Midhe gi Dhigirim
1 A minoŋ ẖukm gwati gwaje degen lina lo di al Masiiẖ Yasuuⓐ, lina lati lathelila gi dhuŋun dha aŋinu no, abi gi dhuŋun dha Dhigirim. 2 Ŋinena naamuus gwa Dhigirim dhina dhimidho di al Masiiẖ Yasuuⓐ gwiminyi guda galo gi naamuus gwa ŋidi ŋina ŋike a ai. 3 Ŋinena gwina gwati gwuthi ŋoma di naamuus apai no, ŋinena muluŋw nono aŋinu yai, a Kalo gina gukejo Ŋare ŋuŋun gwiro ŋinena s̱uura gwa aŋinu ina yuthi ŋida ŋina ŋike, yan ŋidi ŋina ŋike, ŋwakimiye ŋida ŋina ŋike kaŋinu. 4 Di dhuŋun dhina dhiŋir dha naamuus meajini dega, lina lati lathelila gi dhuŋun dha aŋinu no, abi gi dhuŋun dha Dhigirim. 5 Ŋinena lina lo gi dhuŋun dha aŋinu lathigeta afkaar gwegen gi ŋidi ŋa aŋinu; abi lina lo gi dhuŋun dha Dhigirim lathigeta afkaar gwegen gi ŋidi ŋa Dhigirim. 6 Ŋinena ireye je galo gwa aŋinu gwiro ai; abi ireye je galo gwa Dhigirim gwiro midhe a audhaijiye galo. 7 Ŋinena fikr gwa aŋinu gwikiilo Kalo gai; ŋinena athuŋw uthejo naamuus gwa Kalo kuni no, a minoŋ ko gwati gwuthi ŋoma no. 8 A minoŋ lina lo gi aŋinu lati luthi ŋoma liŋiriye Kaloŋa dhugore no. 9 Abi nyaŋa lati lo gi aŋinu no, abi gi Dhigirim, ada Dhigirim dha Kalo dhimaje dagalo ganu. Abi ada kwiji gweta gwati gwimuthi Dhigirima dha al Masiiẖ, ŋeda gwati gwiro gwuŋun no. 10 A ada al Masiiẖ gwimaje dagalo ganu, a aŋinu imai gi dhuŋun dha ŋidi ŋina ŋike; abi dhigirim dhimidho gi dhuŋun dha dhuŋun dhina dhiŋir. 11 Abi ada Dhigirim dha ŋeda gwina gwidireyo Yasuuⓐuŋw dai dhimaje dagalo ganu, a ŋeda gwina gwidireyo al Masiiẖuŋw dai gwaji gwamidhiye aŋina yalo ina yaio ko Dhigirim dhai dhuŋun dhina dhathije dagalo ganu. 12 A minoŋ, limega lai, alŋa luthi gamja, gati giro ga aŋinu, dilmidhe gi dhuŋun dha aŋinu no, 13 abi ada nyaŋa limamidhe gi dhuŋun dha aŋinu, nyaŋa laji lai; abi ada nyaŋa limarinya ŋiro ŋa aŋinu Dhigirim dhai, nyaŋa laji lai; abi ada nyaŋa limarinya ŋiro ŋa aŋinu Dhigirim dhai, nyaŋa laji lamidhe.
Keleŋa ga Kalo
14 Ŋinena peth lina ludhunu Dhigirim dhai dha Kalo, ŋediŋa liro keleŋa ga Kalo. 15 Ŋinena athanya apo dhigirima dha gukini manaŋ gi ŋidheny no; abi nyaŋa limapai Dhigirima danyaro keleŋa guŋun, a gi dhuŋun ibidha anure gwula, anarnu, Babo gwai, a Babo. 16 A Dhigirim ko dhiro shaahid gwan dhigirim dega, darnu alŋa liro keleŋa ga Kalo. 17 A ada alŋa limaro keleŋa, a minoŋ alŋa luthi ŋelenya ko Kalo ŋalai, dilapai ŋelenya al Masiiẖ ŋalai; ada alŋa limaicaijiye ŋeda ŋalai gi ŋwuredeny ŋwuŋun, dilmajidhini ko ŋeda ŋalai.
