Taezaro Lu ro Ogbo'bai ri
1 OPI atate ekye: “Ma orivoya nja tadri lidri maro se kämätuyi ma ca ko kwoi ro ozane. Ma orivoya nja usune ànya se kuṛiyi ma ca ko iyi ri. Matate tu'de gyi mätu ma kote ono ri makye, ‘Ma begi ono.’ 2 Ondoalo ma orivoya nja lidri se ogbo'bai ro kwoi opane, se kayi tase koziro oyena ago kayi oso taoye modo ànyaro ro voro. 3 Ànya kayi ugu ma o'ba kyilaro lädruro. Ànya kayi torii olo lui awi ri ämvui alokado yasi ago kayi ŋga tägyi ŋgutruro ozana vo tori oloro obe obe ro drisi. 4 Ànya kayi ori 'budrii lakosi ago kayi ori ŋgäkyi si tori avoi ro ejine. Ànya kayi iza kizwe ro onyana, ago lakaza ànyaro orivoya izagyi iza se ko wäṛiro ono robe. 5 'Dooko ànya kayi ata azii ri ekye: ‘Nyàna ami lozo nyèswe ko ti malomvo; tana adi ma te to ni ämiri.’ Lidri kwoi oso kätu ronye komvo maro ya, ago oso asi se uzweako 'do ronye.
6 “Mìndre tase kope vure ànyaro be ono egyite vuru makandra. Mänina ko a'done titiro, oko mologona votaro ndi. Mologona votaro ndi ànya modo ri, 7 ta takozi ànyaro rota ago ta takozi zutui ànyaro rota. Ànya lozayi ŋga ŋgutruro te lu awi ri 'bereŋwai drisi ago atayi tate koziro malomvo lutui drisi. Ta'doro mezana ànya 'da oso se sibe ànya ezane taoye kyeno ànyaro ana ta ronye.”
8 OPI ka ata ekye: “Ondro ka'do gyi ka'do drigba doŋgo kono roya lidri enji doŋgo kono ro kote tana ànya ekye ŋgakado orivoya kigye kpa inye ta ruindu'bai maro rosi mänina ko lidri maro tufune kpeye. 9 Märuna zelevoi Yakoba ro se 'bakala Yuda ro ono 'da, ago urunayi wari se 'bereŋwai be ono 'da. Lidri onjionji maro urunayi 'da ago ruindu'bai maro, orinayi 'da lau. 10 Lidri maro se kabe ma mätu iyi lepenayi timele ndi ti ànyaro be 'da ŋga onyane ago u'dune lowo luru se Vorriro Sarona roya ana ya ago Vodelero Rriti ro ana ya.
11 “Oko ami se nyàbe ma OPI e'be, ago mitita Zaiona lutu alokado maro ro ko, ago nyàbe Gada ndi Meni be, lu se kandrakado ndi kandrakozi robe mätuna ono; 12 mazona ami 'da kyila ya ago utufuna ami cini 'da tana mäzi ami be nyèpe ko ago matabe nyèri ko. Oko miye gwo tase undiro ma mile 'do ago mìnji gwo ŋgase maleko 'do ayani. 13 Tana ta'doro ma OPI Mbarapara ma taiti ämiri makye ruindu'bai maro onyanayi ŋga 'da oko nya'dona 'da täbiri ro; ànya umvunayi ŋga 'da oko nyà'dona 'da gyilu be. Ànya a'donayi 'da riyä si, oko nyà'dona 'da driupiro. 14 Ànya oŋgonayi loŋgo 'da riyä si, oko nyìliyina 'da tusu si ago mì'bena kuku 'da tusu amba si. 15 Lidri onjionji maro otrinayi latri 'da ävuru amiro si. Ma, OPI Mbarapara, mutufuna ami 'da. Oko mozona ävuru to'di 'da ruindu'bai maro ri. 16 'Dise kabe taeji ta äṛu rota wari ono ya ejina ta 'da Lu ta'diri'ba ri ni yi äṛune. 'Dise kabe ruäṛu wari ono ya äṛuruna 'da ävuru Lu ta'diri'ba rosi. Rriti cini se kyeno kai tana okyena 'da ago mijena tana 'da.”
Ŋgao'ba To'di
17 OPI ka ata ekye: “Mate 'bädri to'di ndi vo'buyakuru to'di be o'bana. Tase cini ka'dobe kyeno kai ijena tana 'da kpeye ago ayina tana ko tona. 18 Nyà'do yai'dwesi ago riyä si äduako ŋgase mabe o'bana ono tana ro. Yerusalema to'di se mabe o'bana ono a'dona 'da twi riyä be, ago lidri na a'donayi 'da riyä si. 19 Ma'dona 'da twi riyä be ta Yerusalema rota, ago yai'dwesi ta lidri maro rota. Liyi a'dona i'do lau, ndi liyi ruezaro be. 20 Ŋgwà luruŋwa ri odrane kyeno giṛiŋwà ro lau i'do, ca agoambago se konde ori ndaro äduna driko 'do. Ànya se kayibe ori le ndroa na kama alo (100) iyi landrenayi 'da osoago drigba kayi omba to'diro; ago ànya se kodrate teinye ndroa 'do ri osaako, anjioko 'do atri ànya te. 21 Lidri obenayi zoi 'da orinayi 'da kigyesi. Ànya kyi'dinayi ice konoro 'da ago onyanayi doŋgo nai 'da. 22 Lidri maro obenayi zo 'da ago lidri to unina koni orine kigye. Anya kyi'dinayi ŋga 'da ago lidri to unina koni ŋgana onyane, lidri maro orinayi 'da madaro, oso ice ronye. Ànya njäkyinayi 'da madaro ŋga cini se ànya koyeyi losina be iyi si. 23 Ànya uninayi ko losi oyene voawi ya, ago ŋgàga ànyaro unina ko drio'bene rriti be, tana mäṛuna ànya 'da ndi zelevoi ànyaro be. 24 Mazana tadri ànyaro 'da teinye dri ànyari mätu ako, merina mätu ànyari 'da 'dooko ànya dri ugu mätuvoya. 25 Ihwii ndi timele be onyanayi ŋga 'da voaloya; ibii onyanayi käyi moyo 'da oso tii kayibe onyana ronye, ago inii onyanayi te durufu ayani. Ànya uninayi kote ŋgaaza oyene koziro kode 'diaza oyene koziro lutu alokado maro dri.”
The Lord Will Punish the Guilty
1 I, the Lord, was ready
to answer even those
who were not asking
and to be found by those
who were not searching.
To a nation that refused
to worship me,
I said, “Here I am!”

