Ori Tori Lu roya
1 Yauono vure i'do ànya se kabe ori rumora ya Kristo Yesu be lomvo. 2 Tana ota Tori ro se kabe adri ezi ämäri rumora Kristo Yesu be rosi, 'ba ma te a'done dritai ro ni ota takozi ndi odra be ro yasi. 3 Tase Ota ni ko oyene, tana a'do lomvo voro mbaraako si, Lu yete. Nda pe vure takozi se lomvo lidri ro ya te, Ŋgwa modo ndaro ro ezo si, se ikyite lomvo be oso lomvo takozi amba be lidri ro ronye, takozi onane. 4 Lu ye ta ono te tana taŋgye se Ota kolebe ande robe ama se kabe ori Tori voro ya, ago ko a'do lomvo ro voro. 5 Ànya se kabe ori tase a'do lomvo voro ànyaro kabe itina ànyari si, tauni drî ànyaro ro iritate ŋgase a'do lomvo ro kabe olena si. Ànya se kabe ori tase Tori kabe itina ànyari si, tauni drî ànyaro ro iritate tase Tori kolebe si. 6 'Di ritane a'do lomvo ro voro ka odra ezi, 'di ritane Tori si ka adri ndi taliatokpe be ezi. 7 Lidri ka a'do kyila'baazi ro Lu ri ondro a'do lomvo ro ndaro kate ni nda rita owo; tana nda ro ota Lu ro ko, ago ṛo endaro nda ni kote anya orone. 8 Ànya se kabe a'do lomvo voro ànyaro orona ayani tana ni ko Lu usine.
9 Oko mìri ko tase a'do lomvo amiro voro kabe itina voro, oko miri tase Tori kabe itina ämiri voro ayani, ondro endaro Tori Lu ro ka ndi ori ami ya owo. Nda se teinye Tori Kristo ro ako nda i'do ndaro. 10 Oko ondro Kristo ka ori ami ya, Tori orivoya ni adri amiro, tana a'ba ami te ŋgye Lu be, ondro lomvo amiro ka oye ca odrane ta takozi rota owo. 11 Ondro Tori Lu, se keŋga Yesu be ni avo yasi ro ka ori ami ya, 'dooko nda se keŋga Kristo be ni avo yasi ozona adri kpa lomvo oŋgwaoŋgwa amiro ya Tori ndaro se kabe ori ami ya yauono si.
12 Ka'do inye, ädrupii maro, ama orivoya kama be, oko ko ämäri orine oso lomvo amaro kolebe orine voro. 13 Tana ondro nyà ori a'do lomvo amiro ro voro, nyà oye ṛo odrane; oko ondro Tori si mi'ba lomvo amiro takozi oyero kodrate, mirina ndi. 14 Ànya se elepete Tori Lu rosi orivoya Ŋgwà Lu ro. 15 Tana Tori se Lu kozobe ämiri 'ba ami ko iyeäṛi ro ago 'ba ami ko a'done turi ro; oko, Tori kani ami o'ba ŋgwà ro Lu ri, ago mbara Tori rosi mà driayo Lu ri màkye: “Täpi! Täpi maro!” 16 Tori Lu ro dro'be andivo ndaro te tori amaro be tazevoedre si anjioko ama orivoya ŋgwà Lu ro. 17 Ago ama be te orivoya ŋgwà Lu ro ono, mà'dona ndi drimbi se nda ketabe lidri ndaro ri be, ago mà'dona kpa drimbi uruazi ro Kristo be ŋgase Lu ketabe ndäri ta; tana ondro mà ugu rueza Kristo ro la'dona màla'dona räṛu 'desi ndaro ro kpa.
'Desi Tu Mileya ro
18 Mandrebe rueza se màbe rueza tu yauono si ono änina ko ojone alona liŋgyi se oyebe lofone ämäri be. 19 Ŋga cini o'bao'baro kayi ŋgwai Lu ro lofona kote ya cini si. 20 Tana ŋga o'bao'ba ro cini ape vure na te ta anyaro ijene, oko ko ole modo anyaro rosi, oko tana Lu 'ba tana ni a'done inye. Caoko mio'ba drigba orivoya 21 anjioko ŋga o'bao'baro andivona tu alo si oko onjina 'da dritai ro ni iyeäṛi anyaro oŋgwaro yasi ago la'dona riyä liŋgyiekye dritai ro ŋgwà Lu ro ro 'da. 22 Tana mä̀nite anjioko tu yauono si ŋga o'bao'baro cini ka leri lomvo luwu be, oso luwu ŋgwa utiro ronye. 23 Oko ko ŋga o'bao'baro ka toto ni leri, oko ama se Tori be ŋgapäṛi käti Lu ro ronye mà kpa leri ya andivo amaro roya ondro mà te ta kote Lu ri ama o'baza ŋgwà ndaro ro ago mà mio'ba amaro o'ba a'done cu dritai ro. 24 Tana mio'ba si apa ama te, oko ondro mà ŋgase màbe mio'ba tana ro ondreondre 'dooko 'do kote mio'ba endaro yi. Tana a'di ka mio'ba ni ŋga aza se nda kondrebe ta ya? 25 Oko ondro mà mio'ba ŋgase mandre ko ta, mà anya kote yaiŋgyi si.
