Vure Babelona ro Opena
1 OPI ekye:
“Nyèfo vuru,
ago mìri durufu ya gyini dri ami lidri Babelona ro;
mìri gyini dri ni gyiti amiro drisi, ami Babelona'bai
tana änina kote ogo ami uzine ekye
ami bitali ago yereŋwà
2 Mìru kuni ŋgauyiro! Nyònji kyira!
Nyàna boŋgo drî takoro amiro! Nyòtotri boŋgoi runduṛuro amiro ndi boŋgo pa robe!
ago mìzadri goloŋwai ro!
3 Lidri ondrena a'do bägyulu ro amiro 'da;
ànya ondrenayi ami 'da driupi ro.
Mologona votaro 'da, ago me'bena 'diaza ko teinye eza ako.”

4 Opa'ba amaro ävuru ndaro ni OPI Mbaraekye,
nda ni Lu alokado Yisaraele ro.

5 OPI ka ata Babelona ri ekye:
“Miri titiro ago vose ŋgätini ro 'do ya;
ami ndiriŋwa Babelona ro
änina kote ogo mi uzine 'bädri'ba tokoro tu'dei ro!
6 Ma'dote kyilaro lidri maro be;
maye lidri maro te koziro.
Ma'ba ànya te mbara miro zele,
ago nya'do kote yauni be ànyari;
ca 'dise odeodero iyi nyeza ànya te koziro.
7 Nyusutate mikye ya'dona te 'bädri'ba tokoro ondoalo äduako,
ago nyusu tase kwoi kote ya miro ya,
ago nyusu kote kode äduna ka oye a'done iŋwanye.

8 “Nyeri ta ono dia, mi se nya riyä lu ayani ono,
mi se nyabe ori londroro ono.
Nya tausu mikye yi orivoya 'desiro oso Lu ronye,
ago 'diaza i'do oso yi ronye.
Nya ata mikye yinina ko cu a'done ävuzi ro
kode ŋgàga iro unina ko todrane.
9 Ŋga ritu kwoi a'dona 'da
tu aza alo si ago tiaŋwa
Ŋgaga miro todrana 'da ndi ago miro be.
Ta iyi a'dona ndi endaro miri,
miye tetedri ca ago kozo ca amba owo.

10 “Mimate endaro tase miro undiro ono ya;
nyusutate mikye 'diaza ni ko yi ondrene.
Tavouni miro ndi tauni miro be 'ba mite vujene
ago nyatate andivo miro ri mikye: ‘Ma ni Lu yi,
'diaza i'do oso ma ronye.’
11 Rueza ikyina 'da midri,
se minina kote voopane rriti o'dena 'da midri
se minina ko logone.
Rueza ikyina 'da midri ätruku'du,
rueza se tori ezi tana kote midri cu alona!
12 Mi'ba tetedri ndi taläkäro amba miro iyi kori dri gi mibe;
se nyeto oyena teṛo kyeno 'dooko mi dri ṛo ombato'diro.
Azaya ànya a'dona gwo ŋgaopa aza ro miri;
Azaya o'bana kyila'baazii miro 'da a'done turiro.
13 Tavoora se nyusube ono 'ba mite a'done mbaraako.
Mi'ba tauni'bai miro kefoyi mileya mi opane,
lidri se kayibe ni vo'buyakurui lonyina
se kayibe ta 'bi'bii ro tenyina kai
ago kayibe taiti miri imba cini si
ta tase ka oyebe a'done miri rota.

14 “Ànya a'donayi 'da oso kyekyepa ronye,
ago asi ujena ànya 'da kpeye!
Ànya uninayi ko ca andivo ànyaro opane ni asilele yasi,
asilele emena 'da ndra ànyari,
tana ana ko asi se owiro ànyari owo.
15 'Doni tase tauni'bai se nya'dobe ànya ejivoya
ago losioyevoya ànya yibe ṛoni ombato'di miro si
kabe oye oyene miri owo
ago oyinayi ŋga iro 'da liti ànyaro yasi,
ago 'diaza mi opane te i'do.”
Babylon Will Fall
The Lord said:

1 City of Babylon,
You are delicate
and untouched,
but that will change.
Surrender your royal power
and sit in the dirt.
2 Start grinding grain!
Take off your veil.
Strip off your fancy clothes
and wade across rivers.
3 You will suffer the shame
of going naked,
because I will take revenge,
and no one can escape.
4 I am the Lord All-Powerful,
the holy God of Israel.
I am their Savior.

5 Babylon, be silent!
Sit in the dark.
No longer will nations
accept you as their queen.
6 I was angry with my people.
So I let you take their land
and bring disgrace on them.
You showed them no mercy,
but were especially cruel
to those who were old.
7 You thought that you
would be queen forever.
You didn't care what you did;
it never entered your mind
that you might get caught.

8 You think that you alone
are all-powerful,
that you won't be a widow
or lose your children.
All you care about is pleasure,
but listen to what I say.
9 Your magic powers and charms
will suddenly fail,
then you will be a widow
and lose your children.

10 You hid behind evil
like a shield and said,
“No one can see me!”
You were fooled by your wisdom
and your knowledge;
you felt sure that you alone
were in full control.
11 But without warning,
disaster will strike—
and your magic charms
won't help at all.

12 Keep using your magic powers
and your charms
as you have always done.
Maybe—just maybe—
you will frighten somebody!
13 You have worn yourself out,
asking for advice
from those who study the stars
and tell the future
month after month.
Go ask them how to be saved
from what will happen.
14 People who trust the stars
are as helpless as straw
in a flaming fire.
No one can even keep warm,
sitting by a fire
that feeds only on straw.
15 These are the fortunetellers
you have done business with
all of your life.
But they don't know
where they are going,
and they can't save you.