Beti Yesu ro Tozarute
(Marako 9:2-13Luka 9:28-36)
1 U'du njidrialo vosi oko, Yesu ru Petero, Yakoba, ndi Yoane ädrupi Yakoba robe te nda be ago ugu ànya te le kuru 'bereŋwa ogwaekye dri ago ànya riyite lau iṛe. 2 Ago ànya kondreyi oko, beti Yesu ro tozarute, militi ndaro a'dote läguläguro oso kitu ronye, ago boŋgo ndaro a'dote onjero whiya. 3 'Dooko taeri'bai se nätu kai ndreyi Musa ndi Eliya be te kayi ugu ata Yesu be. 4 Ta'dota Petero atate Yesu ri ekye: “Opi, orivoya kado ämäri a'done noŋwa aba ondro ka'do mile gwo, mamona mutuguṛi nätu noŋwa, alodi miri, alodi Musa ri, ago alodi Eliya ri.”
5 Ondro nda kadri ugu ata oko, 'dikolo läguläguro ikyi tako ànya te, ago atate ni 'dikolo yasi ekye: “Ono ni Ŋgwa modo maro se mulu tawi ono owo, ta ndaro si ma ni; nyèri ta ndaro!”
6 Ondro taeri'bai keriyi ata ana te oko, ànya a'doyite turituriro ago 'deyite militi si vuru gyinidri. 7 Yesu ikyite ànyare ago do ànya te atate ekye: “Mìŋga kuru nyà'do ko turiro.” 8 Ta'dota ànya kondreyivote kuru oko ànya ndreyi 'diaza kote lau, oko toto Yesu ayani.
9 Ondro ànya kayite efo vuru ni 'bereŋwa drisi oko, Yesu ta ànya te ekye: “Nyìti rulofo se mìndrebe ono tana ko 'diaza ri madale eŋga Ŋgwa Lidri ro lutu ni avo yasi.”
10 'Dooko taeri'bai ejiyi Yesu te ekye: “Tana e'di miemba'bai Ota ro kayi ata ekye beṛo Eliya ri ikyine käti niya?”
11 Yesu zatadrite ekye: “Ṛo Eliya ri ikyine käti, ago nda o'bana ŋga cini 'da nja. 12 Oko mata ämiri ono Eliya ikyi ṛote nja oko lidri ni nda kote, oko yeyi nda te oso tana kusi ànya be ronye. Ànya oyenayi Ŋgwa Lidri ro kpa koziro oso inye.”
13 'Dooko taeri'bai ni gwo anjioko nda ka ta Yoane Bapatisi'ba ro itina ayani ànyari.
Yesu Ede Ŋgaga aza Demona be te
(Marako 9:14-29Luka 9:37-43a)
14 Ondro ànya kegoyite lowa re oko, mano aza ikyite Yesu re, sokayate nda kandra, 15 ago atate ndäri ekye: “'Desi, mi'ba ya miro kuni ŋgwa maro lomvo! Nda orivoya karipapa be ago ye nda te koziro ka nda ovo ondoalo asi ya ago gyi ya. 16 Mezi nda te taeri'bai miro re, oko ànya niyi kote nda edene.”
17 Yesu zatadrite ekye: “Ami orivoya taomaako ago lidri kozi yi! Marina ami yibe tuna moda ya? Marina ami be tuna mu'du eŋwanye ya? Nyezi ŋgaga 'do mare noŋwa!” 18 Yesu ta demona te, ago anya fote ni ŋgaga ana yasi, ago ede nda te dori ndriŋwa.
19 'Dooko taeri'bai ikyiyite Yesu re iṛe ago ejiyi nda te ekye: “Tana e'di mä̀ni kote demona lofone tesi niya?”
20 Yesu zatadrite ekye: “Tana ami orivoya taomaako amba. Endaro mata ämiri ono ondro ka'do nyà'dote taoma be 'desi oso keci ce musetada ro ronye, mìnina ndi atane 'bereŋwa ono ri mìkye: ‘Nyoyi ni nosi le lau!’ Ago anya oyina ndi. Mìnina ndi ŋga aza oyene!”
Yesu ka ta Odra Ndaro ro Itina Kpa To'di
(Marako 9:30-32Luka 9:43b-45)
22 Ondro taeri'bai cini kikyiyite troalo Galilaya ya oko, Yesu atate ànyari ekye: “Ate oye Ŋgwa Lidri ro ozone drí lidri roya, 23 ago ànya ufunayi nda 'da; oko u'du nina si oko nda adrina 'da.”
Taeri'bai a'doyite tusuro amba.
Parata Driutwero Yekalu ro Ozona
24 Ondro Yesu ndi taeri'bai ndaro be kikyiyite Kaperenauma ya oko, koto'bai parata yekalu ro driutwero ikyiyite Petero re ago ejiyitate ekye: “Inye'do miemba'ba amiro ka ndi parata driutwero yekalu ro ozona ya?”
