Ori Ŋgaeyi ya
1 Ami orivoya ŋgwai lulu ro Lu ro, beṛo ämiri ojo a'done oso nda ronye. 2 Beṛo ori amiro ritane ŋgalu si, kpa oso Kristo kulu ama be ago kozo adri ndaro be ta amaro ta ŋgapäṛi tägyi ŋgutruro ozaro ro ago tori oloro se tana kusi Lu ndi ronye.
3 Ami be orivoya lidri Lu ro ono, ko kado ŋga se ronyi ronye kode ŋgase undiro ndi yagäru be ävuruna uzine ami lako. 4 Ko kado ata se orivoya tavousu koziro, undiro, kode osoro be atane. Oko vona ro nyòzo aro'boya Lu ri ayani. 5 Mìni ta ono, anjioko 'diaza se orivoya ronyi'ba yi, undiro, kode yagäru be (tana yagäru orivoya a'do lu awi mätu ro yi) unina ko a'done vo be Miri 'Bädri'ba Kristo ro ndi Lu ro be ya.
6 Mì'ba 'diaza kodo ami ko ata amama rosi; tana ta ŋgase kwoi rota kyila Lu ro ikyina 'da ànya se koroyi nda ko dri. 7 Ka'do inye mìye ŋga aza ko alona lidri oso nonye kwoi yibe. 8 Ami andivo amiro sedri nyà'dote vouni ya, oko tuse nyà'dobe lidri Lu ro 'do si, ami te orivoya ŋgaeyi ya. Beṛo ämiri orine oso lidri se ka'dobe ŋgaeyi ya ronye. 9 Tana doŋgo ŋgaeyi ro usuna ŋgase cini kado ya, ta'diri ndi taŋgye be ya. 10 Nyòjo tase tana kabe Opi usi unine ayani. 11 Mìye ŋgase takadoako lidri kabe oyena ko, ŋgase ka'dobe vouni ro iyi. Oko nyèzi ànya ŋgaeyi ya. 12 (Orivoya driupiro amba ca ŋgase ànya kabe oyena ndrwiro tana atane.) 13 Ago ondro olofo ŋga cini te ŋgaeyi ya oko, 'dooko a'do ŋgye ànyaro aka'date ṛo ŋbelero; 14 tana ŋgase aza aka'date orivoya ŋbelero a'dote ŋgaeyi ro. Ta'doro ni atate ekye:
“U'du'ba, mipi mi
ago miŋga ni avo yasi,
ago Kristo eyina vo 'da midri.”
15 Mì'ba mi amiro komba kado ta ori amiro rota. Mìri ko oso lidri tauniako ronye, oko oso lidri tavouni be ronye. 16 Kandrakado se cini nyà'dobe sina mìye takado sina, tana kwoi ni tu kozi yi. 17 Ka'do inye, nyà'do ko amama ro, oko nyòjo tase Opi kolebe ämiri oyene vona uṛine ayani.
18 Mìfu ami ko wa si, se enjina ami 'da, oko, nyà'do twi Tori be ayani. 19 Nyàta azi be ata räṛu ro, ndi loŋgoi be oŋgo si, mìŋgo loŋgoi alokado; mìŋgo loŋgo ndi loŋgoi räṛui robe Opi ri räṛu oye si ya amiro ya. 20 Nyòzo aro'boya ondoalo Lu Täpi ri ta ŋga cini rota, ävuru Opi amaro Yesu Kristo rosi.
'Ditoko ndi Àgo be
21 Nyòlogo andivo amiro azi zele taoro amiro Kristo ri tana ro.
22 'Ditoko, nyòlogo andivo amiro àgo amiro zele oso Opi ri ronye. 23 Tana ago orivoya drikaca be toko ndaro dri kpa oso Kristo ka'dobe drikaca be känisa dri ronye; ago Kristo andivo ndaro ni Opa'ba känisa ro, se ni lomvo ndaro. 24 Ka'do inye beṛo 'ditoko ri andivo ànyaro logone cu àgo ànyaro zele kpa oso känisa kabe andivo anyaro logo Kristo zele ronye.
