Kalaoso Ädu Yakoba ro
1 Yakoba zi ŋgwàagoro ndaro te ago atate ekye: “Nyòtokala voaloya, tana tase ka oyebe a'done ämiri mileya miti tana robe ämiri.
2 Nyòtokala, ago nyèri ta ami ŋgwàagoro Yakoba ro.
Nyèri ta Yisaraele täpi amiro ro.

3 “Rubena, mi ni ŋgwa kayo maro, mi ni orivoya mbara maro
ago ŋgwa käti agoanji maro ro,
mi ni orivoya ndra driuŋgyi ya ago mbara be ndrani
ŋgwàagoro cini maro drisi.
4 Mi orivoya oso kpola oga gyi ro ro ronye,
oko miri a'done para ndra te i'do,
tana nyu'dute toko ogyeako maro be,
ago miro u'duvo täpi miro ro kote.

5 “Simeona ndi Lewe be orivoya ädrupii.
Ànya kayi kyila oye bando ànyaro si.
6 Ma modo ri osane ta ata ndrwi ànyaro ya te i'do,
ca märi ocine taäyi ànyaro ya i'do,
tana ànya tufuyi lidri te kyila si
ago ànya toŋgoyi pa 'daŋgoi rote oji oye si.
7 Latri ka'do kyila ànyaro dri, tana te orivoya pari koziro,
Latri ka'do drikyitri ànyaro dri, tana 'do orivoya endaro ta siomba royi.
Meperena ànya 'da wari cini Yisaraele ro yasi.
Ago melewena ànya 'da ba iṛeiṛe lidri anyaro lakosi.

8 “Yuda, ädrupii miro räṛunayi mi 'da.
Miruna kyila'baazii miro 'da gboro yasi.
Ädrupii miro edinayi drî 'da vuru mikandra
9 Yuda orivoya oso ibi ronye,
osina iza ndaro ago egona gwo kugyi ndaro ya,
oso ibi ronye ozona yi gwo a'dwi ago u'duna gwo vuru.
Oso ibi ronye, ŋga aza unina ko nda gbegbene.
10 Yuda uruna dofo 'desi ro ni,
zelevoi ndaro mirina 'di ni ondoalo.
Tu'dei osanayi ŋga 'da ndäri,
ago ändinayi 'da taoro si nda kandra.
11 Nda oyina doŋgyi to'diŋwa ndaro ce kono ro lomvo,
ice kadopara kono ro lomvo.
Nda ojona boŋgo iro 'da vino okaro kari ronye si.
12 Mi ndaro a'dona okaro ni vino umvu ri,
ago si ndaro a'dona onjero ni leyi umvu ri.

13 “Zebuluna orina 'da gyi'desi kala.
Ago kototi ndaro a'dona edrevo toŋboi ro.
Vo ndaro kishwedri na a'dona le Sidona ya.

14 “Yisakara orivoya doŋgyi mbara be yi
ka u'du vuru lakole ŋgaläŋgyi ritu se nda kuŋgyi be roya.
15 Oko nda kondrebe vo loliro orivoya kadoro
ago wari na kpa kadoro.
Ta'dota nda edi kundu iro te ŋgaläŋgyi uŋgyizana
ago igbiri nda te losi oyene mbara si iyeäṛi ronye.

16 “Dana a'dona 'da miri'ba lidri ndaro ro,
oso 'bakalai alo aza Yisaraele ro ronye.
17 Dana a'dona 'da ini ro liti biṛi ya,
ini mawo ro liti biṛi ya,
se ka kotoŋbo farasii ro osina,
ndi 'dise kabe umu sina 'do e'dete kundusi.

18 “OPI, ma ŋgaoparo miro kote.

19 “Ŋgatopa'bai gotanayi Gada 'da,
oko nda ozana mi 'da ago onjana ànya 'da.

20 “Wari Asera ro lofona ŋgaonya kado 'da amba.
Nda ozona ŋgaonya kadopara ro 'da 'bädri'ba ri.

21 “Nafatali orivoya kaliŋga yi ka lämu dritai ro,
se ka ŋgwai liŋgyiekye uti ni.

22 “Yosepa orivoya oso doŋgyi vocowa ro gyi utiutiro kala ronye,
doŋgyi 'boroŋwa vocowa ro lutu pa ronye.
23 Kyila'baazii ndaro gotayi nda te ozi si,
ànya lanjayi nda te kusui ndi ätui ànyaro be si.
24 Oko kusu ndaro orina ndi 'du rukanda ako,
ago kufui ndaro a'dote 'du mbäräkä ro
mbara Lu Mbaraekye Yakoba ro rosi,
se ni lekye'ba ago gaga'ba Yisaraele ro ana.
25 Lu täpi miro ro kani mi opa,
Lu Mbarapara kani mi äṛu
äṛu 'bu rosi ni kurusi
ago gyi se kabe uti ni gyini zele si,
ago äṛu koronyai 'ba ro amba ndi ŋgàga be si.
26 Äṛu täpi miro ro orivoya mbaraekye
ndrani äṛu 'bereŋwà se äduako ro drisi,
orivoya ndrani ŋga kado lutui se kabe ori madaro ro drisi.
Äṛu kwoi kori Yosepa dri,
militi nda se elewete ni ädrupii ndaro resi ono ro dri.

