Koronyai se Onyane
(Otadele 14:3-21)
1 OPI atate Musa ndi Arona be ri ekye: 2 Nyata lidri Yisaraele ro ri mikye: Kwoi ni ŋgase lidriidriro onyane ämiri ni koronyai se kabe aba gyini drisi lakosi owo. 3 Mìnyana koronya se pa konyi na kufudri be ufu kara'da ro ago kabe ŋgaonya i'dwe i'dwe ni ya yasi ogo onyane 'do ndi. 4 Oko ko ämiri koronyai azaka se ka ŋgaonya i'dwe i'dwe ni ya yasi kode pa konyi na fudri kara'da ro 'do onyane. 5 Ko ämiri kyira onyane, ka gi ŋgaonya i'dwe i'dwe ni ya yasi ogo onyane oko, pa konyi ànyaro kara'da ako, ago orivoya undiro. 6 Ko ämiri kyito onyane, tana anya ka gi ŋgaonya i'dwe i'dwe ni ya yasi ogo onyane, oko pa konyi na kara'da ako, orivoya undiro. 7 Mìnya kizwe ko, tana pa konyi na fudri ndi kara'da ro, oko i'dwe ŋgaonya ko ni ya yasi ogo onyane ago orivoya undiro. 8 Mìnya iza koronyai kwoi ro ko, ca mido avo ànyaro ko; tana ànya orivoya undiro.
9 Minyana ŋgase cini kaori gyiya ndi, ŋgase orivoya kufu elero be ago kyiri kä'bägäro be se cini gyi'desii ya kode goloŋwai yasi. 10 Oko ŋgase cini azaka kabe ori gyi ya oko kufu elero ndi kyiri kä'bägäro ako cici ndi ŋgase cini gyiya iyibe, orivoya undiro. 11 Beṛo ämiri ŋgase cini inye iyi ondrene undiro. Beṛo ko ämiri iza ànyaro onyane kode avo ànyaro odone. 12 Ŋgase cini kaori gyi ya kufu elero ndi kyiri kä'bägäro ako 'do orivoya undiro.
13-19 Beṛo ko ämiri ari kwoi onyane tana ànya orivoya undiro: ägyiribi ndi bivu be, kuri ndi äri kajobe be, koyi walambe ndi koyi uni be, korowa ndi aricoro be, kuṛu ndi wala be, ariini ndi cucuṛu be, kaaonyama, jore ndi 'bi'bi be.
20 Kaa ciciŋwà se cini kufu be iyi orivoya undiro, 21 Mìnyana kaa ciciŋwa se kufube ago ka loŋga pa si iyi ndi. 22 Se onyane ämiri ni: tombi cini ŋgishe, täuŋgurä kode kofotiti cini. 23 Oko ciciŋwà se cini orivoya kufu be ago kabe aba pa su si iyi orivoya undiro.
24 'Dise kabe avo ŋga kwoi ro odona a'dona ndi undiro madale tandrolero, 25 'Dise kabe avo ànyaro uŋgyina, be ndäri boŋgo ndaro ojane ago a'dona ndi undiro madale tandrolero. 26 Koronyai se cini potoko na fudri ndi fere oko potoko na kara'da ako, ago i'dwe ŋgaonya koni ya yasi ogo onyane iyi orivoya undiro ämiri; 'dise cini kabe avo ànyaro odo a'dona ndi undiro. 27 Ago koronyai se cini pa na su ago kayibe aba pakonyi ànyaro si iyi, orivoya undiro ämiri; nda se kabe avo na odona a'dona ndi undiro madale tandrolero. 28 'Dise kabe avo ànyaro uŋgyina, be ndäri boŋgo ndaro ojane ago a'dona ndi undiro madale tandrolero. Tana ànya orivoya undiro ämiri.
29 Kwoi ni ŋgaŋwà se giṛiŋwà ro kabe lämu gyini drisi se orivoya undiro ämiri owo: tigye, nyädu, lice, 30 torioriŋwa, käbi, mändruku, känjäṛi ndi lindrondro be. 31 Ŋga cini iyi orivoya undiro ämiri, 'dise cini kabe ànya odo kode kabe avo ànyaro odona a'dona ndi undiro madale tandrolero. 32 Ago ondro ka'do avo ànyaro ke'dete ŋga aza dri ŋga na 'do a'dona ndi undiro. Kode ŋga na 'do orivoya ce yi, kode boŋgo yi, kode kyini yi, kode guniya yi, ŋgase aza abe losi aza oye sina 'do. Beṛo ànya ovone gyi ya, oko a'dona undiro madale tandrolero ndi ogo a'dona ndi wäṛi. 33 Ago ondro ka'do avo ànyaro ke'dete lakaza ludri roya, 'dooko ŋgase cini orivoya lakaza ya 'do a'dona ndi undiro, ago be ämiri lakaza na 'do ufune. 34 Ca ŋgaonya se onyaro 'do, gyi ni lakaza inye 'do yasi kotite driigye, a'dona ndi undiro; ago ŋga cini se umvuro ni lakaza na 'do yasi 'do a'dona ndi cini undiro. 35 Ŋgase cini avo ànyaro kabe e'de driigye 'do a'dona ndi undiro, kode vo ŋga la'di ro kode ambata o'bero beṛo tufune riyariya ŋga iyite orivoya undiro ago a'dona te undiro ämiri. 36 Caoko koro kode karaṛi se gyibe be a'dona ndi wäṛiro, oko ŋga aza se kabe avo ànya ya odona a'dona ndi undiro. 37 Ondro ka'do alo aza avo ànyaro ro ke'dete kwari se abe oye orine 'do dri, kwari 'do a'dona iro gi wäṛiro. 38 Oko ondro ka'do alo aza avo ànyaro ro ke'dete kwari se aso gyi te drigyi 'do dri, kwari 'do te orivoya undiro.