26 Kpa oso inye Tori ka ikyi ama opane, ama orivoya mbaraako. Tana mäni kote mätune oso se beṛo ämäri mätune ronye; Tori andivo kani ata Lu be ta amaro ta leri si se ata ni kote tazevona edrene. 27 Ago Lu, se kabe voondre le ya amaro ya, nda ni tavousu Tori rote, tana Tori ka ata Lu be ta lidri ndaro rota oso ole ndaro ronye.
28 Mänite anjioko ŋga cini yasi Lu ka losi oye takado ta ànya se kabe nda lu be, ànya se nda kuzibe oso ta ndaro ronye iyi. 29 Ànya se Lu njite ṛo nja nda di kpate to a'done oso Ŋgwa ndaro ronye, tana anjioko Ŋgwa ka'do robe käti ädrupii amba lako. 30 Ka'do inye ànya se Lu dite to, nda zite, ago ànya se nda zite, nda 'bate ŋgye andivo ndaro be, ago nda la'do räṛu 'desi ndaro te ànya yibe.
Ŋgalu Lu ro Kristo Yesu ya
31 Ka'do inye, màtana 'bo gwo ta e'diro ta ono ta ya? Ondro Lu orivoya ama resi, a'di edrena ni ŋbi ama mile ya? 32 Nda se eta Ŋgwa modo ndaro ro kote, oko ozo nda te cu ämäri! Nda ozo Ŋgwa ndaro te, inye'do nda ozona ŋga cini ṛo ko ämäri teinye awi ya? 33 A'di kicuna lidri onjionji Lu ro niya? Lu andivona ka'da ànya ko taenji'ba ro! 34 Ka'do inye, a'di opena vure ànyaro niya? Ṛo ko Kristo Yesu, se drate, kode, se eŋgate adri ya ago rite drígwo Lu ro yasi, se kabe taeji nda si ama ta ono! 35 Ka'do inye, a'di unina ni ama lewene ni ŋgalu Kristo ro resi ya? Inye'do rriti, kode ori gboroto si, kode rueza kode täbiri kode ati'ba kode ozionya kode odra ya? 36 Oso taegyi kabe ata ronye ekye:
“Ta miro ta ama orivoya 'ditoga odra roya ṛo tu cini si;
aye ama te oso timele se abe ugu oyi ufune ronye.”
37 Caoko, ŋga cini kwoi yasi ama orivoya para ŋgaopeṛe be nda se kulu ama be ono si! 38 Tana mäni ṛote endaro anjioko ŋga aza unina ko ama lewene ni ŋgalu ndaro resi; ca odra kode adri, ca malaika ca 'dimiri'bai aza vo'buyakuru ro kode mbarà, ca ŋgase yauono ca ŋgase mileya, 39 ca 'bädri kurusi kode 'bädri vurusi ŋga aza i'do ŋga o'bao'baro cini lakosi a'done mbara be ama lewene ni ŋgalu Lu ro se orivoya amaro Kristo Yesu Opi amaro si ono resi.
Ŋimiitha Ṯigɽim-thi Ṯirllinǝlɔ ter.
