Taäyi Yesu Lomvo
(Matayo 26:1-5Luka 22:1-2Yoane 11:45-53)
1 U'du e'bete ritu Karama Lävu Odra ro ro ndi Ambata Loŋgaako robe oyeza. Kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe uguyi liti uṛite Yesu urune ndrwiro ufune. 2 Ànya atayite ekye: “Beṛo ko ämäri oyene tu karama rosi, ukyi lidri amo 'da.”
Ada Ido te Yesu Dri Betaniya ya
(Matayo 26:6-13Yoane 12:1-8)
3 Ago ondro Yesu dri orivoya Betaniya ya zo Simona se sedri adravo koziro kyini robe roya ugu ŋgaonya onyavoya oko, toko aza ikyite gäbä alabasata robe twi ido ŋgutruro se lagyeamba be ana be, ala'dite nareda si. Anya pi gäbä ana te ago da ido ŋgutruro ana te kpeye Yesu dri. 4 Ago rukä lidri ro se lau kai a'doyite kyilaro ago atayite iyivoya ekye: “Tana e'di toko ono enji ido ŋgutruro ono gwo awi niya? 5 Aba änina ndi ogyene ndrani mo'di keciro kama nätu (300) drisi ago parata na ozone ati'bai ri!” Ago ànya koziyi anya te kyila si.
6 Oko Yesu atate ekye: “Nyè'be anya, nyà anya okwo etaya? Anya ye ta liŋgyiekye te märi. 7 Ondoalo ami ṛo orivoya lidri ati'bai be ami lako, ago tuse mìlebe si, mìnina ndi ànya opane. Oko nyà'dona ko ondoalo mabe. 8 Anya ye tase anya kunibe oyene ono te; anya da ido ŋgutruro te malomvo ma oseza. 9 Ka'do inye, endaro mata ämiri ono, vose abe lazokado ope kigye 'bädri cini yasi, tase anya koyebe ono itina tana 'da ta anyaro oyiza.”
Yuda Letadrite Drí Yesu ro Ozone
(Matayo 26:14-16Luka 22:3-6)
10 'Dooko Yuda Isekariota, alo aza taeri'bai 'butealo foritu ro, oyite kohanii 'desi re ta drí Yesu ro ozo rota ànyari. 11 Ànya a'doyite yai'dwesi tase nda kabe atana ana erivoya ago 'bayitate parata ozone ndäri. Ago Yuda eto liti se Yesu ozoza ànyari ana uṛina te.
Yesu ka Ŋgaonya Karama Lävu Odra ro ro onya Taeri'bai Ndaro be
(Matayo 26:17-25Luka 22:7-14Luka 21-23Yoane 13:21-30)
12 U'du käti Karama Ambata Loŋgaako rosi, tuse äfu timelegogoi ŋgaonya Karama Lävu Odra ro robe sina si oko, taeri'bai Yesu ro ejiyi nda te ekye: “Mile ämäri oyine eŋwaro ŋgaonya Karama Lävu Odra ro ro edene nja miri ya?”
13 'Dooko Yesu zo ritu ànyaro te ta ŋgaembaro kwoi be ekye: “Nyòyi mìci 'bakici ya, ago mano aza ŋgyi luku'du gyi ro o'bena dri 'da ami yibe. Miso nda vo, 14 zo se nda kabe oci kigye ya ago nyàta kuzupi zo ana ro ri mìkye: ‘Miemba'ba ekye, zo ya se ma ndi taeri'bai maro be ri ŋgaonya Karama Lävu Odra ro ro onyane kigye 'do eŋwaro ya?’ 15 'Dooko nda ka'dana zo ya 'desi kurusi 'da ämiri, se nyèdena ŋga cini 'da nja kigye ämäri.”
16 Taeri'bai kai ŋgayite ago oyiyite 'bakici ya, ago usuyi ŋga cini gi oso se Yesu kiti tana be ànyari ronye, ago ànya edeyi ŋgaonya Karama Lävu Odra ro rote.
17 Ondro te tandrolero oko, Yesu esate taeri'bai ndaro 'butealo foritu be. 18 Ondro ànya koriyite tara'biza lomvo ŋgaonya oko, Yesu atate ekye: “Endaro mata ämiri ono alo aza amiro ozona drí maro 'da; se kabe ugu ŋgaonya mabe ono.”
19 Taeri'bai a'doyite märäyiro ago etoyi nda ejite azivoazivo ekye: “Inye'do ni ma owo ya?”
20 Yesu zatadrite ekye: “Kaoye a'done alo aza ami se 'butealo foritu ono ro, se kabe ambata ndaro osona deŋbele ya mabe ono owo. 21 Ŋgwa Lidri ro odrana 'da oso Taegyi katabe ta ndaro ta ronye; oko orivoya rritiro mano se kabe drí Ŋgwa Lidri ro ro ozona ri! Aba ni kadopara mano na 'do kori gwo ṛo utiako.”
