Ata Setepano ro Taäyi'bai Yudai ro ri
1 Kohani Fopara eji Setepano te ekye: “Takicu se kwoi ndi endaro ya?” 2 Setepano zatadrite ekye: “Ädrupii ndi täpii be, nyèri ta maro! Teinye zutu amaro Abarayama ri oyiako Arana ya Lu 'desi para ka'darute ndäri Mesopotamia ya 3 ago atate nda ri ekye: ‘Nye'be katidri miro ndi 'bädri be ago nyoyi wari se maka'dana 'da miri ya.’ 4 Ago nda e'be 'bädri ndaro te ago oyite Arana ya. Odra täpi Abarayama ro ro vosi, Lu 'ba nda te iswene wari se nyàbe ori kigye yauono ya. 5 Lu ozo telesi na aza kote Abarayama ri a'done modo ndaro ro ca käkpu kode oca kadra alo gyini ro ronye. Oko Lu 'ba ta te ozone ndäri, a'done ndaro zelevoi ndaro ri. Tuse Lu ko'ba tao'ba ono be si, 'dooko Abarayama dri teinye ŋgwa ako. 6 Ono ni tase Lu katabe ndäri owo ekye: ‘Zelevoi miro orina 'da 'bädri atra ya, se ànya a'donayi 'da iyeäṛi ro kigye ago ayena ànya 'da koziro ndroa na kama su. 7 Oko lidri se ànya kayibe oye ruindu rigye ana mayena vurena 'da, ago voigyesi oko ànya efonayi 'da tesi ni 'bädri ana yasi ago mätunayi ma 'da vo ono ya.’ 8 'Dooko Lu ozo la'bi 'di olo ŋbiṛi ro rote Abarayama ri taka'da tao'baro ro. Ago Abarayama lo Yisika te ŋbiṛi ro u'du njidriena uti ndaro vosi, Yisika lo ŋgwa agoro ndaro Yakoba te ŋbiṛi ro ago Yakoba lo ŋgwàagoro ndaro 'butealo foritu te ŋbiṛi ro, ànya ni zutui likuekye tu'de amaro ro owo.
9 “Ŋgwàagoro Yakoba ro a'doyite yaoko be Yosepa ädrupi ànyaro lomvo ago gyeyi nda te a'done iyeäṛi ro Ezipeto ya. Oko Lu orivoya tro nda be 10 ago lofo nda te londroro ni rriti cini ndaro yasi. Ondro Yosepa kefote 'bädri'ba Ezipeto ro kandra oko, Lu ozo a'do kado te ndäri ndi tavouni be, ago 'bädri'ba 'ba Yosepa te wari'ba ro 'bädri dri ndi 'di zo 'bädri'ba roya be dri. 11 'Dooko mä'bu 'dete Ezipeto cini ya ndi Kanana be, se ozo rueza amba te. Zutui amaro ni kote ŋgaonya aza usune, 12 ago ondro Yakoba keri tate inya orivoya Ezipeto ya oko, nda zo ŋgwàagoro ndaro, zutui amaro te, tu käti si lau. 13 Pere ṛiri oyi rosi Yosepa 'ba andivo ndaro te unine ädrupii ndaro ri, ago 'bädri'ba Ezipeto ro ni katidri Yosepa ro tana te. 14 Ago Yosepa zo lazo te täpi ndaro Yakoba ri, taitine ndäri ndi katidri cini ndaro be, lidri cini kigye orivoya 'butenjidrieri fonji, ikyine Ezipeto ya. 15 'Dooko Yakoba oyite Ezipeto ya, vose nda drate kigye, ndi ŋgwàagoro ndaro be. 16 Avo ànyaro äŋgyite Sekeme ya, ase ànya te lau 'budri se Abarayama kogyebe ni käläsikala Amora ro rigye parata si ana ya.
17 “Ondro tu kesate ti Lu ri tao'ba se nda ko'babe Abarayama ri ana ätine oko, oti lidri amaro ro Ezipeto ya a'dote amba. 18 Äduro oko 'bädri'ba se ni ta Yosepa ro kote eto 'dimiri te Ezipeto ya. 19 Nda odo zutui amaro te ago ye ànya te siomba si, gbiri ànya te ŋgwàŋwai ànyaro lofone tesi ni 'bai ànyaro yasi, tana ànya kotodra robe. 20 Äti Musa te tuna gi ono si, nda orivoya ŋgwa liŋgyiekye yi, andre vonate 'bäru imba na nätu, 21 ago ondro olofo nda teni 'ba ndaro yasi oko, ŋguti 'bädri'ba ro ru nda te ago eca nda te ŋgwa ro modo anyaro ri. 22 Emba nda te tavouni cini Ezipeto'bai rosi ago a'dote mano para ro ata ya ndi taoye be.