1 Ŋwɔṯaŋw ǝṯi hɔkwɔm ere naani kirem mac naanɔ-gwɔ kila linaanɔ ethi Kwɔrɔstɔ-na kwǝni Yǝcu. 2 Kaka mǝnyii-gwɔ Sherii@a kwǝthi Ṯigɽim ṯǝthi ŋimiitha ethi Kwɔrɔstɔ-na kwǝni Yǝcu kǝdu nyuŋw ki Sherii@a-na kwǝthi ŋikiya-ŋa ŋaɽiny-ŋi. 3 Kaka mǝsi-gwɔ Allah ǝrri ŋa ŋǝjlǝsi Sherii@a kwǝthi aŋna, mindaŋ nɔŋw ɔɔsa Tɔɔrɔ tuuŋwun wɔɽe-wɔɽeny aŋna-yi waaɽinna yaŋaa yǝri yǝthi ŋikiya, mindaŋ nɔŋw-yi ǝccǝ ŋikiyaŋi haakima. 4 Nǝsi Allah ǝrri ŋɔ mindaŋ mǝr rattathi kworo ŋa ŋirllalɔ dǝŋgǝr-nǝ ŋinaŋnathi-nyji Sherii@a, nyiiŋǝ kila liti linaanɔ ki-ŋethre-na ŋǝthi yaŋna mac, laakin ŋǝthi Ṯigɽim. 5 Kaka ŋǝṯi-gwɔ kila ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi aŋna kette ŋaɽinyi ŋeeŋen kwomne-na kwǝthi aŋna; laakin kila lǝṯi nanni ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi Ṯigɽim tǝ, ǝṯir kette ŋaɽinyi ŋeeŋen kwomne-na kwǝthi Ṯigɽim. 6 Nǝ ethi kittasi ŋaɽinyi aŋna naana, nǝrǝni ŋiɽaŋy, laakin ethi kittasi ŋaɽinyi Ṯigɽimǝ naana tǝ nǝrǝni ŋimiitha-ŋa ṯibrǝthǝ-thǝlɔ pǝt. 7 Kaka nɔrɔ-gwɔ ŋaɽiny-ŋa ŋǝṯi kittatha aŋna naana oro ṯuwǝn Allah-yi; ǝṯireere ǝmmini ethi iinyici Sherii@a naana kwǝthi Allah mac. Imba ŋiti-mi ŋǝthi ŋɔma ḏuṯ ethi iinyici naana; 8 nǝ kila lǝṯi nanni ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi yaŋaa, liti lǝthi ŋɔma mac ethi ǝmi Allah-na.
9 Laakin ŋiti ŋinanniŋa-gwɔna ŋaaŋa ŋǝthi aŋna mac, ŋaaŋa lǝṯi nanni ki Ṯigɽim-nǝ, mǝ kǝniny Ṯigɽim ṯǝthi Allah ɔmi daŋgal-na rerrem. Kweere nyithak kwiti kwǝthi Ṯigɽimǝ-nǝ ṯǝthi Kwɔrɔstɔ mac tǝ, ŋweere oro kwǝthi Kwɔrɔstɔ ḏuṯ 10 Laakm mǝ Kwɔrɔstɔ nanni daŋgal-na tǝ, nǝ nayɔ-va yaŋaa yaalɔ kinnǝni tok sǝbǝb-gi kwǝthi ŋikiya, nǝtǝ rigɽim raalɔ nanni rimiithɔ sǝbǝb-gi kwǝthi ŋirllalɔ. 11 Mǝ Ṯigɽim ṯǝthi ŋgwa kwidiiɽǝ Yǝcu-ŋw ki-ŋiɽany-na ɔmi daŋgal-na, nǝ ŋgwa kwidiiɽǝ Kwɔrɔstɔ-ŋwɔ kwǝni Yǝcu ki-ŋiɽany-na, ŋwɔ inḏǝthǝ yaŋna yaalɔ yǝṯi ernene ŋimiitha tok Ṯigɽim-thi kitha ṯǝṯi ɔmi daŋgal-na.
12 Ŋwɔṯaŋw liyǝŋgǝri liinyi, a kwiti kwǝthir karatha keere mac, naanɔ-gwɔ rogɽo rɔɔɽɔn, nǝ ethi-gwɔ ere nanni-na ŋir kaka ŋǝthi aŋna mac, 13 na mǝ nanni ṯǝrṯiib-thi ṯǝthi yaŋna tǝ ai, laakin mǝ nanni ki Ṯigɽim-nǝ tǝ, a ɽeenye ŋothɽor ŋa ŋǝthi aŋna kithaay, e-ta ǝmǝ miithi. 14 Kaka kila tatap lǝṯisi Ṯigɽim ṯǝthi Allah mɔlotto, lir nyɔr nyǝthi Allah. 15 Kaka niti naavaŋa-gwɔ Ṯigɽimǝ ṯǝthi ŋɔwaay mac ethi iidi ethi aaɽitha ki-ŋitheny-na, laakin naavi Ṯigɽimǝ ṯǝṯi-ŋǝsi ruusi nyɔr nyǝthi Allah? Mindaŋ mǝr aarɔŋw, “Abba! Papa!” 16 Nǝṯǝ Ṯigɽim oro ŋundu wɔɽe-wɔɽeny ṯǝṯi-ŋi ɔnḏi kiyǝnǝ rigɽim-ri rǝri ethaarɔŋw a kwirir nyɔr nyǝthi Allah. 17 Nǝ mǝroro nyɔr tǝ, ǝroro nyiiŋǝ linḏi ethi mɔrthathi ki-ŋɔrṯɔ-la ŋǝthi Allah, na ǝri ɔɽɔmaṯṯi ki-ŋɔrṯɔ-la Kwɔrɔstɔ-ŋǝli, na mǝr ɔɽɔmaṯṯi Kwarasta-ŋǝli ki-ṯurvǝ-nǝ ṯuuŋwun tǝ, ǝri ɔɽɔmaṯṯi tok ki-ŋinith-nǝ ŋuuŋun.
