Ṯa@liim ṯǝthi Yǝcu ṯǝthi ṯolaag.
(Mɔrgus 10:1-12)
1 Mǝ Yǝcu ṯimmasi ŋiɽaŋali ŋɔ, nɔŋw ṯayyi Jǝliil-ŋwɔlɔ z nɔŋweele ki-bilaaḏ kwǝthi Yahuuḏiiyyǝ-ŋw, ki-ṯuɽumǝ ṯithaathɔ ṯǝthi bahar kwǝni Urḏɔn, 2 nǝ ŋwɔdɔŋw ŋwittǝzir kwaathitha kinanaŋw nɔŋwsi-gwɔ sǝwi. 3 Nǝ Lifirriisiiyyiin lokwo iila naanɔ-ŋgwɔ ethi ṯǝcci mindaŋ nǝr uṯicǝlɔ nǝrǝccǝŋw, “Sherii@a kwǝri kwǝṯi ǝmminci kwɔɔrɔ ethi dirnatha kwayɔ-lɔ kwuuŋwun ceg-cegi-a?” 4 Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋiti ŋɔrtɔ-ŋǝsi mac, ŋgwa kwɔgittasi kila lir kwon-kwon lir kwɔr-ŋa kwaaw-gi, 5 naarɔ-ŋgwɔŋw, ‘Sǝbǝb-gi-ṯǝ ŋgwɔ a kwɔr ṯaasi ṯǝrnyin-ŋwɔsi-lɔ lǝnyin-gi, ǝri ɔɽɔmaṯṯi kwaaw-gi kwuuŋwun, mindaŋ ǝroro rogɽo-na rɔtɔpɔt’. 6 Ṯaŋw ǝreere oro ndǝn kwokwony mac, laakin ǝroro lɔtɔpɔt, nǝ kila limǝsi Allah ɔɽǝmasi dɔŋw laazim ǝsi kwizi kweere ere fǝthǝlɔ mac.” 7 Nǝ Lifirriisiiyyiin uṯicǝlɔ nǝrǝccǝŋw, “Nǝ Muusǝ kwotho-pǝ kwǝlli waamira ethi kwɔr locce kwayɔ kwuuŋwun shahaaḏa kwǝthi ṯolaag, ethi ṯiŋatha kithaay?” 8 Nɔŋwsǝccǝŋw “Kaka nɔndɔ-ŋa-gwɔ rɔgwori kwɔro-kwɔrop nǝŋǝsi-mǝ Muusǝ ǝmminici ethi dirnathalɔ laakin ŋiti ŋirɔŋw kwon-kwon mac. 9 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, kweere kwǝccǝ kwayɔ kwuuŋwun ṯolliga ceg-cegi ŋiɽaŋal-ŋi ŋeere nyithak ŋjti, ŋir ŋǝthi ŋiijin mac, ŋwɔni kwuzǝrri ŋir ŋiijin mɔŋwaagwɔ kwayɔ kwir ter.”
10 Nǝ ṯalaamiiz ṯuuŋwun ǝccǝ ŋunduŋw, “Mǝ ŋiɽaŋal rottoŋw ŋǝthi kwɔr-ŋa kwaaw-gi kwuuŋwun, nǝ ŋɔvthanna-mi etheere aagithi dɔṯṯɔk mac.” 11 Laakin nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Ṯa@liim kɔthɔ ṯiṯi ṯɔɽɔmasa lizi tatap mac, illi kila dak limǝsi Allah nḏǝthǝ. 12 Ŋwɔɽɔjɔ ŋwɔnaanɔ ŋwirna ter-ter ethi-ŋi lizi ere ǝthi ŋɔma ethi aagithi mac, lokwo lilŋithirsi ŋǝrcu-ŋǝnǝ, nǝr naani lokwo luruusǝrsi yǝrcu ŋɔmaŋi-na, nǝ lithaathɔ ǝṯir ruusi rogɽo reeŋen yǝrcu sǝbǝb-gi kwǝthi Ŋeeleny ŋǝthi ki-leere-naŋw. Kwǝthi ŋɔma ethi ǝmmini ṯa@liima kɔthɔ ethɔŋwsi ǝrri.”
