Ata Adri ro
1 Teinye dri 'bädri o'baako, Ata ṛo orivoya nja, nda ṛo Lu be, ago nda kpa ṛo Lu yi. 2 Ṛoni etovoya Ata ṛo Lu be. 3 Nda si Lu 'ba ŋga cini te, ŋgase cini o'bao'baro a'ba kote nda ako. 4 Ata ni etovo adri ro, ago adri ono ezi ŋgaeyi ni 'dicini ri. 5 Ŋgaeyi kani voeyi vouni yasi, ago vouni izwe anya kote alona.
6 Lu ezo lazo'ba ndaro te, manona äzite Yoane, 7 se ikyite ta ŋgaeyi ro itine lidri ri, tana vona cini keriyi lazo robe ago komayi robe. 8 Nda andivo ko ni ŋgaeyi yi; nda ikyite ta ŋgaeyi ro itine. 9 Ono ni ŋgaeyi endaro yi; ŋgaeyi se kate ikyi 'bädri ya ago eyina vo ṛo 'di cini dri.
10 Ata ṛo orivoya 'bädri ya, ago Lu 'ba 'bädri gica nda si, caoko 'bädri ni nda kote. 11 Nda ikyite 'bädri modo ndaro roya, oko lidri modo ndaro ro ruyi nda kote. 12 Oko, ànya se kuruyi nda be ago mayite nda ya, nda ozo drikaca te ànyari a'done ŋgwai Lu ro. 13 Ànya a'doyi kote ŋgwai ro Lu ri lomvo si, anjioko äti ànya kote ŋgwai ro täpi a'do lomvo ro voro si, Lu andivo ni Täpi ànyaro owo.
John-13-34
14 Ata a'dote lidri ro, ago yauni be amba ndi taŋgye be, rite ama lako, mandre 'desi ndaro te, 'desi se nda a'dote sina oso Ŋgwa alodi Täpi ro ronye.
15 Yoane pe ta ndaro te. Nda trete ṛeṛe ekye: “Ono ni nda se mabe ugu tana atana makye: ‘Nda ka ikyi mavo, oko nda para ndrani märi, tana nda ṛo orivoya teinye ma utiako.’ ”
16 Yauni amba ndaro si nda äṛu ama cini te, ka ugu äṛu 'do ozo ämäri azivoazivo. 17 Lu ozo Ota te Musa si, oko yauni ndi taŋgye be ikyite Yesu Kristo si. 18 'Di alo aza ndre Lu kote. Toto Ŋgwa se kpa oso Lu ronye ago kabe ori gbo Täpi roya, nda 'ba nda te unine.
Lazo Yoane Bapatisi'ba ro
(Matayo 3:1-12Marako 1:1-8Luka 3:1-18)
19 Drikaca'bai Yudai ro Yerusalema ya zoyi kohanii azaka ndi Lewe'bai be te Yoane re nda ejine ekye: “Mi a'di owo ya?”
20 Yoane gakotezo tadriozane, oko ata ro ṛeṛe ago ṛo ŋbelero ekye: “Ma ko Mesiya owo.”
21 Ànya ejiyitate ekye: “Ka'do inye, mi a'di owo ya? Mi ni Eliya owo ya?”
Yoane zatadrite ekye: “Hwa, ma ko owo.”
Ànya ejiyitate ekye: “Mi orivoya nebi yi ya?”
Nda logotate ekye: “Hwa.”
22 Ànya ejiyitate ekye: “Ka'do inye mi a'di owo ya? Nyiti tana ämäri mòlogo tana robe ànya se kezo ama be ri. Nyatana ta e'di ta andivo miro rota ya?”
23 Yoane zatadrite ata Yesaya ro mina usisi ekye:
“Ma orivoya ata 'dialo aza ro ka ugu otre vocowa ya ekye:
‘Nyede liti ŋgye Opi ri abaza!’ ”
24 Lazo'bai se ezote Parusii si ana, 25 ejiyi Yoane te ekye: “Ondro ka'do mi ko Mesiya kode Eliya kode nebi yi, nya bapatisi oye etaya?”
26 Yoane zatadrite ekye: “Ma ami bapatisi gyi si, oko 'diaza orivoya edrevoya ami lako se mìni kote. 27 Nda ikyivoya mavo, oko ma takado ako ca mvoka ndaro eŋgyene.”
