Taope Yoane Bapatisi'ba ro
(Matayo 3:1-12Luka 3:1-18Yoane 1:19-28)
1 Ono ni etovo lazokado ro ta Yesu Kristo, Ŋgwa Lu ro rota. 2 Oso nebi Yesaya kegyibe ronye ekye:
“Lu atate ekye: ‘Mazona lazo'ba maro 'da mimile
liti edene nja miri’
3 'Diaza ka ugu driayo vocowa ya ekye:
‘Nyede liti nja Opi ri;
nyede liti ŋgye ndäri abaza!’ ”
4 'Dooko Yoane oyi rite vocowa ya, ugu bapatisi oyebe ndi taope be, nda atate lidri ri ekye: “Nyètadri ni takozi amiro yasi ago nyà'do bapatisi be, 'dooko Lu e'bena ami ndi takozi amiro ta.” 5 Lidri amba ni wari Yuda ro ndi 'bakici Yerusalema robe yasi oyiyite ta Yoane ro erine. Ànya eṛoyi takozi ànyaro te, ago nda bapatisi ànya te Golo Yaradene ya. 6 Yoane so boŋgo se edeni 'bi gamele ro yasi te, embe kyini kyelekpero te kundu ndaro ya, ago ŋgaonya ndaro ni tombi ndi epe kogo robe. 7 Nda ayotate lidri ri ekye: “Mano se kabe ikyi ma vo orivoya 'desi para ndrani märi, takado maro ojo ko ca ändine vuru mvoka ndaro otrine. 8 Ma ami bapatisi gyi si, oko nda bapatisina ami 'da Tori Alokado si.”
Bapatisi ndi Taojoro Yesu robe
(Matayo 3:13–4:11Luka 3:21-22Luka 4:1-13)
9 Tu fere vosi oko Yesu ikyite ni Nazareta wari Galilaya ro yasi, ago Yoane bapatisi nda te Golo Yaradene ya. 10 Ago dori Yesu kate efo ni gyi yasi oko, nda ndre vo'buyakuru pirute ago Tori ka eziikyi vuru nda dri laba oso tu'bu ronye. 11 Ata ikyite ni vo'buyakuru yasi ekye: “Mi ni Ŋgwa modo maro ro se mulu tawi ono owo. Ta miro si ma ni.”
12 Ndriŋwa oko Tori 'ba nda te oyine vocowa ya, 13 nda rite lau u'duna 'butesu, ago Satani ojo ta ndaro te. Koronyai vocowa ro kpa orivoya lau, oko malaikai ikyite ago indurute ndäri.
Yesu Zi Ti'biuru'bai Su te
(Matayo 4:12-22Luka 4:14-15Luka 5:1-11)
14 O'ba Yoane ro kamba ya vosi oko, Yesu oyite Galilaya ya ago pe Lazokado Lu rote. 15 Nda atate ekye: “Tu kado esate ago Miri 'Bädri'ba Lu ro ro te loto! Nyètadri ni takozi amiro yasi ago mìma ta Lazokado ro!”
16 Ago Yesu ka aba Fofo Galilaya ro kalasi oko, nda ndre ti'biuru'bai ritu te, Simona ndi ädrupi ndaro Andarea be, kayi kyimba ovo fofo ya, tana ànya ti'biuru'bai. 17 Yesu atate ekye: “Mìso mavo, ago membana ami 'da lidri urune.” 18 Dori ànya e'beyi kyimba ànyaro te ago soyite nda vo. 19 Nda oyite ga loto fere oko, ndre ädrupii azaka ritu te, Yakoba ndi Yoane be, ŋgwà Zebedayo ro, ànya orivoya toŋbo ànyaro ya kayi ugu kyimba ànyaro edena nja. 20 Ago dori ondro Yesu kondre ànya te oko, nda zi ànya te, ago ànya e'beyi Zebedayo täpi ànyaro te toŋbo ya losioye'bai päläti si be ago soyite Yesu vo.
Mano se Tori Undiro be ana
(Luka 4:31-37)
21 Yesu ndi taeri'bai ndaro be ikyiyite 'ba'desi Kaperenauma ya, ago Sabata si oko Yesu oyite zotaeriro ya ago eto ŋgaemba te, 22 lidri se keriyi ta be ana laroyi tawi liti se nda emba ŋga be kigye si tana ro, tana nda ko oso miemba'bai Ota ro ronye, oko nda emba ŋga te drikaca si.
