Nyetadri Ni Takozii Miro Yasi Kode Midra
1 Tu ana si lidri azaka orivoya lau se itiyitate Yesu ri ta Galilaya'bai se Pilato kufube 'dooko ànya kayibe tori olo Lu ri ana rota. 2 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Nyùsu amiro be a'debe Galilaya'bai cini kai ufune 'do tana ànya orivoya takozi'bai koziro ndrani Galilaya'bai cini azi riya? 3 Endaro ko inye! Ago mata ämiri ono ondro ka'do nyètadri ko ni takozii amiro yasi, ami cini mìdrana 'da oso ànya ronye. 4 Oko lidri se 'butealo fonjidriena Siloama ya zowiṛa se ke'debe ago kufu ànya be kai ni? Inye'do nyùsu amiro be 'do ka'dobe anjioko ànya orivoya koziro ndrani lidri azaka se kabe ori Yerusalema ya risi ya? 5 Endaro ko inye! Ago endaro mata ämiri ono ondro ka'do nyètadri ko ni takozii amiro risi, mìdrana 'da oso ànya ronye.”
Lapidriopi Kyi'du Doŋgo Ako ro
6 Yesu iti lapidriopi ono te ànyari ekye: “Mano aza kyi'di ce kyi'du rote ämvu vino ro ndaro ya. Nda ojote doŋgo uṛine ni kyi'du dri oko usu kote. 7 Ago nda atate ämvuoso'ba ndaro ri ekye: ‘Mindre, ndroa na te nätu ma'dobe ikyivoya noŋwa doŋgo uṛivoya ni ce kyi'du ro ono dri oko musu aza kote. Miga anya vuru! Ka ugu ori dri gi'de etaya?’ 8 Oko ämvuoso'ba zatadrite ekye: ‘'Desi, nye'be anya kori, ndroa alo aza; mä'dina lomvo na 'da ŋgulu ago madana mure 'da pana yasi. 9 Ondro kowa doŋgo te ndroazi, 'do orivoya kadopara, ondro kowa kote 'dooko minina ndi anya ogane vuru.’ ”
Yesu Ede Toko aza Ruguruguro te Sabata si
10 Sabata alo si Yesu ka ugu miemba zotaeriro ya. 11 Toko aza orivoya lau tori undiro be se 'ba anya te adravoro ndroa na 'butealo fonjidriena; anya a'dote ruguruguro ago ni kote yi ozone a'dwi. 12 Ondro Yesu kondre anya te oko, nda zi anya te ṛe ekye: “Toko mi te dritairo ni adravo miro ri.” 13 Nda 'ba drí ndaro te anya lomvo, ago dori anya ozo andivo iro te a'dwi ago räṛu Lu te.
14 Dri'ba zotaeriro a'dote kyilaro tana Yesu ede ŋga te Sabata si, ago nda petate ago atate lidri ri ekye: “U'du orivoya njidrialo se beṛo ämäri losi oyeza, nyìkyi tu iyi si ayani ede ami robe, oko ko Sabata si!”
15 Opi zatadri ndaro te ekye: “Ami miomba'bai! Alo aza amiro ni ndi 'daŋgo ndaro kode doŋgyi ndaro onjine ni lusi drisi ago ugu gwo tesi gyi ozone rigye Sabata si. 16 Yauono noŋwa ono zelevo Abarayama ro se Satani embete vuru ndroa na 'butealo fonjidriena ruguruguro ono; inye'do ṛo ko onjine Sabata si ya?” 17 Tadrioza ndaro 'ba kyila'baazii ndaro te a'done driupiro ànyavoya, ondro lidri ka'dote riyäro tase cini liŋgyiekye nda koyebe ana ta owo.
Lapidriopi Keci Ce Musetada ro ro
(Matayo 13:31-32Marako 4:30-32)
18 Yesu ejitate ekye: “Miri 'Bädri'ba Lu ro ro laba oso e'di ronye ya? Mojona anya e'di be ya? 19 Anya laba nonye. Mano aza ru keci ce musetada rote ago kyi'di anya te ämvu ndaro ya. Mbate ago a'dote ce ro, ago arii ikyi gwo moyi zo ànyaro te gwoṛii anyaro yasi.”