39 Ondro ka'do koronya se onyaro ämiri 'do azana kodrate odra, 'dise kabe avo na odo 'do a'dona ndi undiro madale tandrolero. 40 Ago ondro ka'do 'diaza konya iza koronya na 'do rote, beṛo ndäri boŋgo ndaro ojane, ago nda a'dona ndi undiro madale tandrolero; 'dise kabe avo na uŋgyina 'do kpa ndäri boŋgo ndaro ojane, ago a'dona ndi undiro madale tandrolero.
41 Ŋgaŋwà se cini giṛiŋwà ro kabe lämu gyini drisi iyi orivoya undiro, beṛo ko ämiri onyane. 42 Ŋgase cini kabe udi kätäti si ago se kabe aba pa su si kode se orivoya pa be amba, ŋgaŋwà se cini giṛiŋwà kabe lämu gyini drisi iyi ko ämiri onyane. Ànya orivoya undiro. 43 Mì'ba andivo amiro ko undiro ŋga kwoi onyana si. 44 Nyà'do ko undiro ànya si tana ma ni OPI Lu amiro owo, ago beṛo andivo amiro o'bane wäṛi a'done alokado, tana ma orivoya alokado. Mì'ba andivo amiro ko a'done undiro ŋgaŋwà giṛiŋwà ro kabe lämu gyini drisi iyi onyana si. 45 Tana ma ni OPI se kolofo ami be ni Ezipeto yasi owo, tana ma'do robe Lu amiro. Beṛo ämiri a'done alokado, tana ma orivoya alokado.
46 Ono ni ota se ta koronyai rota, ari rota ndi ŋgaŋwà se cini kabe aba gyi yasi rota ago ŋgagwà se giṛiŋwà ro kabe udi gyini drisi rota owo. 47 Beṛo ämiri a'do toto ŋgase undiro ndi ŋgase wäṛiro robe, ŋga lidriidri ro se onyaro ndi se ko onyaro iyi robe unine kadoro.
Clean and Unclean Animals
(Deuteronomy 14.3-21)
1 The Lord told Moses and Aaron 2 to say to the community of Israel:
You may eat 3 any animal that has divided hoofs and chews the cud. 4-8 But you must not eat animals such as camels, rock badgers, and rabbits that chew the cud but don't have divided hoofs. And you must not eat pigs—they have divided hoofs, but don't chew the cud. All of these animals are unclean, and you are forbidden even to touch their dead bodies.
9-12 You may eat anything that lives in water and has fins and scales. But it would be disgusting for you to eat anything else that lives in water, and you must not even touch their dead bodies.
13-19 Eagles, vultures, buzzards, crows, ostriches, hawks, sea gulls, owls, pelicans, storks, herons, hoopoes, and bats are also disgusting, and you are forbidden to eat any of them.
20-23 The only winged insects you may eat are locusts, grasshoppers, and crickets. All other winged insects that crawl are too disgusting for you to eat.
24-28 Don't even touch the dead bodies of animals that have divided hoofs but don't chew the cud. And don't touch the dead bodies of animals that have paws. If you do, you must wash your clothes, but you are still unclean until evening.
29-30 Moles, rats, mice, and all kinds of lizards are unclean. 31 Anyone who touches their dead bodies or anything touched by their dead bodies becomes unclean until evening. 32 If something made of wood, cloth, or leather touches one of their dead bodies, it must be washed, but it is still unclean until evening. 33 If any of these animals is found dead in a clay pot, the pot must be broken to pieces, and everything in it becomes unclean. 34 If you pour water from this pot on any food, that food becomes unclean, and anything drinkable in the pot becomes unclean.
35 If the dead body of one of these animals touches anything else, including ovens and stoves, that thing becomes unclean and must be destroyed. 36 A spring or a cistern where one of these dead animals is found is still clean, but anyone who touches the animal becomes unclean. 37 If the dead body of one of these animals is found lying on seeds that have been set aside for planting, the seeds remain clean. 38 But seeds that are soaking in water become unclean, if the dead animal is found in the water.
39 If an animal that may be eaten happens to die, and you touch it, you become unclean until evening. 40 If you eat any of its meat or carry its body away, you must wash your clothes, but you are still unclean until evening.
41-42 Don't eat any of those disgusting little creatures that crawl or walk close to the ground. 43 If you eat any of them, you will become just as disgusting and unclean as they are. 44 I am the Lord your God, and you must dedicate yourselves to me and be holy, just as I am holy. Don't become disgusting by eating any of these unclean creatures. 45 I brought you out of Egypt so that I could be your God. Now you must become holy, because I am holy!
46-47 I have given these laws so that you will know what animals, birds, and fish are clean and may be eaten, and which ones are unclean and may not be eaten.