2 All day long I have reached out
to stubborn and sinful people
going their own way.
3 They keep making me angry
by sneering at me,
while offering sacrifices
to idols in gardens
and burning incense
to them on bricks.
4 They spend their nights
hiding in burial caves;
they eat the meat of pigs,
cooked in sauces
made of stuff unfit to eat.
5 And then they say to others,
“Don't come near us!
We're dedicated to God.”
Such people are like smoke,
irritating my nose all day.
6 I have written this down;
I won't keep silent.
I'll pay them back
just as their sins deserve.
7 I, the Lord, will make them pay
for their sins and for those
of their ancestors—
they have disgraced me
by burning incense
on mountains.

8 Here is what the Lord says:
A cluster of grapes
that produces wine
is worth keeping!
So, because of my servants,
I won't destroy everyone.
9 I have chosen the people
of Israel and Judah,
and I will bless them
with many descendants.
They will settle here
in this land of mountains,
and it will be theirs.
10 My people will worship me.
Then the coastlands of Sharon
and the land as far
as Achor Valley
will turn into pastureland
where cattle and sheep
will feed and rest.

11 What will I, the Lord, do
if any of you reject me
and my holy mountain?
What will happen to you
for offering food and wine
to the gods you call
“Good Luck” and “Fate”?
12 Your luck will end!
I will see to it that you
are slaughtered with swords.
You refused to answer
when I called out;
you paid no attention
to my instructions.
Instead, you did what I hated,
knowing it was wrong.

13 I, the Lord God, will give
food and drink to my servants,
and they will celebrate.
But all of you sinners
will go hungry and thirsty,
overcome with disgrace.
14 My servants will laugh and sing,
but you will be sad
and cry out in pain.
15 I, the Lord God, promise
to see that you are killed
and that my chosen servants use
your names as curse words.
But I will give new names
to my servants.
16 I am God! I can be trusted.
Your past troubles are gone;
I no longer think of them.
When you pray for someone
to receive a blessing,
or when you make a promise,
you must do it in my name.
I alone am the God
who can be trusted.
The Lord's New Creation
17 I am creating new heavens
and a new earth;
everything of the past
will be forgotten.
18 Celebrate and be glad forever!
I am creating a Jerusalem,
full of happy people.
19 I will celebrate with Jerusalem
and all its people;
there will be no more crying
or sorrow in that city.

20 No child will die in infancy;
everyone will live
a very long life.
Anyone a hundred years old
will be considered young,
and to die younger than that
will be considered a curse.

21 My people will live
in the houses they build;
they will enjoy grapes
from their own vineyards.
22 No one will take away
their homes or vineyards.
My chosen people will live
to be as old as trees,
and they will enjoy
what they have earned.
23 Their work won't be wasted,
and their children won't die
of dreadful diseases.
I will bless their children
and their grandchildren.
24 I will answer their prayers
before they finish praying.

25 Wolves and lambs
will graze together;
lions and oxen
will feed on straw.
Snakes will eat only dirt!
They won't bite or harm anyone
on my holy mountain.
I, the Lord, have spoken!