23 Ago mano aza tori undiro be ikyite zotaeriro ya ago trete ekye: 24 “Mile e'di ama be ya Yesu Nazareta ro? Nyikyi noŋwa ono ama tufune ya? Mäni mi te; mi ni Lazo'ba Alokado Lu ro owo!”
25 Yesu ta tori te ekye: “Nya'do titiro, ago nyefo tesi ni mano ono yasi!”
26 Tori undiro kanda mano ana te rriti, trete amba, ago efote tesi ni nda yasi. 27 Lidri cini laro tawi ànya etoyi atate azi ri ekye: “Ono e'diyi ya? Inye'do ono orivoya ŋgaemba to'diro aza yi ya? Mano ono orivoya drikaca be, ozotate tori undiro ri, ago ànya royi nda te!”
28 Ago liku Yesu ro larirute ndrindri vo cini wari Galilaya ro ro yasi.
Yesu Ede Lidri Amba te
(Matayo 8:14-17Luka 4:38-41)
29 Yesu ndi taeri'bai ndaro be, tro Yakoba ndi Yoane be, e'beyi zotaeriro te ago oyiyite dori 'ba Simona ndi Andarea be roya. 30 Adraŋwa Simona ro a'dote rritiro adravo driu'bo robe u'duvoya kitapara dri, ago dori Yesu kesate oko, itita anyaro te ndäri. 31 Yesu kyite anyare, ago ru drí anyaro te, ago eŋga anya te kuru. Dori driu'bo e'be anya te, ago anya ozo ŋgaonya te ànyari.
32 Ago ondro te tandrolero kitu oci vosi oko, lidri ezi adravo'bai cini te Yesu re ndi ànya se ka'dobe demona be ana be. 33 Lidri cini 'ba'desi ro otoyikalate zo kala. 34 Yesu ede 'di amba se adravo dritoto be ana te ago lofo demonai amba te tesi. Nda leko demonai ri ta aza atane, tana ànya niyi nda te.
Taope Yesu ro Galilaya ya
(Luka 4:42-44)
35 Ago ṛo kyenoŋboci, vo ri layaako oko, Yesu ŋgate ago fote ni zo yasi. Nda fote ni 'ba'desi yasi oyite vo iṛero ya, ago lau nda mätute. 36 Oko Simona ndi azii ndaro be foyite tesi uguyi nda uṛi te, 37 ago ondro ànya kusuyi nda te oko, ànya atayite ekye: “'Dicini kayi ugu mi uṛi.”
38 Oko Yesu zatadrite ekye: “Beṛo ämäri oyine 'baŋwà azaka se gbikyi noŋwa ono yasi. Mape ta robe kpa kigye, tana mikyite ṛo ta 'do ro.”
39 Ta'dota nda abate gbikyi Galilaya yasi, taope be zoitaeriro yasi ndi demonai lofobe tesi.
Yesu Ede Mano aza te
(Matayo 8:1-4Luka 5:12-16)
40 Mano aza se ka rueza ni adravo koziro kyini ro ri ana ikyite Yesu re, sokayate vuru, ago eji nda te ta ŋgaopa rota. Nda ekye: “Ondro mile gindi, minina ndi ma edene wäṛi.”
41 Yesu teṛo twi yauni be, ago ozo drí ndaro te ago do nda te, nda zatadrite ekye: “Malete nya'do ri wäṛi!” 42 Dori adravo koziro se kyini ro ana kyete, ago nda a'dote wäṛi. 43 'Dooko Yesu atate ndäri mbara ndi dori zo nda te oyine, 44 ago atate ndäri ekye: “Nyeri, nyite tase ono ko 'diaza alo ri, oko nyoyi dori kohani re ago mi'ba nda kena mi, ago nyozo ŋgapäṛi se Musa kota 'di be ozone ta 'diede rota 'do; ka'daza lidri cini ri anjioko ede mi te.”
45 Oko mano ana oyite ago eto tana larite ṛo vo cini yasi, nda iti tana te amba ago tana 'ba Yesu kote ocine 'ba'desi ya ŋbelero. Ta'dota nda rite tesi vocowa ya, ago lidri ikyite nda re ni vo cini yasi.