Lapidriopi Loŋga ro
(Matayo 13:33)
20 Yesu ejitate to'di ekye: “Mojona Miri 'Bädri'ba Lu ro ro e'di be ya? 21 Anya laba oso nonye. Toko aza ru loŋga te ago ŋga yana gwo koma nätu kyira rosi lakaza ya madale vona cini a'dote loŋga be.”
Käläsi Kyiraŋwa
(Matayo 7:13-14Matayo 21-23)
22 Yesu oyite 'ba'desii yasi ndi 'baŋwà be, ugu lidri emba be ago ugu oyite Yerusalema driro. 23 Ago 'diaza alo eji nda te ekye: “'Desi, inye'do apana te toto lidri fere ayani ya?”
Yesu zatadri ànyaro te ekye: 24 “Mìye mbara amiro ociza käläsi kyiraŋwa yasi, tana lidri amba ojona 'da ocine oko uninayi ko ocine. 25 'Desi zo ro oŋgana 'da kuru ago osena käläsi 'da, 'dooko ondro nyèdrete tesi oko nyètona käläsi o'bi 'da ago nyàtana gwo mìkye: ‘'Desi, mipi käläsi ämäri!’ Nda ozana tadri amiro gwo ekye: ‘Mäni ami ko nyìkyi ni eŋwa!’ 26 'Dooko mìzana tadri gwo mìkye: ‘Manya ago mämvu ŋga te mi be; nyemba mi te 'ba'desi amaro ya!’ 27 Oko nda ogo atana gwo ekye: ‘Mäni ami ko nyìkyi ni eŋwaro, nyòyi ni maresi ami cini se lidri koziro ono!’ 28 Nyòtotrena 'da ago mìnyana si amiro 'da ondro mìndre Abarayama, Yisika, ago Yakoba ndi nebii cini Miri 'Bädri'ba Lu roya be te, ondro avo ami te tesi owo. 29 Lidri ikyina 'da ni 'buzelesi ago ni aŋgoyasi, ni mä'dudrisi ago ŋgäṛiŋwadrisi, ago orinayi 'da vuru ŋgaonyane Miri 'Bädri'ba Lu ro roya. 30 'Dooko ànya se yau a'dobe äduro a'dona 'da käti, ago ànya se yau a'dobe käti a'dona 'da äduro.”
Ŋgalu Yesu ro Yerusalema ta
(Matayo 23:37-39)
31 Tu gi alo ana si azaka Parusii ro ikyite Yesu re ago atate ndäri ekye: “Beṛo miri ofone ni nosi ago oyine vo aza ya, tana Eroda le mi ufune.”
32 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Nyòyi ago nyàta koba ana ri mìkye: ‘Ma ugu demona lofo ago ma ugu 'diede ondro ago ondo, ago u'du nina si oko mandena losi maro 'da.’ 33 Caoko beṛo märi ta maro oyene ondro, ondo, ago drukäsi, ko kado nebi ufune vo aza ya e'be gialo Yerusalema ya.