Majdh gwina gwaji gwaje
18 Ŋinena nyi gwadhura darnu ŋwuredeny ŋwa ŋwamun ibiŋwa ŋwati ŋwaudhi dilubiye gi majdh gwina gwaji gwaŋini dega ganu no. 19 Ŋinena dhunijo gwina gwuthi uminyi gwa ŋidi ŋina ŋigitinu gwathidhunijo aŋinuŋw gwa keleŋa ga Kalo. 20 Ŋinena ŋidi ŋina ŋigitinu ŋimagitini ŋwora ganu ŋwa ŋidi ŋina ŋiro tur, ŋati gi dhuŋun dhina dhibupilo no, ŋwubiro gi dhuŋun dha ŋeda gwina gwimalgitijo ŋwora ganu ŋwegen dhunijo gwai. 21 Ŋinena ŋidi ŋina ŋigitinu ko ŋaji ŋagududhini galo gi gukini gwa ŋidi ŋina ŋidigiro gi ẖurriiya gwina gwuthi majdh gwa keleŋa ga Kalo. 22 Alŋa liliŋidhi darnu ŋidi peth ŋina ŋigitinu ŋathare alumi ŋiya ŋwuredeny ŋwai di a ŋinena. 23 A ŋati ŋiro minoŋ degen dogo no, abi alŋa ko lina luthi fruuta gwina gwiro kwerkwereny gwa Dhigirim, a alŋa ko lathare gi lidom lega dildhunijo dilro keleŋa ga Kalo, gwina gwiro bibre gwa aŋinu yega. 24 Ŋinena dhunijo gwai gwega alŋa limagilaŋini; abi dhunijo gwina gwaŋinu gwati gwiro dhunijo no; ŋinena akwai kwiji gweda gwuthi ŋoma duŋw dhunijo ŋida ŋina ŋathuŋwul aŋa ŋinena? 25 Abi ada alŋa limadhunijo ŋida ŋina ŋati ŋimalaŋa no, a minoŋ alŋa ladhunijo ŋida ibiŋa mutha gwai dugore. 26 A minoŋ Dhigirim ko dhathigathaje muluŋw nono gwega uwa; ŋinena athana liŋidhi dabiŋaijo Kaloŋa gwiro ŋinena gwina gwaudhi dilabiŋaijo Kaloŋa no; abi Dhigirim dhiro dhina dhathabiŋadhaijo Kaloŋa dega gwai are gwai gwina gwati gwuthi ŋoma duŋwabiŋini no. 27 A gwina gwathi bupini galo gi dugor ganu gwiliŋidhi aŋ gwiro fikr gwa Dhigirim, ŋinena athuŋw abiŋadhaijo Kaloŋa gwan liji lina liŋir didirel gi dhuŋun dhina dhibupo Kalo. 28 A alŋa liliŋidhi darnu ŋidi peth ŋathapaijiye ŋiro ŋina ŋiŋir degen lina luminyu Kaloŋa, a degen lina lurninu gi dhuŋun dhina dhibupuŋw. 29 Ŋinena lina luminyuŋwulo kwereny, ŋwulgegata dilro ŋinena s̱uura gwa Ŋari ŋuŋun, duŋwuro lira gi limega ganu loinyadho. 30 A lina limuŋwulgeta kwerkwereny, ŋwulurniye ko; a lina limuŋwul urniye, ŋwuliŋiriye ko; a lina limuŋwuliŋiriye, ŋwulmajidhe ko.
Uminyi gwa Kalo
31 A minoŋ alŋa larakwai gi dhuŋun ibidha? Ada Kalo gimalije, ei gwuthi ŋoma duŋwuro dhuwan dhega? 32 Gwina gwati gwidoinyo dijidhedha Ŋare ŋuŋun no, ŋwubuminyi dijidhedha Ŋare ŋuŋun ŋan alŋa peth, akwai gwati gwijidhedha ŋida peth tur ŋeda ŋalai no. 33 Ei gwuthi ŋoma dapai ẖukm gweda gi liji lina luthinilo Kalo ganu? Kalo giro gina gathiŋiriye. 34 Ei gwiro gwina gwathakimiye? Al Masiiẖ gwiro gwina gwaio, abi gwoinyadhanu gwimadire ko, gwina gwo ko gi dhoi dhina dhiro dhiŋir dha Kalo, gwina gwathabiŋadhaijo Kaloŋa gwan alŋa ko. 35 Ei gwuthi ŋoma dijiguda ganu gi uminyi gwa al Masiiẖ? Dhuŋun dhina dhibur, i ŋwuredeny, i irini, i jamu, i dije galo ŋwumirinya, i dije kalo gina gike, i kalala? 36 Gwiro ŋinena ulinuŋwna, Anaŋa gwan ŋa lathirinyini saaⓐa peth ja aŋin; alŋa limadhuredhini liro ŋinena jaŋal jadhi rinyini. 37 Abi gi ŋidi ibiŋa peth alŋa luthi ŋoma dibiŋiye dhinyuŋw gwega ŋeda gwai gwina gwuminyije. 38 A ŋinena nyi gwuminyu darnu ai, i midhe, i malaayka, i liji lina luthi ŋelenya, i ŋoma, i ŋidi ŋina ŋo ŋinena, i ŋina ŋaji ŋila gidon, 39 i olalaŋ, i ŋidi ŋina ŋolaŋ ganu, i ŋidi ŋiter ŋina ŋigitinu ŋati ŋuthi ŋoma dijiguda ganu di uminyi gwa Kalo, gwina gwo di al Masiiẖ Yasuuⓐ gwina gwiro Kweleny gwega no.