25 Petero zatadrite ekye: “Nda ka ozona.” Ondro Petero kocite zo ya oko, Yesu ata ṛo käti ekye: “Simona tavousu miro orivoya eŋwanye ya? A'di kani parata lakaza driutwero kode parata driutwero ozona 'bädri'bai 'bädri ono ro riya? 'Bädri kuzupii kode atrai ya?”
26 Petero zatadrite ekye: “Atrai.” Yesu logotate ekye: “Ka'dobe inye, anjioko 'bädri kuzupii ozoyi ŋga ko. 27 Oko male ko lidri kwoi oyene koziro. Ka'do inye nyoyi fofo ya ago mivo moŋgo gyi ya, nyese ti'bi se miyibe käti 'do, ago nyusuna parata 'da kala na ya lagyena ojona parata driutwero yekalu ro maro ndi miro be ndi. Miru ago nyozo ànya parata amaro driutwero ro.”
Yǝcu mɔŋgwɔ reethe reṯ kaayin-la.
(Mɔrgus 9:2-13Luuga 9:28-36)
1 Mǝ ŋwaamin nyirlil ernene tǝ, nǝ Yǝcu mɔlo Bɔtrɔs-ŋwɔsi Ya@guub-ŋǝli nǝ Yuhanna tok lir ŋiyaŋga, nɔŋw-li allɔ kaayin-la wɔɔlala tottoc, nǝr-gwɔ naani cuk-cuk. 2 Mǝreese Yǝcu-ŋw nǝr inḏa kwɔmǝ reethe reṯ. Nǝ kiyǝnǝ kwmuŋwun aari kap-kap kaka aaŋwɔn. Nǝ yireth yuuŋwun orlle nǝr fiithi per-per. 3 Nǝ ṯalaamiiz kitha ṯir ṯoɽol ese Muusǝ-ŋwɔsi Iliiyyǝ-gi landisa Yǝcu-ŋǝli. 4 Nǝ Bɔṯrɔs ǝccǝ Yǝcu-ŋwɔ, “Kweeleny ŋɔmaami beṯṯen a-naanir kɔnɔŋw! Mǝmmini tǝ, nyii kette yǝvǝŋi ṯoɽol kɔnɔŋw, kette kɔɔŋa kette kǝthi Muusǝ, nǝ kette kǝthi Iliiyyǝ.” 5 Kinaŋw nandisaŋw tǝ kinnǝni, nǝ lebleth iila laari kap-kap nɔŋwsi kwuɽubǝthǝlɔ, nǝ ṯogɽo andisa ki-lebleth-na, nɔŋwaarɔŋw, “Tɔr ṯiinyi tir ṯǝ kira ṯiinyi wɔɽe-wɔɽeny tɔtɔpɔt, taminy-ri-na beṯ-beṯṯen, ǝṯi niŋnaci!” 6 Mǝ ṯalaamiiz neŋne ṯogɽo, nǝr ṯeenye beṯṯen nǝr iidi yǝy-yǝlɔ kwurǝyu-lu. 7 Laakin nǝ Yǝcu iila nɔŋwsi mɔmmi mindaŋ nɔŋwsǝccǝŋw, “Diiɽir ǝṯi ṯiinya mac.” 8 Mindaŋ mǝr alla ŋwɔɽa-lɔ mǝreese ǝzir nǝreere ese kwizi kweere mac illi Yǝcu ṯɔɽɔk.
9 Mǝr dappa kaayin-la, nǝsi Yǝcu icci ŋejmethi nɔŋwsǝccǝŋw, “Ǝṯi andica kwizi kweere mac kwomne ŋgwa kwiisa-ŋa, mindaŋ mǝ Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ diiɽǝ ki-ŋiɽany-na.” 10 E-ta nǝ ṯalaamiiz uṯici Yǝcu-ŋwlɔ nǝrǝccǝŋw, “Mɔ@allimiin kwǝthi Sherii@a kwotho kwaarɔŋw, Iliiyyǝ kwǝŋgi iila kerreny?” 11 Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Iliiyyǝ kwǝŋgi iila rac kerreny, mindaŋ ǝŋgwɔŋw kette kwomne-lɔ tatap cɔgwo-cɔgwop. 12 Laakin nyii kwɔŋǝsi andaci. Iliiyyǝ kwɔmǝ-pǝ iila mindaŋ nǝ lizi ere elŋe mac, laakin nǝrsi ǝrrici ŋirga ŋamɽasi ŋunduŋwsi. Nǝ ǝrisi-ṯǝ ǝrrici Tɔɔrɔ ṯǝthi Kwizigwunǝŋ ŋigii ṯǝŋw tok.” 13 E-ta nǝ ṯalaamiiz elŋe ethaarɔŋw kwandisa ŋiɽaŋali ŋǝni Yuhanna kwǝni Ma@maḏaan.
Yǝcu mɔŋgwɔ sǝwi tɔɔrɔ tǝthi ṯigɽimǝ-nǝ ṯigii.