34 “Yerusalema, Yerusalema! Mifu nebii ni ago mivo lazo'bai se Lu kezobe mire iyi ni kuni si! Perena te moda se male ndi lidri miro otone voaloya oso täu kabe ŋgwai anyaro otona kufui anyaro zele ronye, oko migazo! 35 Ka'do inye e'bena Yekalu miro 'da. Endaro mata miri ono, miri ma ondrene te i'do madale nyatana lutu mikye: ‘Lu käṛu nda se kabe ikyi ävuru Opi roya ana.’ ”
Dhuŋun dhan durle dugore galo gi ŋidi ŋina ŋike
1 Gi lamun ibile liji liludhi mine dabiŋaijo Yasuuⓐuŋw dhuŋuna dha liji la Jaliil lina luthi ŋina ŋina ŋapilo Biilaaṯus, ŋwullagaje ganu ŋin ŋai ŋa ŋidi ŋina ŋidhugijilo Kaloŋa. 2 Al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa larnu liji ibila la Jaliil likanu gi liji peth la Jaliil, ŋinena uthi dhuŋun ibidhe je ganu degen a? 3 Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Oo, abi ada nyaŋa lati limurle dugore galo gi ŋidi ŋina ŋike no, nyaŋa peth laji lai gwiro minoŋ. 4 Gi liji ibile ganu lina liro die‐a‐dubaŋ, lina limal dunu gwina gwolalaŋ gi Siluwaam idadhalo, ŋwulrinya, nyaŋa larnu ŋediŋa likanu gwuleny gi liji peth lina lathije Urushaliim a? 5 Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Oo; abi ada nyaŋa lati limurle dugore galo gi ŋidi ŋina ŋike no, nyaŋa peth laji lai gwiro minoŋ.
Odaije gwa gwudha gwina gwati gwuthi ŋwudha no
6 Ŋwulabiŋaijo odaijuŋw ibigwa ko, ŋwulaici, Kwiji gweta gwuthi gwudha gweta gi dhiruiny ganu dhuŋun; ŋwela, ŋwunbupe ŋwudha bipe. 7 Ŋwabiŋaijo gadham gina gathapai ŋiro gi dhiruiny ganu dhuŋun, ŋwaici, Aŋadhi, jidhila ibija thiril nyi gwathila dibupe ŋwudha gi gwudha ibigwa bipe, athinyibi bujo no. Urudhi galo. Kworaŋ athuŋwbi jalo kwiyaŋ tur? 8 Ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Kweleny gwai, abrico gidhileo ibiga ko, di minyi kwurejo kwiyaŋu, nyigitijo ŋwunyan. 9 Ada gwimarire ŋwudha, dhuŋun dhiŋir; abi ada gwati gwimarire no, ŋabura galo.
Kwa gwina gwigitinu momaŋ gi lamun la Sabith
10 Dina muŋwalimiye gi majmaⓐ gweta gi lamun la Sabith, 11 a kwa gweta je gwina gwuma jidhileo die‐a‐dubaŋ, ŋwapi ganu, athuŋw uthi ŋoma gwadhuna galo momaŋ gatur no. 12 Dina ma Yasuuⓐ aŋa, ŋwurnie, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Kwa gwai, ŋa gwimagududhini galo gi gumiye guŋa. 13 Ŋwumini kwaio doi dai, an kwa dira ganu, ŋwumajidhe Kaloŋa. 14 Abi kweleny gwa majmaⓐ ka dhugore, ŋinena geto Yasuuⓐ kwijo momaŋ gi lamun la Sabith, ŋwabiŋaijo lijo, ŋwulaici, Ŋwamun ŋwo nyiril ŋwadhuŋw liji apai ŋiro; athanyan eladhe nyure nono, athathanya idhi gi lamun la Sabith no. 15 A Kweleny abiŋaijo, ŋwaici, Kwiji gwai gwina gwuthi dhuŋuna ganu ram, nyaŋa peth gweta gweta dagalo ganu gwati gwathiguda ŋidhra ŋuŋa i ŋurigaŋ ŋuŋa kalo gina gathin dhire, ŋalodhadha dice gi lamun la Sabith na? 16 A kwa ibigwa, gwina gwiro ŋera ŋa Ibraahiim, ŋina ŋiguko Sheṯaan jidhileo ibija jina jiro die‐a‐dubaŋ, gwati gwaudhi duŋw gududhini galo gi guke ibiga gi lamun la Sabith na? 17 Dina abiŋuŋw minoŋ a liji peth lina likiil lai aluthi dhara; a liji peth iŋir dugore ŋiro ŋai ibiŋa ŋina ŋinaŋ ŋina ŋapuŋwulo.