Ori Tori Lu roya
1 Yauono vure i'do ànya se kabe ori rumora ya Kristo Yesu be lomvo. 2 Tana ota Tori ro se kabe adri ezi ämäri rumora Kristo Yesu be rosi, 'ba ma te a'done dritai ro ni ota takozi ndi odra be ro yasi. 3 Tase Ota ni ko oyene, tana a'do lomvo voro mbaraako si, Lu yete. Nda pe vure takozi se lomvo lidri ro ya te, Ŋgwa modo ndaro ro ezo si, se ikyite lomvo be oso lomvo takozi amba be lidri ro ronye, takozi onane. 4 Lu ye ta ono te tana taŋgye se Ota kolebe ande robe ama se kabe ori Tori voro ya, ago ko a'do lomvo ro voro. 5 Ànya se kabe ori tase a'do lomvo voro ànyaro kabe itina ànyari si, tauni drî ànyaro ro iritate ŋgase a'do lomvo ro kabe olena si. Ànya se kabe ori tase Tori kabe itina ànyari si, tauni drî ànyaro ro iritate tase Tori kolebe si. 6 'Di ritane a'do lomvo ro voro ka odra ezi, 'di ritane Tori si ka adri ndi taliatokpe be ezi. 7 Lidri ka a'do kyila'baazi ro Lu ri ondro a'do lomvo ro ndaro kate ni nda rita owo; tana nda ro ota Lu ro ko, ago ṛo endaro nda ni kote anya orone. 8 Ànya se kabe a'do lomvo voro ànyaro orona ayani tana ni ko Lu usine.
9 Oko mìri ko tase a'do lomvo amiro voro kabe itina voro, oko miri tase Tori kabe itina ämiri voro ayani, ondro endaro Tori Lu ro ka ndi ori ami ya owo. Nda se teinye Tori Kristo ro ako nda i'do ndaro. 10 Oko ondro Kristo ka ori ami ya, Tori orivoya ni adri amiro, tana a'ba ami te ŋgye Lu be, ondro lomvo amiro ka oye ca odrane ta takozi rota owo. 11 Ondro Tori Lu, se keŋga Yesu be ni avo yasi ro ka ori ami ya, 'dooko nda se keŋga Kristo be ni avo yasi ozona adri kpa lomvo oŋgwaoŋgwa amiro ya Tori ndaro se kabe ori ami ya yauono si.
12 Ka'do inye, ädrupii maro, ama orivoya kama be, oko ko ämäri orine oso lomvo amaro kolebe orine voro. 13 Tana ondro nyà ori a'do lomvo amiro ro voro, nyà oye ṛo odrane; oko ondro Tori si mi'ba lomvo amiro takozi oyero kodrate, mirina ndi. 14 Ànya se elepete Tori Lu rosi orivoya Ŋgwà Lu ro. 15 Tana Tori se Lu kozobe ämiri 'ba ami ko iyeäṛi ro ago 'ba ami ko a'done turi ro; oko, Tori kani ami o'ba ŋgwà ro Lu ri, ago mbara Tori rosi mà driayo Lu ri màkye: “Täpi! Täpi maro!” 16 Tori Lu ro dro'be andivo ndaro te tori amaro be tazevoedre si anjioko ama orivoya ŋgwà Lu ro. 17 Ago ama be te orivoya ŋgwà Lu ro ono, mà'dona ndi drimbi se nda ketabe lidri ndaro ri be, ago mà'dona kpa drimbi uruazi ro Kristo be ŋgase Lu ketabe ndäri ta; tana ondro mà ugu rueza Kristo ro la'dona màla'dona räṛu 'desi ndaro ro kpa.