Ŋgaonya Tandrwedri Opi ro
(Matayo 26:26-30Luka 22:14-201 Korineto'bai 11:23-25)
22 Ondro ànya kayite ugu ŋgaonya oko, Yesu ru ambata te, ago ye mätu aro'boya rote ago wagwo, ago ozote taeri'bai ndaro ri, ago nda atate ekye: “Miru, ono ni lomvo maro owo.”
23 'Dooko nda ru kofo te, ozo aro'boya te Lu ri, ago ozote ànyari; ago ànya cini mvuyite ni kigyesi. 24 Yesu atate ekye: “Ono ni kari maro tao'baro se korobe 'di amba ta owo. 25 Mata ämiri ono, mago mävuna vino ono ko alona madale mago mävuna le vino to'di ayani Miri 'Bädri'ba Lu ro roya.”
26 Ondro ànya koŋgoyi loŋgo te oko oyiyite 'Bereŋwa Ice Ido ro driro.
Yesu Äŋgu Kalaoga Petero ro Tana te
(Matayo 26:31-35Luka 22:31-34Yoane 13:36-38)
27 Ago Yesu atate ànyari ekye: “Vo ami cini ro mìmuna 'da ago nyè'bena ma 'da, tana Taegyi atate ekye: ‘Lu ufuna lekye'ba 'da, ago timele cini pereruna 'da.’ 28 Oko ondro eŋga mate lidriidriro oko, moyina 'da käti ami mile Galilaya ya.”
29 Petero zatadrite ekye: “Mè'bena mi ko alona, ondro ka'do azii ke'be mi ca owo!”
30 Yesu atate Petero ri ekye: “Endaro mata miri ono dri teinye gogo ri opeako perena ritu ŋgäkyi gi ono si, migana kala maro 'da perena nätu.”
31 Petero zatadrite mbarasi ekye: “Märi kala miro ogane i'do alona, ka'do gi ca märi odrane mibe owo!”
Ago taeri'bai cini azii atayi kpate oso inye.
Yesu ka Mätu Getesemane ya
(Matayo 26:36-46Luka 22:39-46)
32 Ànya ikyiyite vose äzibe Getesemane ana ya, ago Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Miri noŋwa ma dri mätu.” 33 Nda ru Petero, Yakoba ndi Yoane be te nda be. Tana tusu ndi rriti be esate nda dri, 34 ago nda atate ànyari ekye: “Tusu te ndra ya maro ya ka oyete ma ufune. Miri noŋwa ago mìkwa ŋga.”
35 Ndi nda oyite fere ga mileya nda 'dete vuru gyinidri, ago mätute ekye ondro ka'do gi rritiako, ko ndäri oyine tu rueza ro ono yasi. 36 Nda mätute ekye: “Täpi, Täpi maro! Ŋga cini orivoya rritiako miri. Mina kofo ruezaro ono pere ni mare si. Caoko ko tase malebe ayani, oko tase milebe ayani.”
37 'Dooko nda egote ago usu taeri'bai se nätu kai u'dute. Nda atate Petero ri ekye: “Simona, nyu'dute ya? Mini ko orine miuŋbo ca saa alo ya?” 38 Ago nda atate ànyari ekye: “Mìkwa ŋga, ago nyä̀mätu ukyi mì'de 'da taojoro ya. Tori le gindi oko lomvo orivoya mbaraako.”
39 Nda go oyi kpate to'di ago mätute, ata kpa ta alo ana ayani. 40 'Dooko nda egote kpa to'di ago usu taeri'bai u'duyite ŋbi, tana ànya niyi kote orine miuŋbo. Ago ànya niyi tase atane ndäri kote.
41 Ondro nda kikyite pere nina si oko, nda atate ànyari ekye: “Inye'do nyà drigba ugu u'du ndi loli be ya? Ojote! Mindre! Saa esate Ŋgwa Lidri ro ozoza drí lidri takozi'bai roya. 42 Mìŋga kuru, mì'de mòyi. Mìndre, mano se kabe drí maro ozona begi ono.”
Uru Yesu ro
(Matayo 26:47-56Luka 22:47-53Yoane 18:3-12)
43 Ago ondro Yesu kadri ugu ata oko, Yuda se ni alo aza taeri'bai 'butealo foritu ro esate. Lowa du orivoya nda be bando be ago dofo be kohanii 'desi, miemba'bai Ota ro, ndi 'di'desii be ezoyi ànya ni. 44 Driozo'ba ozo taka'daro te lowa ana ri ekye: “Mano se mabe njunjuna 'do ni se mìlebe owo. Mìru nda ago mìkwa vo ndaro ondro nyàte nda ugu owo.”