Ŋinith ŋinḏi ethiila.
18 Ŋiisa-nyji ninyaarɔŋw, ṯurvǝ ṯǝthi kire-kirem ŋgwɔ-ŋw, ṯiti ṯinḏi ethi biɽithi-na ŋinithi-ŋi mac ŋa ŋinḏir-nyji ethi ruwǝccǝlɔ. 19 Kaka nakki-gwɔ ṯurmun kizǝn beṯ-beṯṯen ethi nyɔr nyǝthi Allah ruwǝnnǝlɔ; 20 kaka nǝccǝr-gwɔ ṯurmunǝ haakima etheere ǝthi faayitha-na kweere mac, ŋiti ŋir ŋǝthi rɔgwor reeŋen mac, laakin nǝroro ŋǝthi ṯɔgwor ṯǝthi ŋgwa kwimthi tetter. Laakin ŋɔ tatap nǝtǝ ṯǝkkizǝ kizǝn naanatha, 21 kaka ninḏi-gwɔ ṯurmun ethi kǝdinni ki-ŋɔwaay-na ŋǝthi ṯidigɽa, mindaŋ ŋwaavi ṯikǝdinnǝ ŋinith-ŋi ŋǝthi nyɔr nyǝthi Allah. 22 A kwilŋithir rac ethaarɔŋw ṯurmun tatap ṯima aari kwɔɔla ŋijma-ŋi mindaŋ kirem kwɔmoro kimaara. 23 Nǝreere oro ŋǝthi ṯurmun ṯɔɽɔk mac ṯǝṯaari, laakin nyiiŋǝ tok kila lǝthi ŋwɔɔla ŋwiŋna ŋwɔthi Ṯigɽim, nǝraari ŋɔmmaŋi ininy-ŋgǝnǝ, lakkɔ kizǝn ethi Allah ruusi nyuŋwsi nyɔr nyuuŋwun nyir nyoŋwor, mindaŋ mɔŋw kǝdu yaŋna yǝri tatap. 24 Ŋwɔṯaŋw nǝrǝni liglathɔ ki-ṯigittatha-na kɔthɔ. Nǝ ṯǝkkizǝ kizǝn kitha ṯiijinǝ ṯiti ṯir ṯǝkkizǝ kizǝn mac. Ǝya kwɔrɔ kweere kwǝṯi ǝkkici ŋgwa kizǝn kwǝṯɔŋw ese yǝy-yi? 25 Laakin mǝr-gwɔ kittatha ŋgwa kwiti kwiisar yǝy-yi naana mac tǝ, ǝṯir ǝkkici kizǝn limthi rɔgwori.
26 Nǝ ṯaay-thi ṯǝ kitha ṯette-ṯette, ǝṯi Ṯigɽim iila ethi mǝcci nyuŋwsi kila lajla, kaka niti nǝṯir-gweere aami elŋeŋw mac ethaari kiyiiriny; mindaŋ ǝṯi Ṯigɽim ŋundu rogɽo-ri ruuŋwun tuurǝcci Allah-lɔ ŋɔmmaŋi ki-lɔɔbi lǝri, ŋiɽaŋal-ŋi ŋiti ŋǝthi ŋɔma ethisi andasi mac. 27 Nǝ Allah wǝṯi eccice rɔgwor-na rǝthi lizi, ǝṯɔŋw elŋe ŋaɽinyi ŋǝthi Ṯigɽim, kaka nǝṯi-ŋi Ṯigɽim ɔṯalɔ ki-lɔɔbi lǝthi kila lirllinǝlɔ ter, ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯɔgwor ṯǝthi Allah. 28 A kwilŋithir-pǝ rac ethaarɔŋw, ki-ŋiɽaŋal-na tatap ǝṯi Allah akkɔ ŋothɽor ŋisanna lizi-li kila lǝṯi amɽi ŋunduŋw, kila lɔrnɔṯɔrsi ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯɔgwor ṯuuŋwun. 29 Kila limǝ-ŋwsi allana kerreny tuk, nɔŋwsi ruwǝzǝlɔ kǝni-gi ethaaɽanni Tɔɔrɔ ṯuuŋwun, mindaŋ mǝ Tɔr oro nda ki-lizi-nǝ luuru lir ŋiyaŋga. 30 Nǝ kila lǝllɔŋwsi-nǝ, nǝroro lɔmɔṯɔŋwsi tok; nǝ kila limǝŋw-si suuɽi nǝroro limǝŋwsi nii-nǝ.