23 “Ondro ndroa Musa rote 'butesu oko, nda usu tate oyine ori Yisaraele'bai azi ndaro ro ondrene. 24 Nda ndre Ezipeto'ba alo ka aza ànyaro oyena koziro, ago nda oyite nda opane ago logovota rote nda ufu si. 25 (Nda kusu iro be ekye lidri modo ndaro ro unina ndi anjioko Lu ka ugu ànya opa nda si ànya o'baza dritai ro, oko ànya niyi kote.) 26 Kyenonosi nda ndre Yisaraele'bai ritu kayi kyila oye, ago nda ojote taliatokpe o'bane lakole ànyaro ya. Nda atate ekye: ‘Nyeri, mano kwoi, ami orivoya Yisaraele'bai azi yi, nyà kyila oye inye etaya?’ 27 Oko nda se kabe azi oye koziro ana du'du Musa te. Nda eji tate ekye: ‘A'di 'ba mi ni 'dimiri'ba ro ago vureope'ba ro ämädri ya? 28 Inye'do mile kpa ma ufune oso, se mifu Ezipeto'ba ana be tandrobe ronye ya?’ 29 Ondro Musa keri ta ono te oko, nda mute ni Ezipeto yasi, ago oyite orine wari Midiana roya. Nda a'dote ŋgwàagoro ritu be lau.
30 “Ago ondro ndroa 'butesu kälävute oko, malaika aza ka'darute Musa ri leko asi roya ka ce kumvuŋwa uje vocowa ya loto 'Bereŋwa Sinai pa. 31 Musa a'dote lä'bilä'biro ŋgase nda kondrebe ana ta, ago oyite loto cekumvuŋwa re ondrene kado. Oko nda eri ata Opi rote ekye: 32 ‘Ma ni Lu zutu miro ro, Lu Abarayama, Yisika ndi Yakoba be ro.’ Musa a'dote turi ro ago le kote ondrene. 33 Opi atate ndäri ekye: ‘Mitri mvoka miro, tana vose nyedrebe kigye ono orivoya gyini alokado yi. 34 Mandre lidri maro abe ugu ezana siomba si Ezipeto ya ono te, meri leri ànyaro te, mikyite vuru ànya o'bane dritai ro, ka'do inye nyikyi mazo mi robe Ezipeto ya.’
35 “Musa ni se lidri Yisaraele ro kogabezo owo. Se ànya ejiyi ta te ekye: ‘A'di 'ba mi ni 'dimiri'ba ro ago vureope'ba ro ämädri ya?’ Nda ni se Lu zote lidri mirine ago ànya o'bane dritai ro ŋgaopa malaika se ka'darute ndäri uje cekumvuŋwa roya owo. 36 Nda lofo lidri teni Ezipeto yasi, ye talaro ro ndi rubä be te Ezipeto ya ago Gyi'desi Okaro kala ago ndroa na 'butesu vocowa ya. 37 Musa ni se katabe lidri Yisaraele ro ri ekye: ‘Lu ezina nebi 'da ämiri, kpa oso nda kezo mabe ronye, ago nda a'dona 'da alo aza lidri modo amiro ro.’ 38 Nda ni se a'dote lidri Yisaraele robe se mbikala be vocowa ya ana; nda a'dote lau zutui amaro be ago malaika se atate ndäri 'Bereŋwa Sinai dri ana be, ago nda usu lazo lidriidriro Lu rote ugu copene ämäri.
39 “Oko zutui amaro gatezo nda orone; ànya diyi nda te ago leyite gialo ogone ànyari kovole Ezipeto ya. 40 Ago ànya atayite Arona ri ekye: ‘Nyede lu azaka ämäri ama lepene. Mä̀ni tase ka'dobe mano se Musa ono ri kote, se lofo ama teni Ezipeto yasi ono.’ 41 'Dooko ànya edeyi ŋga awi te beti 'daŋgo ro ronye, loyi tori te rigye, ago yeyi karama te ŋgase ànya kedeyibe andivo ànyaro si oroza. 42 Ago Lu anarute pere ni ànya resi ago e'be ànya te 'bi'bii vo'buyakuru ro mätune, oso se egyi tana be buku nebii roya ronye ekye:
‘Lidri Yisaraele ro!
