere elŋe ma@na kwuuŋwun mac.
Yǝcu kwir taaɽa tisaaw.
7 E-ta nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw kwokwony, “Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, nyii kwɔrɔ ǝgwur wǝthi yaaŋal. 8 Kila tatap limǝ iila kerreny duŋgwiny-lǝ lir lɔɔɽam nǝ lurṯǝthǝ tok; laakin nǝsi yaaŋal ere kettice yǝni mac. 9 Nyii kwɔrɔ ǝgwur. Mǝ kweere ǝnḏi nyii-ŋgi, ŋwɔ kilaaw, mindaŋ ŋwaami lanḏathilaŋw, mindaŋ ŋwɔ kaṯṯasi ethneya. 10 Kwɔɔɽam kwǝṯi iila ethi nyiimi, nǝ ethi ɽeenye tok, nǝ ethi kiirasalɔ dak. Nyii kwinḏi mindaŋ mǝr kaṯṯasi ŋimiitha ŋɔbɔɔnalɔ bonoṯ. 11 Nyii kwɔrɔ taaɽa tisaaw. Ǝṯi taaɽa tisaaw ṯiŋacci yaaŋali rogɽo-lɔ ruuŋwun ethisi ǝyici. 12 Ŋgwa kwɔrɔ ǝjiir kwiti kwɔrɔ taaɽa mac nǝ kwiti kwǝthi yaaŋali mac, mɔŋweese kiiraawa kinḏi, ǝṯɔŋw arṯitha yaaŋali-lɔ, ǝṯɔŋw avri; mindaŋ ǝṯisi kiiraw ɔmɔmmi ǝṯɔŋwsi fǝthǝlɔ faṯ. 13 Ǝṯɔŋw avri kaka nɔrɔŋgwɔ ǝjiir domony, ǝṯɔŋweere aŋraci yaaŋali mac. 14 Nyii kwɔrɔ taaɽa tisaaw; ǝṯi-nyji elŋe yiinyi, nǝ kiya yǝni yiinyi ǝṯir-nyii elŋe tok, 15 kaka nilŋithiny-gwɔ Papa kwiinyi, na nǝnyii elŋe Papa-ŋw tok, ŋwɔṯaŋw nyii ṯiŋacci Yaaŋali rogɽo-lɔ riinyi ethisi ǝyici. 16 Ninyǝthi yaaŋali yir ter yiti yirɔ yǝthi ṯigaara kɔthɔ mac, laazim nyji mɔltha tok, ǝri kettice ṯogɽo tiinyi yǝni, mindaŋ ǝroro dɔŋwa lɔtɔpɔt nǝ taaɽa tɔtɔpɔt tok. 17 Nǝ sǝbǝb-gi ṯǝ ŋgwɔ nǝnyii Papa kwiinyi amɽi, kaka nithiŋathiny-gwɔ ŋimiitha-lɔ ŋiinyi ethi ai, mindaŋ ethisi ǝɽinni kwokwony. 18 Kwizi kwiti kweere mac kwǝnyii dimmǝthǝ ŋimiitha ŋiinyi, laakin nǝnyji ṯiŋaṯhalɔ rogɽo-ri riinyi wɔɽeny. Nyii kwǝthi ŋɔma ethisi ṯiŋathalɔ, nǝ ninyǝthi ŋɔma ethisi ǝɽinni kwokwony. Ŋindǝrṯǝ ŋɔ ŋǝllicǝny-ŋi Papa kwiinyi waamira ethisi ǝrri.”
19 Nǝ sǝbǝb-gi kwǝthi ŋiɽaŋal ŋɔ, nǝ Yahuuḏ uɽǝnninǝ kwokwony. 20 Nǝraari littǝzir-ŋwɔ, “Kwǝthi shiiṯaana-na, kwɔmǝ orlle ṯɔgwɔri kwotho kwakkica-ŋa kizǝn?” 21 Nǝraari lithaathɔŋw, “Ŋiɽaŋal ŋɔ ŋiti ŋir ŋǝthi kwizi kwɔṯǝthi shiiṯaana-na mac. Shiiṯaan kwǝthi ŋɔma ethi ǝllici lunduŋwɔ yǝy-nǝ?”