'Desi Tu Mileya ro
18 Mandrebe rueza se màbe rueza tu yauono si ono änina ko ojone alona liŋgyi se oyebe lofone ämäri be. 19 Ŋga cini o'bao'baro kayi ŋgwai Lu ro lofona kote ya cini si. 20 Tana ŋga o'bao'ba ro cini ape vure na te ta anyaro ijene, oko ko ole modo anyaro rosi, oko tana Lu 'ba tana ni a'done inye. Caoko mio'ba drigba orivoya 21 anjioko ŋga o'bao'baro andivona tu alo si oko onjina 'da dritai ro ni iyeäṛi anyaro oŋgwaro yasi ago la'dona riyä liŋgyiekye dritai ro ŋgwà Lu ro ro 'da. 22 Tana mä̀nite anjioko tu yauono si ŋga o'bao'baro cini ka leri lomvo luwu be, oso luwu ŋgwa utiro ronye. 23 Oko ko ŋga o'bao'baro ka toto ni leri, oko ama se Tori be ŋgapäṛi käti Lu ro ronye mà kpa leri ya andivo amaro roya ondro mà te ta kote Lu ri ama o'baza ŋgwà ndaro ro ago mà mio'ba amaro o'ba a'done cu dritai ro. 24 Tana mio'ba si apa ama te, oko ondro mà ŋgase màbe mio'ba tana ro ondreondre 'dooko 'do kote mio'ba endaro yi. Tana a'di ka mio'ba ni ŋga aza se nda kondrebe ta ya? 25 Oko ondro mà mio'ba ŋgase mandre ko ta, mà anya kote yaiŋgyi si.
26 Kpa oso inye Tori ka ikyi ama opane, ama orivoya mbaraako. Tana mäni kote mätune oso se beṛo ämäri mätune ronye; Tori andivo kani ata Lu be ta amaro ta leri si se ata ni kote tazevona edrene. 27 Ago Lu, se kabe voondre le ya amaro ya, nda ni tavousu Tori rote, tana Tori ka ata Lu be ta lidri ndaro rota oso ole ndaro ronye.
28 Mänite anjioko ŋga cini yasi Lu ka losi oye takado ta ànya se kabe nda lu be, ànya se nda kuzibe oso ta ndaro ronye iyi. 29 Ànya se Lu njite ṛo nja nda di kpate to a'done oso Ŋgwa ndaro ronye, tana anjioko Ŋgwa ka'do robe käti ädrupii amba lako. 30 Ka'do inye ànya se Lu dite to, nda zite, ago ànya se nda zite, nda 'bate ŋgye andivo ndaro be, ago nda la'do räṛu 'desi ndaro te ànya yibe.
Ŋgalu Lu ro Kristo Yesu ya
31 Ka'do inye, màtana 'bo gwo ta e'diro ta ono ta ya? Ondro Lu orivoya ama resi, a'di edrena ni ŋbi ama mile ya? 32 Nda se eta Ŋgwa modo ndaro ro kote, oko ozo nda te cu ämäri! Nda ozo Ŋgwa ndaro te, inye'do nda ozona ŋga cini ṛo ko ämäri teinye awi ya? 33 A'di kicuna lidri onjionji Lu ro niya? Lu andivona ka'da ànya ko taenji'ba ro! 34 Ka'do inye, a'di opena vure ànyaro niya? Ṛo ko Kristo Yesu, se drate, kode, se eŋgate adri ya ago rite drígwo Lu ro yasi, se kabe taeji nda si ama ta ono! 35 Ka'do inye, a'di unina ni ama lewene ni ŋgalu Kristo ro resi ya? Inye'do rriti, kode ori gboroto si, kode rueza kode täbiri kode ati'ba kode ozionya kode odra ya? 36 Oso taegyi kabe ata ronye ekye:
“Ta miro ta ama orivoya 'ditoga odra roya ṛo tu cini si;
aye ama te oso timele se abe ugu oyi ufune ronye.”
37 Caoko, ŋga cini kwoi yasi ama orivoya para ŋgaopeṛe be nda se kulu ama be ono si! 38 Tana mäni ṛote endaro anjioko ŋga aza unina ko ama lewene ni ŋgalu ndaro resi; ca odra kode adri, ca malaika ca 'dimiri'bai aza vo'buyakuru ro kode mbarà, ca ŋgase yauono ca ŋgase mileya, 39 ca 'bädri kurusi kode 'bädri vurusi ŋga aza i'do ŋga o'bao'baro cini lakosi a'done mbara be ama lewene ni ŋgalu Lu ro se orivoya amaro Kristo Yesu Opi amaro si ono resi.