Yǝcu mɔŋgwɔ ɔrtatha nyɔɔrɔ nyokwɔɽony.
(Mɔrgus 10:13-16Luuga 18:15-17)
13 Nǝ lizi lokwo ǝvicǝ nyɔɔrɔ ethisi kette rii naana, nǝ ethisi ǝrici kiyiiriny tok, laakin nǝsi ṯalaamiiz nǝŋnici ŋǝryǝ, 14 nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Duŋgwǝcǝr nyɔɔrɔ ǝriila naaniny-gwɔ, ǝṯisi ṯiinyinǝ mac, kaka nɔrɔ-gwɔ Ŋeeleny ŋǝthi Allah ŋǝthi nyɔr nyir kaka kinyɔ.” 15 Mɔŋwsi kette rii naana tǝ, nɔŋweele.
Kaamal ŋga kir kwɔrṯɔ beṯṯen.
(Mɔrgus 10:17-31Luuga 18:18-30)
16 Laamin lette nǝ kwɔr kwette iila naanɔ-gwɔ Yǝcu, nɔŋwɔccǝŋw, “Yaa Mɔ@allim, aatha kwǝnyii ǝrri laazim kweere kwisaaw, ethi-mǝ kaṯṯasi ŋimiitha ŋǝṯi nannitha dok-dok?” 17 Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “A kwotho kwuṯucǝny-lɔ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi kwomne kwisaaw? Kwɔnaanɔ kwɔtɔpɔt dak kwisaaw. Mǝ naŋni ethǝnḏi ki-ŋimiitha-na nǝti nanni dok-dok tǝ, a mithǝ waamira.” 18 Nɔŋw uṯicǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “waamir windǝr wǝndu?” Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Ǝṯeere kette ḏimmi mac, ǝṯeere oro kwiijin mac, ǝṯeere nyiimi mac, ǝṯeere oro shuhuuḏ kwir kwǝluŋw mac. 19 Ǝṯiiɽi ṯarnyalɔ-ŋwsi-na laanyalɔ-gi; ǝṯǝmɽi jaara kwɔɔŋa kaka nǝṯi-gwɔ amɽi rogɽo rɔɔŋwa.” 20 Nǝ kaamal ǝccǝŋw, “Ŋiinyicǝ-nyji ŋɔ naana tatap, nǝ aatha kwɔrɔ kwokwony kweere kwiiraca-nyii ethǝrri?” 21 Nǝ Yǝcu ǝccǝŋw, “Mǝ naŋni ethoro min-min tǝ, nḏi a iila ŋgwa tatap kwǝthi-ŋǝ mindaŋ a kannaci lɔwaaya gwuruushǝ, e-ta ǝmǝ ǝthi ŋɔrṯɔwa ki-leere-na; e-ta ǝmǝ iila nyii rɔɔma.” 22 Mǝ kaamal neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ, nɔŋw urli ŋwɔḏoŋw nɔŋweele kiti kaamina mac, kaka nɔrɔ-ŋgwɔ kwɔrṯɔ beṯṯen.