Nyùtufu ago nyòtola koronyai 'ba ro ndroa na 'butesu vocowa ya ana kote märi.
43 Mìŋgyite Mutuguṛi lu Moleka ro,
ndi beti Refona lu 'bi'bi ro amiro robe ayani;
ànya orivoya ŋga awi yi se nyèdete mätune.
Ta'doro mazona ami 'da midiro le Babelona kundusi.’
44 “Zutui amaro a'dote Mutuguṛi a'do lototi Opi ro robe vocowa ya. Edete oso se Lu kiti tana be Musa ri edene ronye, oso se betina aka'dabe Musa ri ronye. 45 Ono vosi, zutui amaro se ruyi Mutuguṛi teni täpii ànyaro rigyesi ŋgyiyi te tro ànya be ondro ànya kayite oyi Yosua be wari se Lu konja tu'dei be ni mile ànyaro ya si ana rigyesi. Ago rite lau madale tu Dawidi rosi. 46 Ta ndaro si Lu te ago eji Lu te ndäri nda o'bane vo oriro ozone Lu Yakoba ro ri. 47 Oko Solomo ni se be zo te ndäri owo.
48 “Oko Lu Fopara Ndra ri ko zo se abebe lidri si ya; oso nebi katabe ronye ekye:
49 ‘Opi ekye vo'buyakuru ni giti maro,
ago 'bädri orivoya kotopa pa maro otoro.
Beti zo eŋwani ro mile omone märi ya?
Vo oriza märi eŋwaro ya?
50 Inye'do andivo maro ma'ba ŋgase cini kwoi ṛo ko niya?’ ”
51 Setepano ugu atate ekye: “Ami orivoya taeriako! Ya amiro luako'ba ronye, ami orivoya biako ata Lu ro erine! Ami kpa oso zutui amiro ronye; nyà kpa ondoalo gboto Tori Alokado be! 52 Nebi aza gi be se zutui amiro ezayi ko ya? Ànya fuyi lazo'bai Lu rote, se ayoyi ikyi Ruindu'ba taŋgye ndaro rote ṛo kyeno. Ago yauono nyòzo drí ndaro te ago äfu nda te. 53 Ami ni se nyùsu ota Lu rote, se ṛo malaika ozote ami rigye, caoko miro kote.”
Ovo Setepano ro Kuni si
54 Ondro gboko Taäyi'bai ro keriyi ta Setepano rote oko, ànya a'doyite kyilaro ago siyi si ànyaro te nda lomvo kyila si. 55 Oko Setepano, twi Tori Alokado be ndrevote vo'buyakuru ya ago ndre 'desi Lu rote ago Yesu edrevoya drígwo Lu roya. 56 Nda atate ekye: “Mìndre! Mandre vo'buyakuru äpite ago Ŋgwa Lidri ro edrevoya drígwo Lu roya!”
57 Otre amba si Taäyi'bai tisiyi bi ànyaro te drí si. Ago ànya cini lasote äru nda dri, 58 lofoyi nda te tesi 'bakici kundu, ago voyi nda te kuni si. Tazevoedre'bai e'beyi boŋgoi ànyaro te mano agoanji ro se äzibe Saulo ana ri vona ondrene. 59 Ànya kayi ugu Setepano ovo kuni si oko, nda zi Opi te ṛeṛe ekye: “Opi Yesu, miru adri maro!” 60 Nda sokayate vuru ago trete ṛe otre amba si ekye: “Opi! Mi'ba takozi ono ko ànya dri!” Nda kata ta ono te oko ndi drate.