Odaije gwa luginy la mastarda a ŋijini
18 Ŋwari ŋwarnu, Gidhila ga Kalo giro ŋinena aŋ? Nyi gware giro akwai? 19 Giro ŋinena luginy la mastarda lina lapo kwiji, ŋwukwoi gi jinena juŋun, ŋwutu, ŋwubiŋa ŋwuro kwari gwipa; athin nyira nya kabo aice gi durna alaŋ duŋun. 20 Ŋwunare manaŋ, ŋwarnu, Nyi gware gidhila ga Kalo giro ŋinena aŋ? 21 Giro ŋinena ŋijini ŋina ŋapilo kwa gweta, ŋwulgilbice gi jila ganu jina jimulo jina jiro ŋwenya thiril, di ma ro ŋijini peth.
Dhai dhina dhimudhi ganu dhathela di midhe
22 Athuŋw ela ŋwen ŋwina ŋwipiŋwipa a ŋwina ŋwitiŋwitiny, athuŋw alimiye lijo, athuŋwela gi dhai dhina dhathela Urushaliim. 23 A kwiji gweta abiŋaijo, ŋwaici, Kweleny gwai, liji coŋ dogo laji lagilaŋ a? Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, 24 Jul momaŋ duni kour ina imudhi ganu. Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Liji loinyadho laji lari lanuni, abi lati luthi ŋoma no. 25 Maji ma kwiji gwa dunu dire, muŋw luthe gibura, nyaŋa ladhuna por, nyapi gibura, nyalarnu, Kweleny gwai, Kweleny gwai, igijije; abi gwajabiŋaijo, gwajaici, Nyi gwati gwiliŋidhaje gwai a kaloŋa gina gidhanyana no. 26 A nyaŋa lari larnu, Ŋa gwijo dilaŋ ithana, aniye, ŋalimiye lijo gi dai duri. 27 Abi gwajabiŋaijo, gwajaici, Titiganu nyi gwati gwiliŋidhaje gwai kaloŋa gina gidhanyana no. Tuiyul ganu diginy, nyaŋa peth lina lathapai ŋiro ŋa ŋidi ŋina ŋike. 28 A mine ŋwal ŋwaji ŋwaje a inyini gi jiŋai maji manyaŋa Ibraahiimuŋw a Isẖaag a Yaⓐguub a nebiŋa peth dije kidhila ga Kalo, abi nyaŋa ladhiŋudhini por. 29 A liji laji lila ŋwumera peth ŋwa gidhila a lajalo kidhila ga Kalo. 30 A liji lo ŋinena lina lijo gidon lina laji lamadhini, a lo ko lina lathimadhina ŋinena lina laji laje gidon.
Dhuŋun dha dhirini dha Hiiruudus
31 Gi lamun ibile a Farriisiyiin coŋ ela dugun, alabiŋaijo, alaici, Idhi, ŋa gathani kaloŋa ibiga; ŋinena athi Hiiruudus bupe daŋa rinya. 32 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Idhul, nyabiŋaijo ŋartumi ibiŋe, nyaici, Ŋinenaŋina a bigunu nyi gwateye nyurinya, nyi gwageta lijo momaŋ, abi ŋwamun ŋwa thirilŋa ŋiro ŋiny ŋameadhe. 33 Abi aram nyi gwela ŋinenaŋina, a bigunu, a bigunu gweda, nyela Urushaliim; gwati gwiŋir di nebi ai ter di Urushaliim no.
Are gwan Urushaliim
34 Urushaliim gwai, Urushaliim gwai, gwina gwimarinya nebiŋaije, a gwina gwimaice ŋediŋaije lina lukejilo dagalo; nyi gwara gwawareje keleŋa guŋa liduŋw, gwiro ŋinena athi kagaro wareje keleŋa guŋun gi nyibo ganu, athanya buminyi no. 35 Aŋadhi. Dunu gwuŋa gwijalo gwudho ganu; a nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Nyaŋa lati linyaŋa manaŋ no, di ma lamun ila lina lanyal arnu, Gwiŋir dhugore gwina gwidhi jiriny jai ja Kweleny.