Yǝcu mǝr-gwɔ dirnathalɔ.
22 Nǝ @iiḏ naani wette Urshaliim wǝthi ṯigthaayina. 23 Nǝ ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila tǝ nǝ koo oro, nǝ Yǝcu irǝrǝlɔ ki-baranḏa-na kwǝthi Sulemaan kwǝthi Heikal. 24 Mindaŋ nǝ Yahuuḏ rikkathalɔ nǝrǝccǝŋw, “A kwǝr-thi naani ŋurgumi ṯacca-ṯaccaŋ. Moro Kwɔrɔstɔ nyjandica-lɔ por-por.” 25 Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Nyii kwandica-ŋǝsi-pa, laakin neere ǝmmini mac. Ŋothɽor ŋa ŋǝṯi-nyji ǝrri yiriny-yi yǝthi Papa kwiinyi, ǝṯiroro ŋǝṯi ruwǝzi shahaaḏa-lɔ kwǝni nyii; 26 laakin neere ǝmmini mac, kaka niti nɔrŋa-gwɔ lǝthi yaaŋal yiinyi mac. 27 Yaaŋal yiinyi yǝṯi neŋne ṯogɽo ṯiinyi, nǝ ǝṯi-nyji elŋe, mindaŋ ǝṯir-nyii kwaathitha. 28 Ǝṯi-nyji inḏǝthǝ ŋimiitha ŋǝṯi nannitha dok-dok, mindaŋ ǝreere kiirathalɔ mac, nǝ kwizi ere kweere mac kwǝnyji urṯǝthǝ ki-thii-na ṯiinyi. 29 Nǝ Papa kwiinyi kwinḏǝthǝ-nyji, nɔŋworo kwuthǝmthisi-la tatap, nǝ nɔŋweere kweere mac kwǝthi ŋɔma ethisi urṯǝthǝ Papa-ŋwɔ ki-thii-na ṯuuŋwun. 30 Nyiiŋǝ lirna lɔtɔpɔt Papa-gi.”
31 Nǝ Yahuuḏ ɔṯi yaali kwokwony ethi acci ŋunduŋw. 32 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Nyii kwǝrricǝ-ŋǝsi kwomne kwittǝzir kiyǝnǝ yaalɔ ŋgwa kwinḏǝthǝ-nyii Papa kwiinyi ethi ǝrri; kwundǝr kwǝndu kwǝthi ŋgwɔ kwinḏir-nyii-gi ethi accatha?” 33 Nǝ Yahuuḏ ǝŋnici nǝrǝccǝŋw, “Nyiiŋǝ liti linaŋna-ŋa ethi accatha ki-ŋothɽor ŋeere ŋisaaw mac, laakin nǝroro ŋǝthi ṯǝllina ki-rorɽo rɔɔŋwa; kaka nɔrŋa-gwɔ kwizigwunǝŋ, laakin nǝ ruusi rɔgɽɔ rɔɔŋwa Allah!” 34 Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝw, “Ŋɔlɔɔthɔna-pa ki Sherii@a-na kwaalɔ ŋaari-ŋi Allah-ŋw, ‘Ŋaaŋa lir riiɽu’. 35 Mɔŋwsi ǝnyjici yiriny yǝni riiɽu, kila lǝvicǝsi Allah ŋiɽaŋali; nǝ ŋa ŋɔlɔɔthɔna Kiṯaab-na Kirllinǝlɔ ter ŋiti ŋǝthi ŋɔma ethisi mǝmlithici mac. 36 Ŋandisa-ŋasi ŋǝthi ŋgwa kwirllǝ Papa-lɔ ter mindaŋ nɔŋw ɔɔsa ki-ṯurmun-na mindaŋ nǝccǝŋw, ‘A kwǝllinǝ ki-rogɽo rɔɔŋwa’, kaka naariny gwɔŋw, ‘Nyii kwir Tɔr tǝthi Allah’? 37 Minyeere akkɔ ŋothɽor ŋǝthi Papa kwiinyi mac, ǝṯir-nyimǝ ǝmminicǝ mac; 38 laakin mǝnyji akkɔ tǝ, nǝ mǝrnyii ere ǝmminici kinnǝ mac, ǝṯǝ ǝmmini ŋothɽor ŋundu, mindaŋ mǝsi elŋe ethaarɔŋw Papa kwɔnaaniny-gwɔna, na nǝnyii naani ethi Papa-na tok.” 39 Nǝr ṯǝcci ethi mithǝ kwokwony, laakin nɔŋwsi kilatha ki-rii-na reeŋen.