Matthew-5-27-28
25 Àgo, nyùlu 'ditoko amiro kpa oso Kristo kulu känisa be ronye ago ozo adri ndaro te tana ro. 26 Nda ye tase ono te känisa ozoza ŋgapäṛi lämu'duro Lu ri. Kristo ye losi te ata ndaro si känisa o'baza wäṛi ro ojana si gyi si, 27 tana känisa ozoza andivo ndaro ri liŋgyiekyero ago taenjiako, mberiako kode birinyoako, ago teinye mämbiako. 28 Beṛo àgo ri 'ditoko ànyaro lune kpa oso ànya kayibe andivo ànyaro lu ronye. Mano se kabe toko ndaro lu ka andivo ndaro lu. 29 ('Diaza yana oso ko lomvo andivo iro lomvo alona. Oko nda ka anya eca ago ka ta anyaro oti, kpa oso Kristo kabe oyena känisa ri ronye; 30 tana ama ni gboko lomvo ndaro ro owo.) 31 Oso taegyi kabe ata ronye ekye: “Tana ta ono ta manoago e'bena täpi ndaro ndi endre be 'da ago dro'beruna gwo toko ndaro be, ago ànya riti a'dona 'da lomvo alo ro.” 32 Tandrwi gyuru ro aka'date taegyi ono ya, se mäni be tana di Kristo ndi känisa be. 33 Oko tana di ami kpa: beṛo ago ri toko ndaro lune oso andivo ndaro ronye, ago beṛo toko ri ago anyaro orone.
1 A minoŋ ruiyul ŋinena Kalo, gwiro ŋinena keleŋa gina guminyuŋwulo; 2 idhidhul gi uminyi, gwiro ŋinena uminyaje al Masiiẖ ko, ŋwudhedha Kaloŋa aŋina yuŋun yan nyaŋa, ŋwuro Kaŋal gadhi garini ŋwuro ŋinena gwudhurul.
3 Abi ŋidhir, a ŋidi peth ŋina ŋiro ŋirle, i obadhe galo, athanyal abrico dabiŋini keligeny ganu dagalo no; dhuŋun dha dhabrico dhuŋuna ibidha dhaudhi gi liji lina liŋir didirel; 4 athanya abrico dhuŋuna dhina dhiro ŋirle, i dhuŋun dha ŋirila, i dhuŋun dha dhakejuma dhina dhati dhuthi je ganu dhabiŋini dagalo ganu no; ŋidi ibiŋa ŋati ŋaudhi no; gwiŋiranu daici Kaloŋa shukran. 5 Nyaŋa liliŋidhi momaŋ darnu kwiji gwina gwiro gwidhir, i kwiji gwina gwiro ŋirle, i kwiji gwina gwathobadhe galo gwina gwathidijo ŋwoboŋ ŋwurko ŋwai, gwati gwuthi ŋelenya gi kidhila ga al Masiiẖ a Kalo no. 6 Athanya abrico kwijo gwetipo gwajinyimnyeje dhuŋun dhai dhina dhiro tur no; ŋinena athi ŋidi ibiŋa apa kadhugoruŋw gwa Kalo keleŋa alaŋ gina gati guthi nyuni no. 7 Athanya uthi dhuŋuna liji lai ibila no. 8 Abi kwereny nyaŋa liro girim, abi ŋinena di Kweleny nyaŋa limaro fure; idhidhul gwiro ŋinena keleŋa ga fure. 9 (Abi fruuta gwa Dhigirim gwo gi ŋidi ganu peth ŋina ŋiŋir a gi dhuŋun ganu dhina dhiro titiganu.) 10 Idhejul danya liŋa aŋ gwiro gwina gwathiŋiriye Kwelenya dhugore. 