45 Dori ondro Yuda kesate oko, nda oyite Yesu re ago atate ekye: “Miemba'ba!” Ago njunju nda te. 46 'Dooko ànya ruyi Yesu te ago baṛiyi nda te anda. 47 Oko alo aza ànya se kedrebe lau kai ro eŋgye bando ndaro te ago ga bi ruindu'ba Kohani Fopara rote ätu. 48 'Dooko Yesu trete ṛeṛe ago atate ànyari ekye: “Nyìkyite bandoi be ago dofoi be ma urune osoago ma orivoya otapere'ba yi. 49 Tu cini si ma ṛo orivoya ami yibe ugu ŋgaembavoya Yekalu ya, ago mìru ma kote. Oko beṛo Taegyi ri a'done ŋgye.”
50 'Dooko taeri'bai cini e'beyi nda te ago muyite.
51 Mano agoanji aza, vu toto boŋgo rendelero yi, sote Yesu vo. Ànya ojoyite nda urune, 52 oko nda mute bägyuluro, e'be boŋgo te vuru kovole.
Yesu Taäyi'bai Kandra
(Matayo 26:57-68Luka 22:54-55Luka 63-71Yoane 18:13-14Yoane 19-24)
53 'Dooko ugu Yesu te zo Kohani Fopara roya, se kohanii 'desi, 'di'desii ndi miemba'bai Ota robe kotoyi kalabe kigye ana ya. 54 Petero sote kovole lozo si oyite cite goko zo Kohani Fopara ro roya. Nda rite vuru lau vookwa'bai be, ka asi owi. 55 Kohanii 'desi ndi Taäyi'bai cini be oyiyite tazevoedre'bai azaka uṛine ta itine Yesu lomvo tana ko'ba äfu nda robe, caoko ànya usuyi ta aza kote. 56 Tazevoedre'bai amba itiyitate kowero Yesu lomvo, caoko ta ànyaro letadri kote.
57 'Dooko lidri azaka ŋgayite kuru ago itiyi ta ono te kowero Yesu lomvo ekye: 58 “Mèri nda ka ata ekye: ‘Meperena Yekalu ono 'da riya se lidri kobebe ni ono, ago u'du nätu ya oko mago mabena aza se lidri kobe koni 'da.’ ” 59 Caoko tase ànya kitiyibe ana letadri kote.
60 Kohani Fopara ŋgate kuru ànya cini kandra ago eji Yesu te ekye: “Inye'do tase itibe milomvo ono mi ta ako tadrina ozane ya?”
61 Oko Yesu a'dote titiro ago ata ta aza kote. Kohani Fopara go eji nda te kpa to'di ekye: “Inye'do mi Mesiya, Ŋgwa Lu se abe räṛuna ono ro owo ya?”
62 Yesu zatadrite ekye: “Ma ni owo! Ago mindrena Ŋgwa Lidri ro 'da orivo ya drígwo Lu Mbarapara roya ikyivoya 'dikolo vo'buyakuru rosi!”
63 Kohani Fopara wa boŋgo runduṛuro ndaro te kyila si ago atate ekye: “Màle tazevoedre'bai aza kote tona! 64 Nyèri la'dao'da ndaro te. Nyùsu amiro be ayena e'di ya?” Ànya cini 'didrite nda lomvo; ekye nda taenji be ago beṛo nda ufune.
65 Rukä ànyaro etoyi to ovo te Yesu lomvo, ago ànya embeyi mi ndaro te ago 'biyi nda te, ànya atayite ekye: “Nyäŋgu, a'di 'bi mi niya?” Ago vookwa'bai ruyi nda te ago 'biyi nda te.
Petero Gakala Yesu rote
(Matayo 26:69-75Luka 22:56-62Yoane 18:15-18Yoane 25-27)
66 Petero drigba orivoya vuru goko ya oko alo aza ruindu'bai ndiriŋwa ro Kohani Fopara ro ro ikyite lototi. 67 Ondro anya kondre Petero te asi owivoya oko, anya ndrevote ŋgye nda dri ago atate ekye: “Nya'do kpate Yesu Nazareta robe.”
68 Oko nda gakalate atate ekye: “Mäni ko, ta gi nyabe ugu atana 'do mäni ko.” Ago nda fote tesi ni goko yasi.
69 Ruindu'ba ŋguti ro ana ndre nda te lau ago go dele ta te 'dise kedrebe loto kai ri ekye: “Nda orivoya alo aza ànyaro!” 70 Oko Petero gakalate kpa to'dina.