Dhuŋun dhina dhabiŋu Istifaanuus
1 A kweleny gwa gusus arnu, Dhuŋun ibidha dhiro minoŋ a? 2 Ŋwarnu, Liji lai lina liro limega, a baboŋa, diŋinul. Kalo gina guthi majdh gaŋinijo babuŋw gwega gwina gwan Ibraahiim dina juŋw Ma ben al Baẖren, kwereny nanaŋ gwati gwijo gi H̱aaraan no, 3 ŋwaicinu, Tui gi len luŋa, a gi liji luŋa, ŋela gi len lina laŋa aŋajo. 4 Ŋwubitu gi len la Kaldaaniyiin, ŋwuje mine gi H̱aaraan. A dina ma babo gwuŋun ai, ŋwela gi len lina lathanyan je ŋinena. 5 Athuŋwbidhedhi kaloŋa mine gadhuŋwunje, i gitiny gina gadhuŋwun geta lora luŋun no; ŋwubabiŋaijo darnu guŋwdhedha ŋwulaŋu ŋwuŋun ŋwina ŋwaji ŋwila gidon, ŋinena athuŋw uthi nanaŋ ŋare no. 6 A Kalo gabiŋu minoŋ, ŋwulaŋ ŋwuŋun ŋwaji ŋwaje gi len lina lati liro len legen no; a ŋwaro jine ja liji la len ibile, a ŋwali umeye ŋiya jidhileo arabaⓐ miiya. 7 A liumam lina lirujilo jine laji linyil akimiye nyi, Kalo garna, a gidon gi dhuŋun ibidhe latuiya a linyi orthadha kalo ibiga. 8 A ŋwudhedha dhuŋuna dhina dhidiminu dhadhi uredhini; a minoŋ ŋwuliŋa Isẖaaguŋw, a ŋwura gi lamun lina liro nimra dubaŋ; a Isẖaag liŋa Yaⓐguubuŋw, a Yaⓐguub liŋa lelenya la baboŋa lina liro die‐a‐ram. 9 A leleny la baboŋa ubijo ŋida ganu ŋina ŋuthilo Yuusuf, alelaŋ gi Mas̱r. Athilbije Kalo gai, 10 ŋwubigilaŋiye ŋidi ganu ŋuŋun peth ŋina ŋadhumeye ŋiya, a ŋwudhedha niⓐma a bebra gi je ganu ja Firⓐuun gwina gwiro malik gwa Mas̱r; ŋwuruje kweleny gi Mas̱r alaŋ a gidunu alaŋ gwuŋun peth. 11 Abi gidhuŋur ila gi ŋwen peth ŋwa Mas̱r a Kanⓐaan, a dhuŋun je dhina dhibur gwuleny; athi baboŋa lega bujo ŋida ŋa dheny no. 12 A dina ma Yaⓐguub diŋini darnu ŋwon ŋwo gi Mas̱r, ŋwukeje baboŋaije lega gi lamun lina liro kwerkwereny. 13 A gi lamun lina liro nimra ram a Yuusuf aŋajo limegen darnu ŋeda gwiro; a Yuusuf aŋajo Firⓐuunuŋw limegen. 14 A Yuusuf ukejiye di babo gwuŋun gwina gwan Yaⓐguub, a liji peth luŋun, lina liro dure‐thiril a die‐a‐thudhina. 15 A Yaⓐguub ule gi Mas̱r, ŋwubai, ŋeda, a baboŋa lega. 16 Alapai algwela gi Shakiim, algeta gi dhel ganu dhina dhili Ibraahiim luro la gwarush gwina gwiro faḏḏa gi keleŋa ga H̱amuur gwa Shakiim.