Ṯamɽa ṯǝthi Allah ethi Kwɔrɔstɔ-na kwǝni Yǝcu.
31 E-ta aatha kwɔrɔ kwǝr andasi kwǝthi ŋiɽaŋal ŋɔ? Mǝ Allah naani nyii-ŋǝli tǝ, ǝyǝ kwɔrɔ kwinḏi ethoro ṯuwǝn ṯǝri? 32 Nǝ ŋundu ŋgwa kwiti kwɔmmɔnǝnǝ Tɔr-ri tuuŋwun wɔɽe-wɔɽeny mac, laakin nɔŋw ṯiŋacci ŋunduŋw nyuŋwsi-lɔ tatap, e-ta ŋweere inḏǝthǝ nyuŋwsi tok kwomne tatap domony ŋundu-ŋgi mac-a? 33 Ǝyǝ kwɔrɔ kwinḏi ethisi ǝccǝ ishṯǝki kila lǝllisi Allah-na? Allah wir-pa wǝṯisi suuɽi. 34 Ǝyǝ kwɔrɔ kwǝsi kette kaṯṯi? Kwɔrɔstɔ kwiti kwɔrɔ ŋgwa mac kwǝni Yǝcu kwǝsi kette kaṯṯi-a, aw ŋgwa kwaayɔ, nǝ nɔŋw diiɽǝ ki-ŋiɽany-na kwokwony, nǝ ŋgwala kwɔnaanalɔ ki-thii ṯǝthi mɔni ṯǝthi Allah, ŋgwa kwǝṯi-ŋi ɔṯalɔ tig-tig ki-lɔɔbi lǝri. 35 Ǝyǝ kwɔrɔ kwǝnyji uɽǝthǝnǝ ki-ṯamɽa-na ṯǝthi Kwɔrɔstɔ? Ṯurvǝ ṯirɔ-a? Alla ṯɔrɔɔnyɔna? Alla ṯǝwɽǝ yǝy-lɔ? Alla yaaŋwɔ? Alla ŋɔvdɔṯṯɔ? Alla ŋeere ŋir khaṯar? Alla kaalala? 36 Kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw,
“Ŋiɽaŋal-ŋi ŋaaŋa, nǝrnyji inḏini ṯurvǝ biɽe-biɽeṯ ṯǝthi
ŋiɽany aŋwuna tugwrǝ,
nǝrnyji ruusi kaka yaaŋal yǝṯirsi undu kworo.”
37 Bǝri, kwomne-na ŋgwɔ tatap, ǝṯirsi illazi kii min-min ŋundu-ŋgi ŋgwa kwamɽa-nyji. 38 Kaka nilŋithiny-gwɔ rerrem ethaarɔŋw kwomne kwiti kweere mac kwǝnyji uɽǝthǝnǝ ṯamɽa-thi ṯǝthi Allah, ɔrɔ-gwɔ ŋiɽany alla ŋimiitha, alla limeleka, alla rɔ-asa rithaathɔ rǝthi leere, alla kwomne kwǝthi kire-kirem-ŋgwɔ, ya ŋgwa kwinḏi ethiila, alla ŋɔma, 39 alla ŋɔma ŋǝthi kindala-ŋw, wala ki-turmun-nǝ kuṯṯǝlɔ wala ethi kwomne kweere naani kwɔgittina kwǝthi ŋɔma ethi uɽǝthǝ nyuŋwsi-nǝ ki-ṯamɽa-na ṯǝthi Allah ethi Kwɔrɔstɔ-na kwǝni Yǝcu kwir Kweeleny kwǝri.