-19-
1 Nya'do ko yaoso be takozi'bai lomvo, ago nyojo ko bereazi o'bene ànya yibe. 2 Tana tausu ànyaro gialo rriti egyene ayani; ago ànya ka gialo ta lidri oyero koziro atana ayani.
-20-
3 A zo obe tavouni si, ago o'bana a'done ŋgiri tazevouni si. 4 Tauni si ara lakazà cini te kadoro ndi ŋgase cini liŋgyiliŋgyiro iyi be ya zo roya.
-21-
5 'Dise tavouni be orivoya kadopara ndrani 'dise mbara be drisi; ago tauni orivoya ndrani mbara drisi. 6 Taora tauni amba si minina ndi kyila oyene ago nya'dote tavoozo'bai be amba minina ndi a'done ŋgaopeṛe be.
-22-
7 Ata tavouni si orivoya gyuru tauniako'ba ri tazevona unine. Nda ni kote atane ondro ate ta 'desi azaka tana atana owo.
-23-
8 Ndase kabe taundiro ora oyene ayani änina nda te rriti egye'ba ro. 9 Tauniako'ba ka toto takozi ora ayani. Ya lidri ro orivoya osoro 'dise ka iro toto alo azii ugu 'dolo ro 'do lomvo.
-24-
10 Ondro ka'do nya'dote mbaraako ni tase cini rritiro iyi ri, anjioko endaro mi orivoya ṛo mbaraako.
-25-
11 Nyeleye koni 'dise aza alebe ufune ago abe uguna ufune taŋgyeakosi 'do opavoya. 12 Ondro ka'do nyata go mikye ìni ta'do ko, inye Lu se ka lidri ro ondre ni ono ni ta amiro 'do ko ya? Ndase ka vo lidri ro ondre ni ono ni ta 'do te, ago nda ozona päläti 'dialo ro gi taoye ndaro ro voro.
-26-
13 Ŋgwa maro, mimbe epe; tana orivoya kado. Epe gyi mäŋgäni ro orivoya ndeṛiekye ladra miro dri. 14 Miri unine endaro anjioko tavouni kpa kadoro inye adri miro ri. Ondro ka'do nya'dote tavouni be tase mile miro ya a'dona ndi kado ago mio'ba miro enjiruna ko.
-27-
15 Nya'do ko oso takozi'ba se kabe tavoora 'ba mano se ta'diri'ba ro ro topane 'do ronye; nyukugu ŋga ndaro 'ba ro ko. 16 Tana mano se ta'diri'ba ro ko'de ca perena amba, caoko nda go ŋga ndi kpa to'di kuru; oko kandrakozi ka takozi'bai ufuni.
-28-
17 Nya'do ko yai'dwesi ondro kyila'baazi miro ko'bedrite rriti be owo, ago nya'do ko riyä ro ondro ta aza kotavo ndaro te owo; 18 tana ukyi OPI unina tana 'da ago a'do ndi kyila ro; 'dooko unina kote nda ezane.
-29-
19 Mi'ba lidri se koziro iyi ko'ba mi ko milo'bene; ago mi'ba mawi ko takozi'bai lomvo. 20 'Dise takozi'ba ro takado aza i'do ndäri tu mileya ya; mio'ba ànyaro izwena 'da.
-30-
21 Nyuturi OPI, ŋgwa maro, ago miro 'bädri'ba. Nyodro'beru ko lidri se kayibe ogbo ànya yibe iyi lako; 22 Lidri anya inye iyi ka oye todrane ätruku'du. Inye'do a'di ni kandrakozi se Lu kode 'bädri'ba ka oyebe ozone 'do ni ya?