28 Tase cini ono a'dote Betaniya ya 'buzele Golo Yaradene ro se Yoane ka ugu bapatisi oye kigye ana ya.
Timelegogo Lu ro
29 U'du kinja si oko Yoane ndre Yesu te ikyivoya nda re, ago atate ekye: “Mindre! Ana ni timelegogo Lu ro, se kabe takozi 'bädri ro uŋgyi owo! 30 'Do ni nda se mabe ugu tana atana makye: ‘Mano aza ikyivoya mavo, oko nda para ndrani märi, tana nda ṛo orivoya teinye ma utiako.’ 31 Ma andivo mäni nda ko'de, oko mikyite bapatisi oyene gyi si tana a'ba nda robe unine lidri Yisaraele ro ri.”
32 Ago Yoane edretazevo ono te ekye: “Mandre tori ka ikyi vuru laba oso tu'bu ronye ni vo'buyakuru yasi ago ka ori nda dri. 33 Drigba sedri mäni ko kode ana 'bo gini nda owo, oko Lu, se kezo mabe bapatisi oyene gyi si; atate märi ekye: ‘Mindrena Tori 'da ka ikyi vuru ago ka ori mano aza dri; nda ni se kabe bapatisi oye Tori Alokado si owo.’ ” 34 Yoane atate ekye: “Mandrete, ago mata ämiri ono Nda ni orivoya Ŋgwa Lu ro owo.”
Taeri'bai Käti Yesu ro
35 U'du kinja si oko Yoane orivoya edrevoya kpa to'di lau taeri'bai ritu ndaro be, 36 ondro nda kondre Yesu te ugu abavoya nasi oko, nda atate ekye: “Mìndre! Ana ni Timelegogo Lu ro!”
37 Taeri'bai ritu keriyi nda te ta ono atavoya oko ànya oyiyite Yesu be. 38 Yesu zamite, ndre ànya te esovoya nda vo, ago ejitate ekye: “Nyà ugu a'di uṛi ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Rabi” (se takacina anjioko Miemba'ba) “nya ori eŋwaro ya?”
39 Nda zatadrite ekye: “Nyìkyi ago mìndre.” ('Dooko kitu te orivoya tandrolero oso saa 'butealo ronye.) Ago ànya oyiyite nda be ago ndreyi vose nda koribe kigye ana te, ago riyi kitu anjoko ana te nda be.
40 Alo ànyaro ni Andarea, ädrupi Simona Petero ro owo. 41 Ndriŋwa oko nda usu ädrupi ndaro Simona te ago ititate ndäri ekye: “Mùsu Mesiya te.” (Anjioko ni Kristo.) 42 'Dooko nda ugu Simona te Yesu re.
Yesu ndrevote nda dri ago atate ekye: “Ävuru miro ni Simona ŋgwa Yoane ro, oko äzina mi 'da Kepa.” (Anjioko Petero, se takacina ni luutu)
Yesu Zi Filipo ndi Natanaele be te
43 U'du kinja si oko Yesu ratate oyine Galilaya ya. Nda usu Filipo te ago atate ndäri ekye: “Mi'de mavo!” 44 (Filipo ni Betesaida, 'ba'desi se Andarea ndi Petero be rite kigye ana yasi.) 45 Filipo usu Natanaele te ndi ititate ndäri ekye: “Mùsu nda se Musa egyi ta ndaro te buku Ota roya ago se nebii egyi tana kpate ono te. Nda ni Yesu ŋgwa Yosepa ro ni Nazareta yasi.”
46 Natanaele ejitate ekye: “Inye'do ŋga kado aza unina gi'da efone ni Nazareta ya ya?”
Filipo zatadrite ekye: “Nyikyi ondrene.”
47 Ondro Yesu kondre Natanaele te ikyivoya nda re oko, nda atate ta ndaro ta ekye: “Yisaraele ŋgye ni no; ta kowero i'do nda ya!”
48 Natanaele eji nda te ekye: “Mini ma eŋwanye ya?” Yesu zatadrite ekye: “Mandre mi te 'dooko mi orivoya ce kyi'du ro zele teinye Filipo ri dri mi uziako.”
49 Natanaele zatadrite ekye: “Miemba'ba, mi orivoya Ŋgwa Lu ro! Mi orivoya 'Bädri'ba Yisaraele ro!”
50 Yesu atate ekye: “Mi'de be taomane ono toto tase mata be miri mandre mi te 'dooko mi orivoya ce kyi'du ro zele ono ta ya? Mindrena ŋga amba para ndrani ono ri 'da!” 51 Ago nda atate ànyari ekye: “Ma taŋgye iti ämiri, mìndrena vo'buyakuru 'da uŋbo ago malaikai Lu ro oyivoya kuru ago ikyivoya vuru Ŋgwa Lidri ro dri.”