17 Abi dina ma lamun je githo la dhuŋun dhina dhabiŋaijidhai Kalo dhina dhalifijodhai Kalo Ibraahiimuŋw, a liji oinyadhani gwuleny gi Mas̱r, 18 di a malik gwiter dire, gwina gwati gwiliŋidhi Yuusufuŋw no. 19 A ŋeda ibigwa uthi dhuŋuna dhina dhuthi ŋwujimiya ganu gi liji alaŋ lega, athuŋwupijo baboŋaije lega dhuŋuna dhina dhathil umeye ŋiya, dathi ŋwugur ŋwegen guthini por dathil midho no. 20 A Muusa gwiliŋinu kaija ibige, a ŋwubujini gwiŋir gwuleny, ŋwudimini gi dunu gwa babo gwuŋun luweo thiril; 21 a dina muŋw guthini por, a ŋera ŋa Firⓐuun apai, ŋwireje ŋwuro ŋari ŋuŋun. 22 A Muusa alimini bebruŋw peth gwa liji la Mas̱r, ŋwubur nono gi dhuŋun a gi ŋiro. 23 A dina muŋw ro jidhileo dure‐ram, ŋwuthi dhuŋuna gi dhugor ganu dhuŋun duŋwela daŋadha limegen lina liro keleŋa ga Israayiil. 24 A dina muŋw aŋa gweta gwina gwibujo dhuŋuna dhina dhike tur, ŋwudujo gwina gwibujo dhuŋuna dhina dhike, ŋwura galo, ŋwurinya Gwimas̱r. 25 Ŋwari gi dhugor ganu dhuŋun nu udubidi limegen laliŋa darnu laji lal Kalo gilaŋiye dhoi dhai dhuŋun; athibi ŋediŋa liŋidhi no. 26 A gi lamun lina ligwujo lamun ibile ŋwulbuje ram dilkadhe, ŋwari ŋwulabiŋaijo diliŋiriye, ŋwulaicinu, Liji lai, nyaŋa liro ŋimega; kworaŋ nyabapai dhuŋuna dhina dhike gweta gweta dagalo ganu? 27 Abi gwina gwurijo kwijo gwiter dhuŋuna dhina dhike dhiŋa Muusuŋw, ŋwaicinu, Ei gwirujaŋa kweleny a gadhi guri? 28 Ŋa gwibupo dinyi rinya, gwiro ŋinena rinyiaŋana Gwimas̱r dilaŋina a? 29 A Muusa abire dina muŋwdiŋini dhuŋuna ibidha, ŋwuro gwirin gi len la Madiiyaan, kalo gina giliŋidhuŋwna keleŋa ram gina giro loma. 30 A dina ma jidhila erna jina jiro dure‐ram, a malaak gwa Kweleny uŋinijo gi leba gi len lina lan Siinaa gi dhiŋila dha iga gi kwari. 31 A dina ma Muusa aŋa dhuŋuna ibidha, ŋwali galo dir gi dhuŋun dhina dhaŋudhuŋw; a dina muŋw doga githo duŋw daŋa, ŋwudiŋini ŋwal ŋwa Kweleny, 32 ŋwarnu, Nyi gwiro Kalo ga baboŋa luŋa, a Kalo ga Ibraahiim, a Kalo ga Isẖaag, a Kalo ga Yaⓐguub. A Muusa ube galo, athuŋw uthi reuŋw ganu datiŋa no. 33 Abi Kweleny aicinu, Wuludhi caudhe galo ŋwora ŋwuŋa; kalo gina go gidhunudhaŋana alaŋ giro kwiyaŋ gwina gwiŋir didirel. 34 Titiganu nyi gwimaŋa umuŋw ŋiya gwa liji liny lina lo gi Mas̱r, a nyi gwimadiŋini aruŋw gwegen gi dugor ganu degen, a nyi gwimula dinyil guda galo, abi ila ŋinena ŋukeje gi Mas̱r.
35 Muusa gwiro ibigwa gwina gwidoinyilo, alarnu, Ei gwirujaŋa kweleny a gadhi? Ŋeda gwiro gwina gwukejo Kalo duŋwuro kweleny a gwadhi guda galo dhoi dhai dha malaak gwina gwaŋinijo gi kwari. 36 Ŋeda gwiro ibigwa gwina gwimalteya por, ŋwugeta ŋiro ŋina ŋathalije lijo galo dir a ŋwapai ŋiro ŋina ŋipiŋipa gi len la Mas̱r, a gi Baẖr gwina Gwure, a gi leba jidhileo dure‐ram. 37 Muusa gwiro ibigwa gwina gwabiŋaijo keleŋa ga Israayiil, ŋwulaicinu, Kweleny gwina gwiro Kalo galo gaji gajidirijo nebuŋw gi limagalo ganu, gwiro ŋinena nyi; a gwanya deŋinaijo. 38 Ŋeda gwiro ibigwa gwina gwijo gi kaniisa gi leba malaak gwai gwina gwabiŋaijo gi len alaŋ lina lan Siinaa ŋedaŋa baboŋa lai lega; gwina gwapo dhuŋuna dhina dhuthi midhuŋw dijidhedha. 39 Gwina gwati gwibupo baboŋa lega diluthejo nyuni no, albidhiŋa, alwureje dugore degen gi Mas̱r. 40 Alaici H̱aruunuŋw nu, Gitijije kaloŋa athiji madhinijo; gi dhuŋun dhan Muusa ibigwa gwina gwiteyije gi len la Mas̱r, anaŋa lati liliŋidhi aŋ gwina gwimaje dugun no. 41 Algegito ŋimiro ŋina ŋitiny gi ŋwamun ibiŋwe, aldhugijo ŋida, aliŋir dugore gi ŋiro ŋa doi degen. 42 Albi Kalo urle galo, ŋwulabrico dilorthadha ejigur ya Sama; gwiro ŋinena ulinuŋwna kitham ga nebiŋa, Dunu gwai gwa Israayiil, nyaŋa liminyi dhugijo ŋida ŋadhi dhuge jidhileo dure‐ram gi leba a? 43 Abi nyaŋa lapo gutu ga Muuluuk, a ludum la kalo galo gina gan Ramfaan, s̱uwaar gwina gwigegitanya danyal idijo ŋwurko ŋwai; a nyi gwajapa kwereny di Baabil.