27 “Benjamina iro oso ihwi täbiri be ronye.
Kyenoŋbo si ago tandrole si ka ugu iza osi ago ka onyana.”

28 Kwoi ni 'bakalai 'butealo foritu Yisaraele ro owo, ago ono ni ta ädu se täpi ànyaro katabe ànyari ba alo alo ànya äṛuvoya owo. Äṛu 'dialo te oso äṛu se si be 'dina 'do äṛune sina ronye.
Odra ndi Ose Yakoba robe
29 'Dooko Yakoba ta ŋgwàagoro ndaro te ago atate ànyari ekye: “Ma te oye odrane rudro'bene lidri märigä yibe, mise ma täpii maro re kugyi se ämvu Eferona Ete'ba roya ana ya, 30 ämvu Makepela roya, se orivoya ogone 'buzele Mamere roya, 'bädri Kanana roya. Abarayama gye kugyi ono ndi ämvu ono be ni Eferona se Ete'ba ro ana rigyesi, a'done vo avo osero ro. 31 Ana ni vose ànya koseyi Abarayama ndi toko ndaro Sara be kigye owo, ànya seyi Yisika ndi toko ndaro Rebeka be kpate lau, ago mase Lea kpate lau. 32 Ämvu ana ndi kugyi se kigye ana be agye ni Ete'bai rigyesi.” 33 Ondro Yakoba konde kalaoso te ŋgwàagoro ndaro ri oko, nda go u'dute kitapara dri; ndi drate.
Jacob Blesses His Sons
1 Jacob called his sons together and said:

My sons, I am Jacob,
your father Israel.
2 Come, gather around,
as I tell your future.

3 Reuben, you are my oldest,
born at the peak of my powers;
you were an honored leader.
4 Uncontrollable as a flood,
you slept with my wife
and disgraced my bed.
And so you no longer deserve
the place of honor.

5 Simeon and Levi,
you are brothers,
each a gruesome sword.
6 I never want to take part
in your plans or deeds.
You slaughtered people
in your anger,
and you crippled cattle
for no reason.
7 Now I place a curse on you
because of
your fierce anger.
Your descendants
will be scattered
among the tribes of Israel.

8 Judah, you will be praised
by your brothers;
they will bow down to you,
as you defeat your enemies.
9 My son, you are a lion
ready to eat your victim!
You are terribly fierce;
no one will bother you.
10 You will have power and rule
until nations obey you
and come bringing gifts.
11 You will tie your donkey
to a choice grapevine
and wash your clothes
in wine from those grapes.
12 Your eyes are darker than wine,
your teeth whiter than milk.

13 Zebulun, you will settle
along the seashore
and provide safe harbors
as far north as Sidon.

14 Issachar, you are a strong donkey
resting in the meadows.
15 You found them so pleasant
that you worked too hard
and became a slave.

16 Dan, you are the tribe
that will bring justice
to Israel.
17 You are a snake that bites
the heel of a horse,
making its rider fall.

18 Our Lord, I am waiting
for you to save us.

19 Gad, you will be attacked,
then attack your attackers.

20 Asher, you will eat food
fancy enough for a king.

21 Naphtali, you are a wild deer
with lovely fawns.

22 Joseph, you are a fruitful vine
growing near a stream
and climbing a wall.
23 Enemies attacked with arrows,
refusing to show mercy.
24 But you stood your ground,
swiftly shooting back
with the help of Jacob's God,
the All-Powerful One—
his name is the Shepherd,
Israel's mighty rock.
25 Your help came from the God
your father worshiped,
from God All-Powerful.
God will bless you with rain
and streams from the earth;
he will bless you
with many descendants.
26 My son, the blessings I give
are better than the promise
of ancient mountains
or eternal hills.
Joseph, I pray these blessings
will come to you,
because you are the leader
of your brothers.

27 Benjamin, you are a fierce wolf,
destroying your enemies
morning and evening.

28 These are the twelve tribes of Israel, and this is how Jacob gave each of them their proper blessings.
Jacob's Death
29-31 Jacob told his sons:
Soon I will die, and I want you to bury me in Machpelah Cave. Abraham bought this cave as a burial place from Ephron the Hittite, and it is near the town of Mamre in Canaan. Abraham and Sarah are buried there, and so are Isaac and Rebekah. I buried Leah there too. 32 Both the cave and the land that goes with it were bought from the Hittites.
33 When Jacob had finished giving these instructions to his sons, he lay down on his bed and died.