Dhuŋun dhina dhiro kwerkwereny
1 Ro kwerkwereny Dhuŋun dhijo, ŋwuje Kalo gai, ŋwubiro Kalo. 2 A Dhuŋun je Kalo gai kwerkwereny. 3 Ŋidi peth ŋigitinu ŋeda gwai; a kwoŋ gwate gwina gwigitinu gwiren no. 4 Dugun midhe gwijo; a midhe ro fure gwa liji. 5 A fure ora galo kirim; athibi girim dhinyu no. 6 Kwoma gwijo gwina gwukejinu Kalo, gwan Yuuẖanna. 7 Gwidhi duŋwuro shaahid gi dhuŋun dha fure, ŋwari liji peth luminyi ŋeda gwai. 8 Ŋeda gwati gwiro fure ibigwe no, ŋwubi ukejina duŋwuro shaahid gi fure ibigwe. 9 Fure ibigwe gwiro titiganu gwina gworajo lijo galo peth lina laji lila mina kidhila. 10 Gwijo kidhila, a gidhila gitini ŋeda gwai, athibi gidhila liŋidhi no. 11 Gwiludhi ŋidi ŋuŋun, athibi liji luŋun uminyu no. 12 Abi peth lina luminyu, ŋwuldhedha ŋelenya dilro keleŋa ga Kalo, peth lina luminyu jiriny juŋun. 13 Lina liliŋinu, lati liliŋinu ŋin ŋai, i bupe gwai gwa aŋinu, i gwa liji no, albi liŋini Kalo gai. 14 A Dhuŋun ro aŋinu, athuŋw je dega, (a alŋa laŋadhi majdh gwuŋun, gwiro ŋinena majdh gwa Ŋari ŋetipo ŋa Babo,) ŋwoinyadhe niⓐma a dhuŋun dhina dhiro titiganu. 15 Yuuẖanna gwiro shaahid gwuŋun, ŋwurnie, ŋwarnu, Gwiro ibigwa gwina gwariny gwai nu gwaji gwila gidon gwina gwibuthanu diginy; ŋinena juŋw kwereny diginy. 16 A di oinyadhe gwuŋun alŋa peth limapai, alimapai niⓐma ŋwamun ganu ŋwoinyadho. 17 Naamuus gwidhedhinu Muusa gwai, abi niⓐma a dhuŋun dhina dhiro titiganu dhidhi Yasuuⓐ al Masiiẖ gwai. 18 Kwiji gwate gwina gwimaŋa Kaloŋa gatur no; Ŋari ŋetipo ŋina ŋathije gi jabaŋ ja Kalo, ŋeda gwiro gwina gwimaŋiye Kaloŋa.
Shahaada gwa Yuuẖanna al Maⓐmadaan, gwina gwubiŋudhuŋw di Yasuuⓐ
19 Shahaada ibigwa gwa Yuuẖanna gwiro, dina ma Yahuud ukeje gususŋaije a Laawiyiin gi Urushaliim dilothaije galo, alaici, Au gwan ei? 20 Ŋwuteje galo, athuŋw ŋiŋirinu no; ŋwubiteje galo, ŋwarnu, Nyi gwati gwiro al Masiiẖ no. 21 Alothaije galo, alaici, Ŋa gwiro dhaŋ? Ŋa gwan Iliiya? Ŋwarnu, Nyi gwati gwiro no. Ŋa gwiro nebi ibigwe a? Ŋwulaici, Oo. 22 Alaicinu, Au gwan ei? dinabiŋaijo lijo lina lukejije. Ŋabarakwai gi dhuŋun dhuŋa? 23 Ŋwarnu, Nyi gwiro gwulo gwa kwiji gweta gwina gwa gwuro gwula gi leba, ŋwarnu, Dhuneyul dhai galo dha Kweleny, gwiro ŋinena arna nebi gwina gwan Ishaⓐya. 24 A lina lukejinu liro Farriisiyiin. 25 Alothaije galo, alaici, Kworaŋ athaŋabi ⓐamidhe, ŋinena athaŋa ruii al Masiiẖ, i Iliiya, i nebi ibigwe no? 26 Al Yuuẖanna aicinu, Nyi gwathiⓐamidhe ŋau ŋai; abi gweta gwijijina ganu, gwina gwati gwiliŋidhanya no. 27 Ŋeda gwiro, gwina gwaji gwila gidon gwina gwibuthanu diginy, a nyi gwati gwaudhi diny guda kurna ga caudhe juŋun no. 28 Dhuŋun ibidhe dhuthi je ganu gi len lan Betⓐanya gwina gwijaijo Urdunuŋw, kalo gina gathin Yuuẖanna ⓐamidhe.
