1 Eyobo, mizi läzi yau. Inye'do kode 'diaza ozana tadri miro 'da ya?
Inye'do malaika eŋwani mizana mi driigye ŋgaopa ta ya?
2 Endaro milo'be ka 'dise amama ro ufu na ufu,
ago yagäru ka tauniako'ba ufu ṛi.
3 Mandrebe 'di azaka se amamaro landre ndi kadoro,
oko ndriŋwa oko matri 'ba ànyaro te ekye:
4 Ŋgwàagoro ànyaro unina ko a'done londro ro;
vo vure roya ape ànya te ago 'diaza 'de kote ànya vosi.
5 'Dise täbiri ro onyana ŋgaluru 'dise amamaro ro ṛoni,
ca inya se kabe omba kukyi lako iyi,
ago lidri se gyilu be o'bana mawi 'du ŋgadriamba ndaro ta.
6 Tana rueza efo ko ni durufu yasi,
ca rritii hwe ko ni gyini yasi.
7 Lidri ka rriti ezi ni andivo iro dri,
oso tindrwo kabe oŋga kuru 'do ronye.

8 Aba ka'do gwo ma mazana mi te Lu re
ago mezina rriti maro te ndare ayani.
9 Ndase kabe ta 'desi se änikote ono oyena kwoi,
talaro ro ndaro äduna i'do.
10 Nda kani 'bu ezi u'dine gyini dri
ago ka gyi loda ni ämvu dri.
11 Lu kani 'di mäyuro eŋga 'desiro
ago kani riyä ozo ànya se kabe liyi ri.
12 Nda kani tavoora 'diodo'bai ro gburuna
ukyi ŋgase cini ànya kabe oyena a'do 'da kadoro.
13 Nda ka tavouni'bai baṛina taoye modo ànyaro rosi;
ago ka tavoora 'dikozi ro o'bana ni okyene ndri.
14 Ŋgätini ka ikyi ànya dri kitu si,
ca kitudiri si ànya ka votämbi mo'demo'de oso ŋgätini yasi ronye.
15 Oko Lu ka kyemvo opa ni odra yasi;
nda ka 'dise lemeri ro opa ni ezavoya si.
16 Ta'dota lemeri'bai te mio'ba be ago taŋgyeako'ba a'bo kala nate.

17 Mano se Lu kabe lukuna ni kado!
Ka'do inye nyamawo ŋga luku ndaro ko.
18 Lu kani laza se nda ko'bibe 'do uvuna;
drì ndaro kani 'di o'bi ago drì ndaro kani edena.
19 Tu cini ya nda opana mi 'da ni mi oyevoya koziro;
ago ŋga kozi odona mi ko.
20 Tu mä'bu rosi nda opana mi 'da ni odravoya,
ago kyila ya nda opana mi 'da ni ufuvoya.
21 Lu gagana mi 'da ni talari kowe si ävuru enjiro 'do yasi;
ago nyuturi na ko ondro odra kikyi ca owo.
22 Miguna 'da tu odra ro ndi täbiri robe si
ago minina ko turine ni koronyai vocowa ro ri.
23 Ämvu se nyabe osona a'dona kuni ako;
ago koronyai vocowa ro gotanayi mi ko alona.
24 Mirina 'da liatokpero zo boŋgoro miro ya;
ago ondro nyate timele miro timo oko nyusuna ànya 'da kpeye kadoro.
25 Nya'dona 'da kozoi be amba
zelevoi miro a'dona 'da oso bi käyi ro lowo ya ronye.
26 Midena 'da pari mi'dena gwo odrane
oso inya konde vo te oko abe olona le tu olona ro si 'do ronye.
27 Eyobo, mètenyi tase ono te orivoya taŋgye yi.
Ka'do inye yauono nyeri ago miletadrina teri.
Eliphaz Continues
Call Out for Help
1 Job, call out for help
and see if an angel comes!

2 Envy and jealousy
will kill a stupid fool.
3 I have seen fools take root.
But God sends a curse,
suddenly uprooting them
4 and leaving their children
helpless in court.
5 Then hungry and greedy people
gobble up their crops
and grab their wealth.
6 Our suffering isn't caused
by the failure of crops;
7 it's all part of life,
like sparks shooting skyward.

8 Job, if I were you,
I would ask God for help.
9 His miracles are marvelous,
more than we can count.
10 God sends showers on earth
and waters the fields.
11 He protects the sorrowful
and lifts up those
who have been disgraced.
* 12 God swiftly traps the wicked
13 in their own evil schemes,
and their wisdom fails.
14 Darkness is their only companion,
hiding their path at noon.
15 God rescues the needy
from the words of the wicked
and the fist of the mighty.
16 The poor are filled with hope,
and injustice is silenced.
Consider Yourself Fortunate
17 Consider yourself fortunate
if God All-Powerful
chooses to correct you.
18 He may cause injury and pain,
but he will bandage and heal
your cuts and bruises.
19 God will protect you from harm,
no matter how often
trouble may strike.

20 In times of war and famine,
God will keep you safe.
21 You will be sheltered,
without fear of hurtful words
or any other weapon.
22 You will laugh at the threat
of destruction and famine.
And you won't be afraid
of wild animals—
23 they will no longer be fierce,
and your rocky fields
will become friendly.
24 Your home will be secure,
and your sheep will be safe.
25 You will have more descendants
than there are blades of grass
on the face of the earth.
26 You will live a very long life,
and your body will be strong
until the day you die.
27 Our experience has proven
these things to be true,
so listen and learn.