Fere voigyesi oko 'dise kedrebe kai kicuyi Petero kpate ekye: “Minina ko kalaogane mikye yi ko alo aza ànyaro, tana mi kpa orivoya ni Galilaya yasi.” 71 'Dooko Petero äṛurute ago atate ekye: “Ma taŋgye ata! Ka'do inye Lu keza ma, ondro ka'do kote inye owo! Mäni mano gi nyàbe tana atana ono ko!”
72 'Dooko dori gogo pe ope ṛiri te, ago Petero yi tase Yesu katabe ndäri ekye: “Teinye gogo ri opeako perena ritu, migana kala maro 'da perena nätu.” Ago nda eto liyite.
Ŋejmeth ŋǝthi-ŋi ɽeenye Yǝcu-ŋw.
(Maṯṯa 26:1-5Luuga 22:1-2Yuhanna 11:45-53)
1 Kerreny niti mǝ ŋwaamin ŋwuɽǝn iila kinnǝni mac, ŋwinḏi-ŋi @iiḏ ethi naani wǝthi Fis-ha, nǝ wǝthi kajlaŋ tok; nǝ rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ mɔ@allimiin-gi kwǝthi Sherii@a, nǝr mɔmri ŋiɽaŋali-la ŋǝni Yǝcu kwǝŋgir mithǝ aŋgwɔrɔ mindaŋ ethi ɽeenye ŋejmethi. 2 Kaka naarir-gwɔŋw, “Nyjeere ǝrri ŋɔ mac ki-@iid-nǝ, nǝ lizi luurezi rɔgwori mindaŋ ǝrinyji diiɽǝthǝ naana ŋǝryǝ-ŋi.”
Yǝcu mǝr-gwɔ ɔratha Beiṯ-@aniya.
(Maṯṯa 26:6-13Yuhanna 12:1-8)
3 Kinaŋw a-naani-ta Yǝcu kinnǝni Beiṯ-@aniya ki-dɔɔnɔ kwǝthi Sim@aan kwir tiileŋ, a-naanisa-ŋgwɔ ṯerbeeza-lɔ ethi ethne, nǝ kwaaw iila kwette kwappa ŋiila ŋaami wǝŋ fǝṯiilǝ-gi kwɔdaɽiminna rɔkhaam-ri, ŋir ghaali beṯṯen ŋǝni naarḏiin (kwir min-min kwiti kwɔlagnana ŋiila-ŋi ŋeere mac) nɔŋw kiṯṯi fǝṯiilǝ nɔŋwsi balsi kindala luuŋwun. 4 Nǝr naani lokwo limǝsi ŋiɽaŋal ŋɔ firasi, nǝraarɔŋw, “Ŋothɔ ŋigiirasaŋw-salɔ domony? 5 Ǝŋgwɔŋwsi liṯṯa ǝŋgir aava gwuruushǝ kwittǝzir, ǝŋgir kannaci lɔwaaya.” Ṯaŋw nǝr ǝrmici. 6 Laakin nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Duŋgwǝcǝr; kwotho kwundǝŋnǝ-ŋǝ? Kwǝni-pǝ kwǝrricǝny ŋiɽaŋali ŋiccaaw. 7 Kaka nǝṯi-gwɔ lɔwaay nanni ŋaaŋa-li nyaamin tatap, mǝmmini ethisi ǝrrici ŋeere ŋisaaw ǝṯisi-tǝ ǝrrici; nǝ nyii tǝ nyiiti kwinḏi ethi nanni ŋaaŋa-li nyaamin tatap mac. 8 Ŋǝrrǝ-ŋwsi ŋa ŋǝthicǝ-ŋwsi ŋɔma-na ethisi arri; kwǝni kwɔɔrathi aŋna wiinyi ethi-yi ǝgici lɔɔmɔri kisǝn lǝthi taanithisa. 9 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, kǝzir wette nyithak wǝrgwɔ aari hǝshirǝ Inyjiilɔ ṯurmunǝ naana tatap, ɔrsi andasi-la ŋa ŋǝrrǝ-ŋwsi ethi kikithaayini ŋunduŋw.”
Yahuuthǝ mɔŋgwɔ ǝmmini ethi bɔɔŋwɔthi Yǝcu-ŋw.
(Maṯṯa 26:14-16Luuga 22:3-6)
10 Kwaathan-tǝ nǝ Yǝhuuthǝ Is-kharyɔɔtii, kwette kwǝthi wrii-kwuɽǝn, ele naanɔ-gwɔ rɔ-asa rethi kahana ethisi bɔɔŋwɔthici Yǝcu-ŋwɔ. 11 Mǝr neŋne nǝr aamina, nǝr kittatha ethi inḏǝthǝ gwuruushǝ. Mindaŋ nɔŋw naŋninn-ṯaay-lɔ ṯǝthi-thi bɔɔŋwɔthi Yǝcu-ŋwɔ.