11 Athanya aicaijiyo ŋiro ŋa girim ŋina ŋati ŋuthi fruuta no; nyalbi ekajo. 12 Abi ŋidi peth ŋina ŋathil liji apai nyim ŋuthi dhara dilabiŋi galo. 13 Abi ŋidi peth ŋina ŋekajini ŋaŋudhini fure gwai; abi ŋidi peth ŋina ŋaŋudhini ŋiro fure. 14 Minoŋ ŋwarnu, Birtho, kwiji gwai gwina gwidhro, ŋa dire dai, a al Masiiẖ gwaŋa ora. 15 Daŋudhul galo nyaŋa lathelila akwai, athanya idhidhi ŋirila ŋai no, nyabibebra. 16 Bibrul ŋwamun ŋwalo, ŋinena rilo ŋwamun ŋwike. 17 A minoŋ gi dhuŋun ibidha, athanya rui jirila no, nyabiliŋa dhuŋuna dha Kweleny dhina dhibupuŋw. 18 Athanya rlulo girija gai, gina gathirlaleye kwijo gwuleny no; nyabi oinyajini Dhigirim dhai; 19 nyabiŋi liji lai dagalo ganu gi mazaamiir, a gi dheliŋa dha Kalo a dheliŋa dhina dhiro dhigirim, nyeliŋa nyagitijo Kwelenya dheliŋa dhiŋir dugor dai dalo peth. 20 Gi ŋidi peth aicul Kaloŋa a Babo shukran ŋwamun peth gi jiriny ja Kweleny gwega gwina gwan Yasuuⓐ al Masiiẖ. 21 Deŋinaijul lijo peth gweta gweta dagalo ganu gi ŋidheny ŋa Kalo.
Midhe gwa liji la dunu gwetipo lina liro Masiiẖiyiin
22 La lai, deŋinaijul loma lalo, gwiro ŋinena deŋinaijanyana Kweleny. 23 Abi kwoma gwiro lira la kwa gwuŋun, gwiro ŋinena ruina al Masiiẖ ko lira la kaniisa gina giro aŋinu yuŋun a mukhallis̱ gwa aŋinu. 24 Gwiro ŋinena deŋinaijina kaniisa al Masiiẖuŋw, a minoŋ la aram ladeŋinaijo loma legen gi ŋidi peth. 25 Nyaŋa, loma lai, aram nyaŋa luminyi laio lalo, gwiro ŋinena uminyina al Masiiẖ ko kaniisa, ŋwudhedha gwidom gwuŋun; 26 duŋwjuriye ŋwuye ŋau ŋai ŋa dhuŋun, 27 duŋwapai dugun kaniisa gina goinyadho majdh, athuŋwuthi ŋirlea i arijidh i ŋidi ŋiro minoŋ no; duŋwuro giŋir didirel, athuŋw uthi dhara no. 28 A minoŋ aram loma ko luminyi laio legen gwiro ŋinena uminyilo aŋina yegen. Gwina gwuminyu kwaio gwuŋun ŋwuminyi gwidom gwuŋun. 29 Gwati gwetipo gwina gwidoinyo aŋina yuŋun no; yathuŋwie, ŋwudima, gwiro ŋinena athina Kweleny ko ie kaniisa, ŋwudima. 30 Ŋinena alŋa liro agsaam gwa aŋinu yuŋun, a gwa ji juŋun, a gwa ŋwui ŋwuŋun. 31 Gi dhuŋun ibidha kwoma gwagathani babuŋw gwuŋun a nana gwuŋun, alaiciye kwa gwai gwuŋun, a ŋediŋa ram laro aŋinu yetipo. 32 Dhuŋun ibidha dhiro dhina dhigilibicinu dhina dhinaŋ; nyi gwarnu dhuŋun dha al Masiiẖ a dha kaniisa. 33 Abi nyaŋa peth lina liro loma, aram gweta gweta gwuminyi kwaio gwuŋun gwiro ŋinena uminyuŋwna gwidom gwuŋun; a kwa gwuŋun ko aram gwaneye kwoma gwuŋun.