Ata tavouni si Azaka
23 Kwoi kpa ta ata azaka tavouni'bai ro se ekye: Vureope'ba se kabe 'di gyele gyele 'do orivoya koziro.
24 Ndase kabe vure taenji'ba ro opena a'done taenjiako'ba ro, atrina nda ndi ago ya lidri cini ro osona ndi nda lomvo.
25 Oko vureope'bai se kabe taenji'bai eza 'do, a'donayi ndi kandrakado be ago usunayi äru ndi amba.
26 Tadrioza ta'diri si 'do ni taka'daro bereazi se ŋgyero 'do ro.
27 Minde losi miro tesisi 'do käti ago nyede vo ämvu miro ro ndi mi'dego zo miro omone.
28 Nyedre ta ko koziro 'diaza lomvo teinye takaci aza ako, ago nyodo nda ko ŋga azaka si. 29 Nyata ko mikye: Mayena ta kpa ndäri oso nda koyebe märi ronye! Mologona votaro kpa ndäri oso nda koyebe ronye.
30 Mugu abate gbikyi ämvu mano tovoro aza ro ago ämvu kono ro mano tauniako aza ro yasi. 31 Oko kukyi lomba te ago kaŋwa usite kpeye kigyesi. Kuni tiṛi se abebe lomvoigyesi 'do ro lo'dete kpeye vuru. 32 Mandre ndi mada, ago musu tana te mada oko, musu ŋgaemba aza teni kigyesi: 33 Nyapana fere ago nyu'du amiro. Nyepa drì miro ago nyololi amiro fere, 34 oko nyadri u'du oko, lemeri gotana mi 'da oso ŋgatopa'ba ŋga kyilaro be kabe ŋga gota 'do ronye.
–19–
1 Don't be jealous of crooks
or want to be their friends.
2 All they think about
and talk about
is violence and cruelty.
–20–
3 Use wisdom and understanding
to establish your home;
4 let good sense fill the rooms
with priceless treasures.
–21–
5 Wisdom brings strength,
and knowledge gives power.
6 Battles are won
by listening to advice
and making a lot of plans.
–22–
7 Wisdom is too much for fools!
Their advice is no good.
–23–
8 No one but troublemakers
think up trouble.
9 Everyone hates senseless fools
who think up ways to sin.
–24–
10 Don't give up and be helpless
in times of trouble.
–25–
11 Don't fail to rescue those
who are doomed to die.
12 Don't say, “I didn't know it!”
God can read your mind.
He watches each of us
and knows our thoughts.
And God will pay us back
for what we do.
–26–
13 Honey is good for you,
my children,
and it tastes sweet.
14 Wisdom is like honey
for your life—
if you find it,
your future is bright.
–27–
15 Don't be a cruel person
who attacks good people
and hurts their families.
16 Even if good people
fall seven times,
they will get back up.
But when trouble strikes
the wicked,
that's the end of them.
–28–
17 Don't be happy
to see your enemies trip
and fall down.
18 The Lord will find out
and be unhappy.
Then he will stop
being angry with them.
–29–
19 Don't let evil people
worry you
or make you jealous.
20 They will soon be gone
like the flame of a lamp
that burns out.
–30–
21 My children, you must respect
the Lord and the king,
and you must not make friends
with anyone who rebels
against either of them.
22 Who knows what sudden disaster
the Lord or a ruler
might bring?
More Sayings That Make Good Sense
23 Here are some more sayings
that make good sense:
When you judge,
you must be fair.
24 If you let the guilty
go free,
people of all nations
will hate and curse you.
25 But if you punish the guilty,
things will go well for you,
and you will prosper.
26 Giving an honest answer
is a sign
of true friendship.
27 Get your fields ready
and plant your crops
before starting a home.
28 Don't accuse anyone
who isn't guilty.
Don't ever tell a lie
29 or say to someone,
“I'll get even with you!”

30 I once walked by the field
and the vineyard
of a lazy fool.
31 Thorns and weeds
were everywhere,
and the stone wall
had fallen down.
32 When I saw this,
it taught me a lesson:
33 Sleep a little. Doze a little.
Fold your hands
and twiddle your thumbs.
34 Suddenly poverty hits you
and everything is gone!