Yǝcu mɔŋgwɔ yee ethneya wǝthi Fis-ha ṯalaamiiz-thi ṯuuŋwun.
(Maṯṯa 26:17-25Luuga 22:7-14, Luuga 21-23Yuhanna 13:21-30)
12 Ki-laamin-la kila liŋna lǝthi @iiḏ wǝthi kajlaŋ, lǝṯir-li ɽeenye nyiranyɔ nyǝthi Fis-ha, nǝ ṯalaamiiz ṯǝthi Yǝcu ǝccǝŋw, “A kwunaŋna-nyŋi etheele ethi ǝgizi ŋaaŋwɔ ǝzir ethne-yi wǝthi Fis-ha ṯaka?” 13 Nɔŋw ɔɔsi ṯalaamiiza ṯuuŋwun ṯiɽǝn, nɔŋwsǝccǝŋw, “Nḏir ki-mǝḏiinǝ-nǝ, mindaŋ mǝŋǝsi kwɔr kwette kwappa tii tǝthi ŋaaw biɽithi ŋaaŋa-li kithaay tǝ; a kwaathitha, 14 kǝzir wɔŋgwɔ ǝnḏi-tǝ, andaci kwɔɔrɔ kwǝthi yiŋna ǝccǝŋw, ‘Mɔ@allim kwaarɔ-ŋwa, looḏo lindǝr lǝndu lǝthi liirin liinyi, linḏiny-li ethi ethne ṯalaamiiz-thi ṯiinyi ethneya wǝthi Fis-ha?’ 15 Mindaŋ ŋwandaci ŋaaŋwɔsi looḏo lette lɔppa kindala lukwurbunnǝ; ǝgicǝr-nyji-ṯǝ ǝzir kinaŋw.” 16 Nǝ ṯalaamiiz ele ki-mǝḏiinǝ-nǝ, nǝrsi kaṯṯasi ŋirga ŋandica-ŋwsi; mindaŋ nǝrsi ǝgici ǝzir Fis-ha-gi. 17 Mǝ kirakalɔ oro tǝ, nǝreele ṯalaamiiz-thi ṯuuŋwun ṯir wrii-kwuɽǝn. 18 Mǝr naanalɔ lithna ki-ṯerbeeza-la, nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, ŋgwɔ kwette daŋgal-na kwithnany-gi, kwinḏiny ethi bɔɔŋwɔthi.” 19 Nǝraari ibṯǝdi ethi ronyine, nǝr uṯicǝlɔ leere-leere, nǝrǝccǝŋw, “Nyii kwɔrɔ-a?” 20 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Kwette kwǝthi wrii-kwuɽǝn, kwɔrattiny-gi cerge-cergec ki-sohan-na kwɔtɔpɔt. 21 Kaka ninḏi-gwɔ Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ etheele kaka lɔɔthɔnar-gwɔ ŋǝni ŋundu, laakin ǝyǝwǝy ǝnnǝ kwǝthi ṯurvǝ ṯǝthi kwɔr ŋgwa kwinḏi ethi bɔɔŋwɔthi Tɔɔrɔ tǝthi Kwizigwunǝŋ! Ŋɔvthanna beṯṯen etheere ilŋitha kwɔɔrɔ ŋgwa mac.”
Sherikǝ kwǝthi Kweeleny.
(Maṯṯa 26:26-30Luuga 22:14-201 Kɔɔr 11:23-25)
22 Nǝ kinaŋw a-naanir kethne-la, nǝ Yǝcu dimmi rǝghiivǝ nɔŋwri aari shukran, nɔŋwsi undǝthǝnǝ, nɔŋwsi inḏǝthǝ, nɔŋwsǝccǝŋw, “Mǝṯṯir aŋna wiinyi wir wɔ.” 23 Mɔŋw dimmi tiṯraŋi, mindaŋ mɔŋw-ri aari shukran, nɔŋwsi inḏǝthǝ nǝrsii tatap. 24 Nɔŋwsǝccǝŋw; “Ŋin ŋiinyi ŋirṯa ŋɔ, ŋǝthi wa@ḏ wiyaŋ, ŋǝrsi iirǝci lizi-lɔ luuru. 25 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, ŋiti ŋǝnyjii kwokwony ŋǝthi nyɔr nyǝthi @ineb mac, mindaŋ mǝ laamin iila kila lǝnyji-lii ŋiyaŋ ki Ŋeeleny-nǝ ŋǝthi Allah.”
26 Mindaŋ mǝr kette ṯilŋa tǝ, nǝr ruu nareele kaayin wǝni Zeiṯuun.
Yǝcu nandisa-ŋgwɔ ŋiɽiiya-ŋi ŋǝthi ṯǝvrinnǝ ṯǝthi Bɔṯrɔs.