23 Nǝ Yǝcu ǝccǝ ṯalaamiiza ṯuuŋwun-ŋwɔ, “Nyii kwɔŋǝsi ilŋithini rerrem, ŋinḏi ethi firllaṯa lɔrṯɔwa beṯ-beṯten ethǝnḏi ki Ŋeeleny-na ŋǝthi ki-leere-naŋw. 24 Nǝ ŋǝsi andaci kwokwony, ŋir heyyin ethi kamla ruu-lu weṯ ṯuu-thi-nǝ ṯǝthi livrii ethi kwizi-lǝ kwɔrɔ kwɔrṯɔ ethi ǝnḏi ki Ŋeeleny-na ŋǝthi Allah.” 25 Mǝ ṯalaamiiz neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ, nǝr liŋɽi beṯṯen nǝraarɔŋw, “Nǝ ǝyǝ kwɔrɔ kwaani ǝthi ŋɔma ethi kilaaw?” 26 Nǝsi Yǝcu iccasina dornoŋ, mindaŋ nɔŋwsǝccǝŋw, “Ki-lizigwunǝŋ nǝreere oro mǝmkin mac, laakin kwomne tatap kwir mǝmkin naanɔ-gwɔ Allah.” 27 Nǝ Bɔṯrɔs ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Iisa-ti nyiiŋǝ limǝ ṯayya kwomne-lɔ tatap nǝrŋǝ rɔɔmi, e-ta nyi-mǝ aavi aatha kweere?” 28 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, mǝ Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ naanalɔ kwɔrsi-la kwǝthi ŋinith ŋuuŋun ki-ṯurmun-nǝ ṯiyaŋ, ŋaaŋa liinyi lir wrii-kwuɽǝn lǝṯi-nyii rɔɔmalɔ, a naanalɔ ŋaaŋa tok ki-lɔrsi-la lir wrii-kwuɽǝn ethi ǝccǝ yǝbiilǝ haakima yǝthi Israa-iil yir wrii-kwuɽǝn. 29 Mǝ kweere ṯayya yiŋna-lɔ ya liyeŋgen lir lɔr-ŋa laaw-li, ya ṯǝrnyin-ŋǝ lǝnyin-gi, ya nyɔr-ŋa rɔrɔny-ri, sǝbǝb-gi kwiinyi, ŋwaavi nyaamin-na ruɽi-ṯɔthni, nǝ ǝri inḏǝthǝ ŋimiitha ŋǝṯi nannitha dok-dok. 30 Laakin kila luuru liŋna ǝri aaɽitha kwaathan-gi, nǝ kila luuru tok linaanɔ kwaathan ǝri eŋne.
Yesu ka ta Ruonji ro Embana
(Marako 10:1-12)
1 Ondro Yesu konde ta kwoi atana te oko, nda e'be Galilaya te ago oyite wari Yuda roya Golo Yaradene tasi. 2 Lowa du sote nda vo, ago nda ede ànya te lau.
3 Rukä Parusii ro ikyiyite ndare ago ojoyite ta ndaro ojone ugu taeji si ekye: “Inye'do Ota letadri gindi mano aza ri toko ndaro onjine oso nda kolebe ronye ta ta azaka rota ya?”
4 Yesu zatadrite ekye: “Inye'do mìzi taegyi ṛo ko se katabe ekye ṛoni etosi O'ba'ba 'ba lidri ni agoro ago tokoro ya? 5 Ago Lu atate ekye: ‘Tana ta'doro manoago e'bena täpi ndaro ndi endre be 'da ago a'dona gwo kpokoṛo alo toko ndaro be, ago se ritu ono a'dona gwo lomvo alodi ro.’ 6 Ta'dota ànya kote tona ritu, oko te lomvo alodi yi. Ka'do inye beṛo ko mano aza ri 'dise Lu kodro'bete troalo ono lewene.”
7 Parusii ejiyi nda te ekye: “Ka'do inye, Musa ko'debe ota ozone manoago ri waraga ruonjiro ozone toko ndaro ri anya onjine etaya?”
8 Yesu zatadrite ekye: “Musa ozotate ämiri 'ditoko amiro onjine tana orivoya rritiro ami embane. Oko etosi ko oso inye. 9 Ka'do inye, mata ämiri ono, 'diaza se kabe toko ndaro onjina ta ta aza rota oko ko ta'diriako ta, anjioko yetate toko drisi ondro ka'do nda kogye toko aza te owo.”
10 Taeri'bai ndaro atayite ndäri ekye: “Ondro ka'do ta ka'do bete a'done inye lakole manoago ro ndi toko ndaro be ya, ni kadopara ko ruogyene.”