40 Nǝ Yǝcu aaɽi kwokwony nɔŋw uɽǝthǝ bahara-na kwathi Urḏɔn-ŋwɔ, kǝzir wǝṯi-gwɔ Yuhanna aari @ammiḏa, nɔŋgwɔ naani kinanaŋw. 41 Nǝr iila littǝzir naanɔ-ŋgwɔ, nǝraarɔŋw, “Yuhanna kwende kwǝrrǝ ŋilima ŋeere, laakin ŋa tatap ŋandisasi Yuhanna ŋǝni kwɔr-ŋgwɔ ŋimoro rerrem.” 42 Nǝr ǝmminici littǝzir kinanaŋw.
Lapidriopi Timele Lekye'ba ro
1 Yesu atate ekye: “Ma ugu taŋgye iti ämiri: 'dise ci kote gyolo timele roya dereŋwa yasi, oko tu gwo vo to aza yasi, orivoya kugu yi ago ŋgatopa'ba yi. 2 Oko 'dise kabe oci dereŋwa yasi orivoya lekye'ba timele ro. 3 Dereŋwa gaga'ba pi dereŋwa te ndäri, timele eri läzi ndaro ndi ondro nda kate timele modo ndaro ro uzi ävuru si owo, ago nda oro ànya te tesi. 4 Ondro nda kolofo ànya te tesi oko, nda 'dete käti ànyari, ago timele sote nda vo, tana ànya niyi drî ndaro te. 5 Ànya osonayi ko 'di to vo, oko ànya umuna ṛo pere ni 'di inye 'do ri, tana ànya niyi drî ndaro ko.” 6 Yesu iti lapidri ono te ànyari, oko ànya niyi takaci tase nda kusube ana ro ko.
Yesu Lekye'ba Kado yi
7 Ago Yesu atate to'di ekye: “Ma ugu taŋgye iti ämiri. Ma orivoya dereŋwa timele ro owo. 8 Azaka se cini kikyibe käti ni märi orivoya kuguyi ago ŋgatopa'bai, oko timele eri ta ànyaro kote. 9 Ma orivoya dereŋwa yi. Nda se kabe oci ma ya si apana ndi, nda ocina ndi ago ofona ndi tesi ago usuna lowo ndi. 10 Kugu ka ikyi toto ŋga kugune, ufune ago perene. Mikyite tana nyà'do robe adri be; adri se parandra be.
11 “Ma orivoya ni lekye'ba kado yi, se ṛo olebe odrane ta timele rota. 12 Mano se kabe päläti uruuru, se ko lekye'ba yi ago timele ko modo ndaro ro, kondre ihwi be ikyivoya, nda e'be timele te ago mu ṛo umu; ago ihwi ru timele te ago pere ànya te. 13 Päläti uru'ba mute tana nda toto päläti uru'ba yi ago ti ta timele ro ko. 14 Ma orivoya ni lekye'ba kado yi, mäni timele maro ndi, ago timele maro ni ma ndi, 15 kpa oso Täpi kuni mabe ronye ago mäni Täpi be ronye, ago mozo mate odrana timele ta. 16 Timele azaka orivoya se kpa maro se ànya i'do gyolo ono ya. Beṛo märi ànya ezine kpa; ànya erinayi drî maro 'da, ago ànya a'donayi 'da gboko alo ro lekye'ba alodi be.