(Maṯṯa 26:31-35Luuga 22:31-34Yuhanna 13:36-38)
27 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw; “Ŋaaŋa lǝnyii arṯitha-lɔ tatap, kaka nɔlɔɔthɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw; ‘Nyii kwippi taaɽa, mindaŋ a yaaŋal faathalɔ’. 28 Laakin mǝnyii diiɽǝ-tǝ, ŋǝsi iŋnaci keereny-gi etheele Jǝliil.” 29 Nǝ Bɔṯrɔs ǝccǝŋw; “Mǝŋǝ kinnǝni taasa-lɔ tatap, nyii-tǝ bǝri!” 30 Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw; “Nyii kwǝccǝ-ŋǝ-mǝ ŋwɔ rerrem, kulŋǝ-ṯǝ ŋgɔ, mǝ kɔthɔgɽi ere ɔrri nyaamin-na nyiɽǝn kinnǝ mac, ǝnyii ǝvrinni nyaamin-nǝ ṯoɽol!” 31 Laakin nǝtǝ Bɔṯrɔs aari nda ṯirṯir nɔŋwɔccǝŋw; “Mǝr ǝni kinnǝ laazin ethi ai ŋaa-gi; rǝteere ǝvrinni ḏuṯ.” Nǝrṯǝ aarɔŋw lithaathɔ tatap tok ŋwɔ.
Yǝcu naarɔ-ŋgwɔ kiyiiriny Jaṯsiimaani.
(Maṯṯa 26:36-46Luuga 22:39-46)
32 Nǝreele kǝzir wǝni Jaṯsiimaani; mindaŋ nɔŋwɔccǝ ṯalaamiiza ṯuuŋwun-ŋwɔ, “Nanyjar-nyalɔ kɔnɔŋw mindaŋ nyeele nyaara kiyiiriny.” 33 Nɔŋw mɔlo Bɔṯrɔs-ŋwɔsi Ya@guub-gi nǝ Yuhanna tok, mindaŋ nɔŋweere aamina mac, nɔŋw pinni ṯɔgwor-na. 34 Nɔŋwsǝccǝŋw; “Nyii ŋgwɔ kwɔrɔɔnyɔna beṯṯen mindaŋ ṯɔgwor ṯimoro-gaa ṯuuɽunni, naanir ṯalɔ kɔnɔŋw yǝy-yǝlɔ iccaci.” 35 Mɔŋw dɔŋgwatha-lɔ kwokwok, nɔŋw iidi yǝy-yǝlɔ kwurǝyu-lu nɔŋwaari kiyiiriny mindaŋ ǝŋgirorɔ mǝmkin ǝŋgwɔŋweere ǝnḏi ki-ṯurvǝ-nǝ kitha tǝthi lɔɔmɔr kila mac. 36 Nɔŋwaarɔŋw, “Papa, Ṯǝmyǝri, kwomne tatap kwir heyyin naaniŋa-gwɔ; dimmǝthiny tiṯiraŋi kɔrɔ kithaay tǝthi ṯurvǝ; laakin ŋǝthi ṯɔgwɔr ṯiinyi ŋiti ŋir mac. Laakin ŋɔɔŋa ŋɔrɔ” 37 Mɔŋwaaɽa nɔŋwsi kaṯṯasi limǝ nḏiri; nɔŋwɔccǝ Bɔṯrɔs-ŋwɔ, “Sim@aan a kwɔmaani nḏiri-a? Avǝtǝ ere kiɽiṯi saa@ kwette dak mac kwǝthi-gi aŋratha? 38 Aŋrathir, aari kiyiiriny mindaŋ meere ǝnḏi ki-tɔmɔmma-na mac; ǝṯi tigɽim ǝmmini, laakin aŋna-tǝ ǝṯɔŋw ajili.” 39 E-ta nɔŋweele kwokwony nɔŋwaara kiyiiriny ŋiɽaŋal-ŋi ṯǝ ŋa ŋette-ŋette. 40 Mɔŋwaaɽa kwokwony nɔŋwsi kaṯṯasi linḏirɔ, kaka nannisasi-gwɔ ŋwaarɔ kerle-kerlec, mindaŋ nǝrseere elŋe ŋeere mac ŋǝthi-ŋi ǝŋnici ŋunduŋw. 41 Mɔŋw aaɽa ki-taamin-la tir ṯɔɽɔl, nɔŋwsǝccǝŋw, “A kila-ta linḏirɔ likǝṯṯi wǝŋǝ? Ŋuuru-ṯǝ ŋɔ; saa@ kwɔmǝ iila; ethi-gi inḏǝthǝ Tɔɔrɔ tǝthi Kwizigwunǝŋ lizi ligii rɔgwori ki-rii-na reeŋen. 42 Diiɽir ṯǝŋw ǝreele, iisar-ṯi kwɔbɔɔŋwɔthi-nyii kwɔmǝ ɔppatha.”