Yuuẖanna al Maⓐmadaan a dhuŋun dhuŋun dhina dhabiŋwu
1 Dhuŋun dhina dhijo kwerkwereny dha Dhuŋun dhina Dhiŋir dha Yasuuⓐ al Masiiẖ, gwina gwiro Ŋari ŋa Kalo. 2 Dhiro ŋinena ulina nebiŋa, alarnu, Aŋadhi, nyi gwukeja gadham giny gaŋamadhina, gina gaŋagitijo dhai momaŋ. 3 Gwulo gwa kwiji gweta gwina gwa gwuro gwula gi leba, ŋwarnu, Jarimudhul Kwelenya dhai, nyadhuneye dai galo duŋun. 4 Yuuẖanna gwathiⓐamidhe gi leba, ŋwabiŋaijo lijo dhuŋuna dha maⓐmuudiiya dha dhurle dugore galo, alkijo ŋida ŋegen dugore ŋina ŋike. 5 A liji peth la Yahuudiiya, a la Urushaliim alela dugun, alteje ŋida galo ŋegen ŋina ŋike, al Yuuẖanna ⓐamidhiye gi dhibirtha ganu dhina dhan Urdun. 6 A Yuuẖanna gwathigena jola ja kamila, ŋwugena gash gina giro kurna kwiriny; athuŋweny jama a lai. 7 Ŋwabiŋaijo lijo, ŋwulaici, Gweta gwaji gwila gidon gwina gwinunu diginy, a nyi gwati gwiŋir dinyi juliganu nyi guda kurna ga caudhe juŋun no. 8 Titiganu nyi gwimajiⓐamidhiye ŋau ŋai; abi ŋeda gwajiⓐamidhiye Dhigirim dhai dhina Dhiŋir.
Maⓐmuudiiya gwa Yasuuⓐ
9 Ŋwamun ibiŋwe, a Yasuuⓐ ila Naas̱ira gwa Jaliil, ŋwuⓐamidhini di Yuuẖanna gi dhibirtha ganu dhina dhan Urdun. 10 Dina muŋwalidha ŋau ganu, ŋwaŋa Samawaat diŋeadhini ganu, a Dhigirim ula, ŋwunje alaŋ, dhiro ŋinena kiridhir. 11 Ŋwudiŋini gwula gi Sama darnu, Ŋa gwiro Ŋari ŋiny ŋina ŋuminyiny, ŋa gwathinyiŋiriye dhugore.
Ugejini gwa Yasuuⓐ
12 An Dhigirim odhadha ganu, ŋwugwela gi leba. 13 Ŋwuje mine gi leba ŋwamun dure‐ram, a Sheṯaan ugeje; athilje owaŋ yai ya leba; athi malaayka ie.
Ŋiro ŋina ŋapilo Yasuuⓐ kwerkwereny
14 Dina ma liji geta Yuuẖannuŋw karkon, a Yasuuⓐ ila Jaliil, athuŋwabiŋaijo lijo Dhuŋuna dhina Dhiŋir dha gidhila ga Kalo, 15 ŋwulaici, Ŋwamun ŋwimaro peth, gidhila ga Kalo go githo; abricul ŋida ŋalo ŋina ŋike, nyuminyi Dhuŋuna dhina Dhiŋir.
Calmiz jina jurniuŋwulo kwerkwereny
16 Dina idhuŋw kimumu ga baẖr gwa Jaliil, ŋwaŋa Simⓐaanuŋw a Andaraawus gwina gwiro megen dilgagito diba gi baẖr; ŋiro ŋegen ŋiro ŋadhumi ŋwuma. 17 Al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Ilal, athinyilgwuje, a nyi gwajiruje liji lina laji luma lijo. 18 Algathani diba gwegen anela ganu, algwuje. 19 Muŋw doga gwitiny, ŋwaŋa Yaⓐguubuŋw gwina gwiro ŋari ŋa Zabadi, a megen gwina gwan Yuuẖanna, lina lijo felluuka ganu ko dugure diba gwegen. 20 Ŋwunela ganu, ŋwulurnie; algathani babuŋw gwegen gwina gwan Zabadi felluuka ganu jadham jai, algwuje.