17 “Täpi lu ma tana ma ṛo olebe adri maro ozone, tana mago märu robe kpa to'di. 18 'Diaza ri adri maro urune ni märigyesi i'do, mozo ni dritai ro ole ma modo rosi. Ma mbara be anya ozone, ago ma mbara be ogone anya urune. Ono ni tase Täpi maro kota mabe oyene owo.”
19 Rulonyi go a'dote kpa to'di Yudai lako ta ata kwoi rota. 20 Amba ànyaro uguyi atate ekye: “Nda demona be! Nda orivoya drikoziro be! Nyà ta ndaro erina etaya?”
21 Oko azaka uguyi atate ekye: “Mano demona be unina ko atane oso nonye. Demona unina voondre ozone lidri miako ro ri eŋwanye ya?”
Yudai Ga Yesu Tezo
22 Te orivoya meṛi si, ago Karama Yekalu Äṛu ro a te oyena Yerusalema ya. 23 Yesu ka ugu aba ndiṛi Solomo ro Yekalu ya yasi, 24 ondro lidri kotokalate ŋgulu nda lomvo oko ejiyitate ekye: “Nya ama o'ba ugu a'done wiriwiriro tuna mu'du eŋwanye ya? Nyiti ta ŋbelero ämäri: inye'do mi Mesiya owo ya?”
25 Yesu zatadrite ekye: “Miti ta ṛote nja ämiri, oko mìle ko omane ta maro ya. Taoye se mabe oyena drikaca Täpi maro rosi ka ta maro itina, 26 oko mìle ko omane, tana ami ko orivoya timele maro. 27 Timele maro ka drî maro eri, mäni ànya ndi, ago ànya soyi ndi mavo. 28 Ma adri äduako ozo ànyari, ago ànya odrana ko alona. 'Diaza alo unina ko ànya ivune ni märigyesi. 29 Ŋgase Täpi maro kozote märi orivoya 'desipara ndrani ŋga cini ri, ago 'diaza alo unina ko ànya ivune ni Täpi maro rigyesi. 30 Täpi ndi mabe orivoya alo.”
31 'Dooko lidri go ruyi kuniŋwà te nda ovoza sina. 32 Yesu atate ànyari ekye: “Maye taoye amba kado te ami milesi se Täpi kozote märi oyene; taoye kwoi se eŋwani nyà ma ovo tana roya?”
33 Ànya zayitadrite ekye: “Mà ko mi ovo kuni si ta tase aza kado oye rota, oko ta Lu o'da rota ayani! Mi orivoya toto lidri yi, oko nya ojo andivo miro o'bane a'done Lu ro!”
34 Yesu zatadrite ekye: “Egyitate Ota modo amiro roya anjioko Lu atate ekye: ‘Ami orivoya lui.’ 35 Mä̀ni ndi anjioko tase taegyi kabe atana orivoya endaro äduako; ago Lu zi lidri se kai te lui, lidri se ozo lazo ndaro te ànyari ono. 36 Oko ta maro ta, Täpi nji ma te ago ezo ma te 'bädri ya. Ka'do inye, nyàtana eŋwanye mìkye ma Lu o'da, tana tase matabe makye ma ni Ŋgwa Lu ro ono ta ya? 37 Ka'do inye mìma ko ma ya, ondro ka'do ma kote tase Täpi maro kolebe märi oyene oyena owo. 38 Oko ondro maye ànya ndi, ka'do inye mìma ca ko ma ya, beṛo ämiri omane taoye maro si, tana mìni ṛobe anjioko Täpi orivoya ma ya ago ma orivoya Täpi ya.”
39 Ànya go ojoyi kpate Yesu urune to'di, oko nda pavote ni drí ànyaro yasi.
40 'Dooko Yesu go oyite kovole Golo Yaradene tasi vose Yoane koye bapatisi be kigye ana ya, ago nda rite lau. 41 Lidri amba ikyite ndare, ànya atayite ekye: “Yoane ye talaro ro kote, oko tase cini nda katabe ta mano ono rota orivoya endaro.”
42 Ago amba lidri ro se lau ana mate nda ya.