11 Yesu zatadrite ekye: “Ta ŋgaembaro se ono tana di ko 'di cini, oko toto ànya se Lu kozobe ànyari 'do ayani. 12 Tana tase lidri ko'de be ko ruogyene tana orivoya ba toto; azaka ätibe ṛo orine inye; azaka lidri eŋgye ànya ni roti ro; ago azaka gyeru ko ta Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro rota. Mi'ba nda se kuni ndi ta ŋgaembaro ono urune koye ndi inye.”
Yesu Äṛu Ŋgàga Giṛiŋwà te
(Marako 10:13-16Luka 18:15-17)
13 Lidri azaka eziyi ŋgàga giṛiŋwa te Yesu re ndäri drí ndaro o'bane ànya lomvo ago mätune ànya ta, oko taeri'bai koziyi lidri te. 14 Yesu atate ekye: “Mì'ba ŋgàga giṛiŋwa ikyine mare, ago nyàlaga ànya ko zo, tana Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru ro ni se oso nonye kwoi ro.”
15 Nda 'ba drí ndaro te ànya lomvo 'dooko oyite.
Mano Agoanji se Ŋgaamba be ana
(Marako 10:17-31Luka 18:18-30)
16 Tu aza si mano aza ikyite Yesu re, nda ejitate ekye: “Miemba'ba, tase kado beṛo märi oyene a'doza adri äduako be ni e'di ya?”
17 Yesu zatadrite ekye: “Nya ma eji ta tase kado rota etaya? 'Di Alodi orivoya se toto ni kado. Nyäti ota ondro ka'do mile gindi ocine adri ya owo.”
18 Nda ejitate ekye: “Ota eŋwani ya?” Yesu zatadrite ekye: “Mifu läfu ko, miye ta ko ago kode toko drisi; nyukugu ŋga ko; nyikicu 'diaza ko kowe si; 19 miro täpi miro ndi endre miro be; ago nyulu oriazi miro oso nyabe andivo miro lu ronye.”
20 Agoanji se ana zatadrite ekye: “Maro ota se cini kwoi te. Oko azana se märi oyene ni eŋwani ya?”
21 Yesu atate ndäri ekye: “Ondro ka'do milete a'done kadoro, nyoyi ago migye ŋgase cini nya'dobe sina ono ago nyozo parata na ati'bai ri, 'dooko nya'dona 'da ŋgadriamba be vo'buyakuru ya, 'dooko nyikyi ago miso mavo.”
22 Ondro agoanji ana keri ta ono te oko, nda oyite tusu ro, tana nda orivoya ŋgadriamba be.
23 'Dooko Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Endaro mata ämiri ono; a'dona ndi rritiro amba lidri se ŋgaamba be ri ocine Miri 'Bädri'ba vo'buyakuru roya. 24 Medelena kpa to'di; orivoya rritiako gamele ri ocine mi libira ro yasi ni mano ŋgaamba'ba ri ocine Miri 'Bädri'ba Lu roya.”
25 Ondro taeri'bai keriyi ta ono te oko, ànya laroyi tawi. Ànya ejiyitate ekye: “Ka'do inye, apana a'di aya ya?”
26 Yesu ndrevote ŋgye ànya dri ago zatadrite ekye: “Ono orivoya rritiro lidri ri oko Lu ri ŋga cini orivoya rritiako.”
27 'Dooko Petero ata ṛo ṛeṛe ekye: “Mindre, mè'be ŋga cini te ago màsote mivo. Oko ŋgase mà'dona sina e'di ya?”
28 Yesu atate ànyari ekye: “Endaro mata ämiri ono, ondro Ŋgwa Lidri ro korite giti 'desi ndaro ro dri Tu To'di ana ya oko, 'dooko ami se 'butealo foritu oso'bai mavo ono mìrina kpa 'da gitii dri, 'bakalai 'butealo foritu Yisaraele ro mirine. 29 Ago vona cini se kabe zoi kode ädrupii kode endreŋwà kode täpi kode endre kode ŋgàga kode ämvui e'bena ta maro ta usuna ŋga perena kama alo ndra ago ozona adri äduako 'da ndäri. 30 Oko ambana se yau käti ono a'dona 'da äduro, ago ambana se yau äduro ono a'dona 'da käti.