Alŋa liro keleŋa ga Kalo imaan gwai gi al Masiiẖ
1 Nyi gwarnu ŋari ŋina ŋiro lira, ada ŋimaje nanaŋ ŋiro ŋitiny, ŋati ŋiro ter gi gine no, abi ŋiro kweleny gwa ŋidi peth; 2 abi ŋeda gwoma gi doi ganu da liji lina lathidima a wukala di gi lamun lina lidhunijo babuŋw gwuŋun. 3 A minoŋ alŋa ko, dina rana litilitiny, alŋa liro jine gi dhuŋun dhina dhigitinu kidhila. 4 Abi dina ma lamun ila, a Kalo ukeja Ŋare ŋuŋun, ŋwuliŋini gi kwa, ŋiliŋinu duthejo dhuŋuna dha naamuus kuni, 5 duŋwulbibre lina lijo gi naamuus ganu, dilro keleŋa ga Kalo. 6 A ŋinena nyaŋa limaro keleŋa guŋun, a Kalo gimukeja Dhigirima dha Ŋari ŋuŋun gi dugor ganu dalo, ŋwure gwula, ŋwarnu, Babo gwai, a Babo. 7 A minoŋ ŋa gwati gwiro gine manaŋ no, ŋabiro ŋari; a ada ŋa gwimaro ŋari, a minoŋ ŋa gwuthi ŋelenya ŋa Kalo al Masiiẖ gwai.
Buulus gwabiŋaijo lijo lina limurle dugore galo degen gi ŋidi ŋina ŋike dathil auradhi dapai ŋida ŋina ŋike manaŋ no
8 Abi kaija ibige gina gati giliŋidhanyagai Kaloŋa no, nyaŋa lupijo ŋediŋaije ŋiro lina liro kalo, abi gi dhuŋun dhina dhuthilo lati liro kalo no. 9 Abi ŋinena nyaŋa limaliŋa Kaloŋa, abi gwoinyadhanu nyaŋa limaliŋini dugun, akwai nyaŋa luthi ŋoma daura manaŋ gi dhuŋun dhina dhigitinu kidhila dhina dhimulo nono a dhina dhati dhuthi ŋida no dhina dhathanya bupe, danyadhai gukini manaŋ? 10 Nyaŋa lathaŋidhani ŋwamun, a ŋwamun ŋwa ko, a ŋwa dhorum, a ŋwa ŋwuram, a ŋwa kaiyo, a jidhila. 11 Nyi gwidhenyadhadho dagalo dathajupijo ŋiro tur no.
12 Nyi gwothaijaje galo, limega lai, danyaro ŋinena nyi; ŋinena nyi ko gwaro ŋinena nyaŋa; athinyil upijo dhuŋuna dheda dhina dhike no. 13 Abi nyaŋa liliŋidhi akwai gi mule nono gwa aŋinu nyi gwabiŋaijaje Dhuŋuna dhina Dhiŋir kwereny. 14 A idheje gwina gwijo kaŋinu iny athanya doinyo, i athanya irinu no; nyilbuminyi gwiro ŋinena malaak gwa Kalo, gwiro ŋinena nyan uminyi al Masiiẖ Yasuuⓐuŋw. 15 A minoŋ dhuŋun dhimela na dhina dhuthi baraka dhina dhabiŋaijaje? Ŋinena nyi gwiro shaahid gwalo darnu nyaŋa limawala je galo jalo, nyildhedha, ada dhuŋun ibidha dhimuthi ŋoma dupini. 16 A minoŋ nyi gwimaro dhuwan dhalo, ŋinena majabiŋaijo dhuŋuna dhina dhiro titiganu a? 17 Liji ibila lara lajiŋiriye dugore; abi dhuŋun dhegen dhati dhiŋir no, abi lathibupe dajilodhadha buiny danyabupe dhuŋuna dhegen. 18 Dhuŋun dhiŋir ada limaji uminyi gi dhuŋun dhina dhiŋir ŋwamun peth, a gwati gwaudhi ada nyi gwimaje dagalo ganu dogo no. 19 Keleŋa gai giny gina gitigitiny, nyi gwimumi ŋiya ko gwan nyaŋa gi liŋini di al Masiiẖ gitini dagalo momaŋ. 20 Abi nyi gwuminyu dinyje dagalo, a nyurle ŋwal galo ŋwiny; ŋinena ubiny galo gwan nyaŋa.