29 A bigunu a Yuuẖanna aŋa Yasuuⓐuŋw deladha dugun, ŋwarnu, Aŋadhul Kaŋala ga Kalo gina gijubire ŋidi ganu ŋina ŋike ŋa gidhila. 30 Gwiro ibigwa gwina gwariny gwai nu, Kwiji gwaji gwila gidon gwina gwibuthanu diginy; ŋinena juŋw kwereny diginy. 31 Athinyi liŋidhi no; abi gwaji gwaŋinijo gi liji la Israayiil, nyi gwidhi diny ⓐamidhe ŋau ŋai. 32 A Yuuẖanna ro shaahid, ŋwarnu, Nyi gwaŋadhi Dhigirima duŋwula Sama dhiro ŋinena kiridhir, ŋwunijalaŋ. 33 Athinyi liŋidhi no; abi gwina gwukejiny diny ⓐamidhe ŋau ŋai, gwabiŋaijiny, nyaici, Gwina gwaŋaŋa din Dhigirim uladha alaŋ, ŋwunijalaŋ, ŋeda gwiro gwina gwaji gwaⓐamidhe Dhigirim dhai dhina Dhiŋir. 34 Nyaŋa, nyiro shaahid darnu, ŋeda ibigwa gwiro Ŋari ŋa Kalo.
Calmiz ja Yuuẖanna al Maⓐmadaan a Yasuuⓐ
35 A bigunu manaŋ a Yuuẖannaŋa dhuna calmiz jai juŋun ram. 36 Ŋwuteje Yasuuⓐuŋw je delila, ŋwarnu, Aŋadhul Kaŋala ga Kalo. 37 A calmiz ram diŋini duŋwabiŋi, algwujani Yasuuⓐuŋw. 38 A Yasuuⓐ urle galo, ŋwulaŋa dilgwujani, ŋwulaici, Nyaŋa libupaŋa? Alaici, Rabbi (gwina gwuthi maⓐna gwan Muⓐallim,) ŋa gwathijina? 39 Ŋwulaici, Ilal nyaŋa. Alila alaŋa kaloŋa gina gathuŋwunje, allijalo gi lamun ibile; saaⓐa jiro kworoŋo. 40 A gweta degen gwina gwidiŋinu Yuuẖannuŋw dabiŋi, ŋwugwuje, gwan Andaraawus, gwina gwiro megen gwa Simⓐaan Buṯrusŋa. 41 Ŋwubuje megen kwerkwereny gwina gwan Simⓐaan, ŋwaicinu, Allimabuje Masiiya, gwina gwuthi maⓐna gwan al Masiiẖ. 42 Ŋwodhadha di Yasuuⓐ, a dina ma Yasuuⓐ aŋa, ŋwarnu, Ŋa gwan Simⓐaan, ŋari ŋa Yuuna; ŋa gwaji gwan S̱afa, gwina gwuthi maⓐna gwan Kol.
43 Bigunu a Yasuuⓐ ŋwubupe dila Jaliil, ŋwubuje Fiilibbusuŋw, ŋwaici, Gwujiny. 44 Fiilibbus gwa Bets̱aida gi len la Andaraawusŋa Buṯrus gwai. 45 Fiilibbus gwibujo Nathanaayiiluŋw, ŋwaicinu, Allimabuje kwijo gwina gwar gwai Muusa gi naamuus, a jitham ja nebiŋa jina julilo, Yasuuⓐ gwa Naas̱ira gwiro ŋari ŋa Yuusuf. 46 A Nathanaayiil aicinu, Ŋidi ŋeda ŋiŋir ŋuthi ŋoma ŋila Naas̱ira a? A Fiilibbus aicinu, Ila ŋaŋa. 47 A Yasuuⓐ aŋa Nathanaayiiluŋw delila dugun, ŋwarnu, Aŋadhul gwa Israayiil titiganu, gwina gwati gwiro gwujimi no. 48 A Nathanaayiil aicinu, Au gwiliŋidhiny akwai? A Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwaici, Kwereny nanaŋ Fiilibbus gwati gwurniaŋa no, nyi gwaŋadhaŋa dijalo gwudha nono. 49 A Nathanaayiil aicinu, Muⓐallim gwai, ŋa gwiro Ŋari ŋa Kalo; ŋaro Malik gwa Israayiil. 50 A Yasuuⓐ aicinu, Ŋinena aicaŋanu nyi gwaŋadhaŋa gwudha nono, ŋa gwuminyu a? Ŋa gwaji gwaŋa dhuŋuna dhina dhinunu gi dhuŋun ibidha. 51 Ŋwaicinu, Titiganu, titiganu, nyi gwa gwacaijinu, Nyaŋa laji laŋa Samaŋw digiini, a malaayka la Kalo dilalo a dilula Ŋari alaŋ ŋa liji.