Yasuuⓐ gwigeto kwijo gweta momaŋ gwina gwuthi nyurinya gi Kafranaaẖuum
21 Alela Kafranaaẖuum; a gi lamun la Sabith ŋwunudhadha ganu majmaⓐ, ŋwalimiye lijo. 22 Alali galo dir gi taⓐliim dhuŋun; lalimiyuŋwulo gwiro ŋinena gweta gwina gwuthi ŋelenya, a gwati gwiro ŋinena jathib no. 23 A kwiji gweta je majmaⓐ gwegen gwina gwuthi ŋurinya; ŋwure gwula, 24 ŋwarnu, Abricije; Yasuuⓐ gwa Naas̱ira, au gwibopajijaŋa? Au gwiludhi dijirinya? Nyi gwiliŋidhaŋa, ŋa gwiro gweta gwina gwiŋir didirel gwina gwidhi di Kalo. 25 A Yasuuⓐ ŋeŋira, ŋwaici, Ji jigwoiny, ŋutu dugun. 26 Ma ŋuriny ideye kwijo, ŋwure gwula gwipa, ŋwutu. 27 A liji peth ali galo dir, alothaijiye galo, alarnu, Aŋ gwiro ibigwa? taⓐliim dhiyaŋ dhiro dhaŋ ibidha? gwuthi ŋelenya, athuŋwabiŋaijo nyurinya, aldeŋinaijo. 28 An dhuŋun dhuŋun bai galo kalo peth ga Jaliil.
Yasuuⓐ gwigeto gwunun gwa Buṯrusŋa momaŋ amanaŋ liji liter
29 Algathani majmaⓐ, aneladha ganu, aluni gi dunu gwa Simⓐaan a Andaraawus, ŋeda a Yaⓐguub a Yuuẖanna. 30 Abi gwunun gwa Simⓐaanŋa gwina gwiro kwa gwuma ẖumma, an liji abiŋadhaijo ganu babraŋ. 31 Ŋwela dugun, ŋwumutha gi dhoi, ŋwudireye; a ẖumma ernadhadha ganu, ŋwulupijo ŋiro. 32 Ma aŋin ule, a kalo ro ŋibilbil, a liji udhijo lijo peth lina luma a lina luthi nyurinya. 33 A liji peth la len jalo liduŋw kour 34 Ŋwulgeta momaŋ loinyadho lina luma gumiye gitigiter; ŋwulteye nyurinya nyoinyadho; athuŋwbabrico nyurinya nyabiŋi no, ŋinena liŋidhilo.
Yasuuⓐ gwidhi kalo geta cucun dabiŋaijo Kaloŋa, ŋwugathani Kafranaaẖuumuŋw
35 Bigunu ŋwudire ro gile, kwereny nanaŋ kalo gati guro ganu no, ŋwela kalo geta gina girinii lijo, ŋwabiŋaijo Kaloŋa mine. 36 A Simⓐaan a liji lina lathilgwudhie algwuje. 37 Malbuje, alabiŋaijo, alaici, Liji peth la libupaŋa. 38 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Alela ŋwen ŋwiter ŋwina ŋwijo githo, nyabiŋaijo lijo mine ko; nyi gwiludhi gi dhuŋun ibidha. 39 Ŋwela majaamiⓐ gwegen peth gwa Jaliil, ŋwabiŋaijo lijo, ŋwuteye nyurinya.
Iŋir nono gwa kwiji gwina gwiro ŋilaŋ
40 A kwiji ila dugun gwina gwithi ŋilaŋ, ŋwothaije galo, ŋwujalo ŋwurko ŋwai, ŋwaici, Ada ŋa gwimari ŋa gwinyi geta momaŋ, ŋa gwuthi ŋoma. 41 A Yasuuⓐ ina, ŋwuwal dhoi ganu, ŋwumini, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Nyi gwuminyu; iŋirii nono. 42 Lamun ibile a dina muŋwabiŋi minoŋ, an ŋilaŋ erna, ŋwiŋir nono. 43 A Yasuuⓐ dhiŋa, ŋwukeje babraŋ, 44 ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Athaŋa babiŋaijo kwijo gwetipo no; ŋabela, ŋaŋajuni gasiisuŋw aŋina yuŋa, ŋadhedha Kaloŋa ŋida ŋina ŋabiŋaijaŋa Muusa, dilro shahaada degen. 45 Ŋwubitu, ŋwubai galo dhuŋun dhai kalo peth, a ŋinena Yasuuⓐ gwati gwuthi ŋoma gwela gi len letipo galo ditir no, ŋwubije por gi leba; athin liji eladha kalo peth.