44 Baboŋa lega luthi gutu ga shahaada gi leba, gwiro ŋinena abiŋuŋwna ŋeda gwina gwabiŋaijo Muusuŋw duŋwgeta gwiro ŋinena s̱uura gwina gwaŋudhuŋw. 45 Gina gapo baboŋa lega ko gi lamun legen Yashuuⓐ ŋalai dina malmutha lena la liumam, lina limal Kalo ruce gi je ganu ja baboŋa lega, di gi ŋwamun ŋwa Daawud; 46 gwina gwibujo niⓐma gi je ganu ja Kalo ŋwubupe duŋwbuje kaloŋa gadhije gan Kalo ga Yaⓐguub. 47 Abi Sulemaan aicijo ŋeduŋw duna. 48 Abi gwina gwinunu gwuleny gwati gwathije gi heyaakil gwina gwigitinu doi dai no; gwiro ŋinena arna nebi, 49 Sama gwiro kursi giny, a gidhila giro gidhur ga ŋwora ŋwiny. Dunu gwiro dhaŋ gwina gwadhinyil aicijo? Kweleny gwarnu, i kalo giro dhaŋ gina gadhinyin gatho uwa. 50 Dhoi dhiny dhati dhiro dhina dhigeta ŋida ibiŋa peth na? 51 Nyaŋa lina lathi biradhalaŋ gi dugor ganu dalo a lina lati liro ŋwudhriny gi dugor ganu dalo a gi nyuni ganu nyalo no, nyaŋa lathekajo Dhigirima dhina Dhiŋir, gwiro ŋinena athin baboŋa lalo ekajo nyaŋa lirna ko. 52 Nebi gwiro gwirau gwina gwati gwirinu baboŋa lalo no. Alrinya ŋediŋaije lina lidhi kwereny alabiŋi dhuŋuna dhan ila gwa ŋeda gwina gwiŋir; gwina gwimanyanugejiye a gwina gwimanyarinya. 53 Nyaŋa lina lidhedhilo malaayka naamuus, athanyabi dimii no.
Ai gwa Istifaanuus
54 Dina maldiŋini dhuŋuna ibidha al dugor pi ganu gwuleny, alŋireje jiŋai nono. 55 Abi ŋeda oinyadhe Dhigirima dhina Dhiŋir, ŋwubaŋalaŋ gi Sama, ŋwaŋa majdh gwa Kalo, a Yasuuⓐ didhuna gi dhoi dhina dhiro dhiŋir dha Kalo, 56 ŋwarnu, Aŋadhul, nyi gwa gwaŋadhi Samawaat gwiginu, a Ŋari ŋa liji didhuna gi dhoi dhina dhiro dhiŋir dha Kalo. 57 Albure gwula ŋwal ŋwai ŋwina ŋwipa, algirba nyuni galo nyegen, alrudhudhe nono dhugor dhai dhetipo, 58 alteye len por gi mediina alaice nyol nyai. A lina liro shuhuud wala ciraŋa jegen galo alligeta gi ŋwora ganu ŋwa kamal gina gan Shaawul. 59 Alaici Istifaanuusuŋw nyol nyai, a ŋeda urnie Kaloŋa, ŋwarnu, Kweleny gwai gwina gwan Yasuuⓐ, apo dhigirima dhiny. 60 Ŋwujalo ŋwurko ŋwai ŋwure gwula ŋwal ŋwai ŋwipa ŋwarnu, Kweleny gwai, athaŋa geto ŋida ibiŋa ŋina ŋike degen no. A dina muŋw are minoŋ, ŋwudhire ŋwar ŋwai ŋwa dhai.