(Mɔrgus 9:14-29Luuga 9:37-43a)
14 Mǝr aaɽitha naanɔ-gwɔ dɔŋw, nǝ kwɔr kwette iila naanɔ-gwɔ Yǝcu, nɔŋw kwocce ŋwɔrgwɔ-lɔ nɔŋwɔccǝŋw, 15 “Yaa Sǝyyid ethiŋǝ-ṯǝ ṯɔgwor yatha ki-tɔr ṯiinyi! Kaka nǝṯi-gwɔ lɔɔrɔm mithǝ ǝṯɔŋw rǝri beṯṯen. Nǝ ŋwaamin ŋwuuru ǝṯɔŋw kagiṯṯɔ kiigǝ-nǝ ya ŋaaw-na tok. 16 Ninyǝvicǝ ṯalaamiiza ṯɔɔŋwa, laakin nǝreere ǝthici ŋɔma mac ethi sǝwi.” 17 Nǝ Yǝcu aŋni nɔŋwɔccǝŋw, “A lirmba lir lizi lǝthi kirem-ŋwɔ liira ṯǝmminǝ, ligii tok! Nyii kwǝthi naani ŋaaŋa-li ṯacca-ṯaccaŋ? Nyii kwɔŋǝsi-thi indinyanni naana tacca-ṯaccaŋ? Ǝvicǝ-nyii-ṯi tɔɔrɔ kɔnɔŋw!” 18 E-ta nǝ Yǝcu ǝllici ṯigɽimǝ ṯigii waamira ethi ruu kithaay ki-tɔr-na, nǝ kinaṯa kinaŋw-lɔ ṯogdo-ṯogdo nɔŋw saawanni tɔc. 19 E-ta nǝ ṯalaamiiz iila cuk-cuk naanɔ-ŋgwɔ nǝrǝccǝŋw, “Arpa ŋɔma ŋotho ŋiiraca-nyji ethi rutti kithaay?” 20 Nɔŋwsǝccǝŋw, “A lende-pǝ lǝthi ṯǝmminǝ ṯuuru, nyii kwɔŋǝsi andaci rerrem, ǝŋgǝthi ṯǝmminǝ ṯokwɔṯoc ṯir kaka lɔɔla lǝthi kwaṯṯa, ǝŋgi ǝccǝ ayinɔ wɔŋw, ‘Dɔŋgwathi kɔnɔŋw ele kinanaŋw’, ǝŋgwɔŋw-tǝ ele. A lǝthi ŋɔma ethisǝrri ŋette nyithak. [ 21 Laakin ṯaara-thi kiyiiriny nǝ ṯimthǝ ethi mithǝ armindaani ṯɔɽɔk ŋwɔthi ŋɔma ethi rutti kwomne kithaay kwir kaka ṯǝ ŋgwɔ.’]
Yǝcu mɔŋgwɔ andasi kwokwony ŋiɽaŋali ŋǝthi ŋiɽany ŋuuŋun.
(Mɔrgus 9:30-32Luuga 9:43b-45)
22 Mǝ ṯalaamiiz aaɽathi dɔŋw tatap Jǝliil tǝ, nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ tǝr mithǝ mindaŋ ǝri inḏǝthǝ lizi lǝthi sɔlṯa ki-rii-na reeŋen 23 ǝri ɽeenye; laakin ŋwaamin ṯoɽol ŋwɔ diiɽǝ timiithɔ.” Ŋwɔṯaŋw nǝ ṯalaamiiz ronyine beṯṯen.
Yǝcu mɔŋgwɔ kette ṯɔlba ṯǝthi Heikal.
24 Mǝ Yǝcu-ŋǝ ṯalaamiiz-thi ṯuuŋwun iila Kafranaahuum, nǝr iila lǝṯi allilla ṯɔlba ṯǝthi Heikal naanɔ-gwɔ Bɔṯrɔs nǝrǝccǝŋw, “Mɔ@allim kwaalɔ kwǝṯi kette ṯɔlba ṯǝthi Heikala?” 25 Nǝsi Bɔṯrɔs ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “E-pa.” Mindaŋ mǝ Bɔṯrɔs ǝnḏi kiininy, nǝ Yǝcu rarmatha nɔŋwɔccǝŋw, “Sim@aan, fikir kwɔɔŋa kwaari tha? Ǝyǝŋǝ lir lǝṯi inḏǝthǝ muluuk-gǝ kwǝthi ṯurmun ṯɔlba? Lizi lir lǝthi dɔɔnɔŋw kwǝthi bǝlǝḏ ŋgway alla lǝthi fartɔŋwɔ?” 26 Nɔŋw ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Lǝthi fartɔŋwɔ.” Nǝ Yǝcu ǝccǝŋw, “Nǝ nyɔr nyǝthi dɔɔnɔŋw kwǝthi bǝlǝḏ ŋgwa nyǝtoro-pa hɔrr. 27 Ŋwɔṯaŋw kaka ati ninaŋnarsi etheere urǝzi rɔgwori mac tǝ, ndi kǝniny ki-bahar-na a katta sinnaara, mindaŋ aava kwɔmi ŋgwa kwiŋna, mindaŋ mǝ liŋar kworo-na kwuuŋwun tǝ, a kattisa gwuruushǝ, mindaŋ ǝsi inḏǝthǝ kwǝni kwiinyi nǝ kwɔɔŋa tok.”