Yǝcu mǝr-gwɔ mithǝ.
(Maṯṯa 26:47-56Luuga 22:47-53Yuhanna 18:3-12)
43 Nǝ kinaŋw nandisa-tǝ Yǝcu kinnǝni, nǝ Yahuuthǝ kwette kwǝthi wrii-kwuɽǝn iilanna dɔŋw-li, lappa yaalala-ŋwɔsi ŋwɔmɔr-ŋi lɔɔsasi rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ mɔ@allimiin-gi kwǝthi Sherii@a ŋundu-ŋǝ lishiyuukh-li. 44 Nǝsi kwɔbɔɔŋwɔthɔ rarmatha nɔŋwsi andica nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋgwa kwǝnyii aagani tuunyu-thi kwundǝr-tǝ ŋgwa; mithir a mɔlo ŋǝmmǝŋ ǝgeele.” 45 Mɔŋw ɔppatha nɔŋw ralla naana tɔc, nɔŋwɔccǝŋw, “Yaa Mɔ@allim!” Ŋwɔṯaŋw nɔŋw aagani ṯuunyu-thi. 46 Nǝr rallasi rii naana tɔc nǝr mithǝ. 47 Laakin nǝ kwette kwǝthi kila lirlɔ kinaŋw alla kaalala tɔc, nɔŋw-ŋgi uɽuthǝthǝ kwɔwaaya kǝni kwǝthi Rǝ-iis Rɔppa ŋǝthi kahana. 48 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, ‘Ŋaaŋa liilathiny-gwɔ yaalala-yi ŋwɔmɔr-ŋi mindaŋ, ethi mithǝ nyuŋwɔ kaka ǝṯinyoro kwurṯǝthǝ-a? 49 Nyii kwǝṯi-pǝ naani ŋaaŋa-li nyaamin tatap, ǝṯinyii ǝccǝ lizi @allima ki Heikal-na, nǝrnyeere mithǝ mac. Laakin ethir kǝniny rattathi ŋa ŋɔlɔɔthɔna ki Yiṯaab-na Yirllinǝlɔ ter.” 50 Nǝ ṯalaamiiz ṯuuŋwun arṯitha-lɔ tatap nǝr avri. 51 E-ta nǝ kaamal kette rɔɔmi kinɔŋgwu tuk, kigǝṯṯinǝ fǝrṯi naana, mǝr mithǝ ŋunduŋw 52 nɔŋwsi ṯaayici fǝrṯilɔ masak; nɔŋw avri lɔvdɔṯṯɔ.
Yǝcu mɔŋgwɔ rilli kiyǝnǝ yǝthi mǝjlǝs.
(Maṯṯa 26:57-68Luuga 22:54-55, Luuga 63-71Yuhanna 18:13-14, Yuhanna 19-24)
53 Nǝr mɔlo Yǝcu-ŋw nǝrgeele naanɔ-gwɔ Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana, nǝ rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ lishiyuukh-li, nǝ mɔ@allimiin kwǝthi Sheŋii@a tok kǝzir waaɽathir-gwɔ dɔŋw. 54 Bɔṯrɔs-tǝ nɔŋwɔni kwɔrɔɔmɔŋw-lɔ kinǝŋgwu tuk, mindaŋ mɔŋw ǝnḏi ki-lɔz-na lǝthi dɔɔnɔ kwǝthi Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana: nǝr naana-lɔ yaavɔr-yi kwaanica iigǝŋi. 55 Nǝ rɔ-asa rǝthi kahana nǝ mahkama tatap naŋni shahaaḏa-lɔ kweere kwir ḏiḏ Yǝcu ethi-gi ɽeenye ŋunduŋw; laakin nǝrseere inḏa ŋeere mac. 56 Nǝ shuhuuḏ kwittǝzir andisasa Yǝcu-ŋw ŋiɽaŋali naana ŋir ŋǝlunw, laakin nǝtǝ ŋiɽaŋal ŋeeŋen mamlithi tɔttɔr. 57 Nǝr diiɽi lokwo nǝrsi allasi naana domony nǝraarɔŋw, 58 “Kwiniŋnaca-nyii kwaarɔŋw, ‘Nyii kwigii Heikala wɔ wɔdaɽiminna rii-ri mindaŋ nyacci wɔthaathɔ kwokwony ki-ŋwaamin-la ṯoɽol witi wǝccinǝ rii-ri mac!’ ” 59 Nǝ ŋo tatap nǝtǝ shahaaḏa kweeŋen mamlithi ṯir-ṯir. 60 Nǝ Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana diiɽǝ-lǝ puruṯ kelgeny-na, nɔŋw uṯici Yǝcu-ŋwlɔ, nɔŋwɔccǝŋw, “A kwiti kwǝthi lɔɽɔjɔ leere mac lǝthisi-li ǝŋnici-a? A kwaari ŋa tha shahaaḏa-gi tatap ŋgwɔ kwallisar-ŋa naana?” 61 Laakin nɔŋw-tǝ naani ṯir-ṯir nɔŋweere ǝŋnici ŋunduŋw mac. Nǝ Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana uṯicǝlɔ kwokwony, nɔŋwɔccǝŋw, “A kwir Kwɔrɔstɔ kwir Tɔr tǝthi Kwɔrtanna?” 62 Nǝ Yǝcu ǝŋninci nɔŋwɔccǝŋw, “Imba nyii kwirṯa-pa; a kweese Tɔɔrɔ tǝthi Kwizigwunǝŋ tinaanalɔ ki-thii ṯǝthi mɔni ṯǝthi Allah wǝthi ŋɔma, tɔɔɽɔ ŋwebleth-ŋi-na ŋwɔthi leere.” 63 Nǝ Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana draŋ kwɔɔvan-na ŋɔrɔṯ, nɔŋwaarɔŋw, “Nǝ aatha kwɔrɔ kwokwony kweere kwǝrsi-gi nǝŋnisi lithaathɔ ethisi andasi? 64 A limǝ neŋne yɔvɔɔlɔŋi yuuŋwun yulluthuŋw-yi Allah. E-ta a laari tha?” Nǝraarɔŋw tatap, “Kwɔvthanna ethi ɽeenye.”
65 Nǝraaŋi ibṯǝdi lokwo ethi ɔnyatha naana, nǝr kwuɽubǝthǝ kiyǝnǝ, nǝr ippi, nǝrǝccǝŋw, “Andica-nyji-ṯi ŋiɽiiya-ŋi, ǝyǝ kwɔrɔ kwippithi-ŋǝ!” Nǝ yaavɔr mɔlo nǝr ippi yerge-yi.
Bɔtrɔs mɔŋgwɔ ǝvrinni Yǝcu-ŋwɔ.
(Maṯṯa 26:69-75Luuga 22:56-62Yuhanna 18:15-18, Yuhanna 25-27)
66 Kinaŋw a-naani Bɔṯrɔs ki-lɔz-nǝ lǝthi mahkama kuṯṯǝlɔ, nǝ tiira tette tir khaḏaama kǝthi Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana iila. 67 Mɔŋweese Bɔṯrɔs-ŋwɔ kwaanicǝ iigǝŋi, nɔŋw ecce tok-tok, mindaŋ nɔŋwɔccǝŋw, “Ŋa tok a kwɔnaanɔ Yǝcu-ŋi kwǝthi Naasira-ŋw.” 68 Laakin nɔŋw ǝvrinni nɔŋwaarɔŋw, “Kwende kwilŋithi-nyii wala ethisi elŋe ŋa ŋandisa-ŋasi, a kwaari-tha.” Nɔŋweele nɔŋw ruu ǝgwur-yi wǝthi parŋgala. 69 Nǝ tiira tette tir khaḏaama ese, nɔŋwaari ibṯǝḏi kwokwony ethi andaci lizi kila lirlɔ kinaŋw nɔŋwsǝccǝŋw, “Kwɔr-ŋgwɔ kwir kwette kweeŋen tok.” 70 Laakin nɔŋw ǝvrinni kwokwony. Nǝ kwokwo cuk, nǝ kila lirlɔ kinaŋw ǝccǝ Bɔṯrɔs-ŋwɔ, “A kwiri-mi rerrem kwette kweeŋen; kaka nɔrŋaǝ-gwɔ kwǝthi Jǝliil-ŋwɔ” 71 Nǝ Bɔṯrɔs aarɔŋw, “Nyii kwaari haalifa, nyii kwandica-ŋǝsi rerrem! Ethiny Allah ǝccǝ haakima minyeere andasi rerrem mac! Nyii kwiti kwilŋithi kwizi ŋgwa mac kwandicar-nyii-gi!” 72 Ŋwɔṯaŋw nǝ kɔthɔgɽi ruusi nyaamin-na nyiɽǝn tɔc nyimǝŋw-nyi ɔrri. Nǝ Bɔṯrɔs ṯiŋaayini ŋiɽaŋali ŋandicasi Yǝcu nǝccǝ-ŋgwɔŋw, “Mǝ kɔthɔgɽi ere orri nyaaminna nyiɽǝn kinne mac, ǝnyii ǝvrinni nyaamin-nǝ ṯoɽol.” Nǝ ṯɔgwor yee-nǝ beṯṯen mindaŋ nɔŋw aaritha-na.