S̱uura gi dhuŋun dha kitham gina gurun
21 Abiŋaijinyilo, nyaŋa lina lathibupe danyaje gi naamuus ganu, nyaŋa lati luthejo dhuŋuna dha naamuus nyuni na? 22 Ŋinena ulinuŋwna darnu, Ibraahiim gwuthi keleŋa ram, ŋeta ŋa kwa gwina gwiro gine, a ŋeta ŋa kwa gwina gwati gwiro gine no. 23 Abi ŋina ŋiliŋinu kwa gwina gwiro gine, ŋiliŋinu gi dhuŋun dha aŋinu; abi ŋina ŋiliŋinu kwa gwina gwati gwiro gine no, ŋiliŋinu gi dhuŋun dhina dhabiŋaijidhai Kalo. 24 A ŋidi peth ibiŋa ŋiro s̱uura; ibila lina liro ram liro ŋinena dhuŋun dhina dhidiminu ram; a dheta dhigitinu gi len lina lan Siinaa, diliŋa keleŋa gina giro jine, gwina gwan Haajar. 25 Ŋinena Haajar ibigwa gwiro ŋinena len lina lan Siinaa gi Ⓐarabiiya, abi gwiro ŋinena Urushaliim gwina gwo ŋinena, a gwina gwiro gine keleŋa gai guŋun. 26 Abi Urushaliim gwina gwo kabo, ŋeda gwina gwiro nana gwega alŋa peth, ŋeda gwati gwiro gine no. 27 Minoŋ dhulinu, Iŋirii dhugore, kwa gwai gwina gwiro ludum gwina gwati gwiliŋidhi no; opadhalaŋ, ŋure gwula, ŋa gwina gwati gwuthi ŋwuredenya ŋwa dhiliŋa no; ŋinena kwa gwina gwijalo cucun gwuthi keleŋa goinyadhanu gi kwa gwina gwuthi kwoma. 28 Abi anaŋa, limega lai, anaŋa liro ŋinena Isẖaag, anaŋa liro keleŋa ga dhuŋun dhina dhabiŋaijidhai Kalo Ibraahiimuŋw. 29 Abi gwiro ŋinena kaija ibige gwina gwiliŋinu gi dhuŋun dha aŋinu ŋwirini gwina gwiliŋinu gi Dhigirim, a minoŋ ŋinena ko. 30 Abi ŋinena kitham garakwai? Ruco kwaio gwina gwiro gine a ŋari ŋuŋun; ŋinena ŋari ŋa kwa gwina gwiro gine ŋati ŋalmutha ŋelenya ŋari ŋai ŋa kwa gwina gwati gwiro gine no. 31 A minoŋ, limega lai, anaŋa lati liro keleŋa ga kwa gwina gwiro gine no, abi anaŋa liro keleŋa ga kwa gwina gwati gwiro gine no.
1 Tase mabe ugu atana ni no, ŋgwa se ka oyebe drimbi täpi ndaro ro urune aye kpate oso iyeäṛi ronye, nda bedri orivoya ŋgaga ro, nda gica orivoya endaro kuzupi ŋgacini ro owo. 2 Nda bedri orivoya ŋgaga ro 'di azaka kani vo ndaro ondrena ago kani losi cini ndaro orana madale tuse arabe täpi ndaro si sagwo. 3 Kpa oso inye, ama kpa orivoya iyeäṛii tori se kabe ugu 'bädri miri ro teinye ämäri dri osaako omba tori ro voro roya. 4 Oko ondro tu ŋgyena äduro kesate oko, Lu ezo Ŋgwa modo ndaro te. Ätite 'ditoko si ago rite Ota Yudai ro zele, 5 drî ànya se Ota zele ro utwene, tana 'dooko mà'do robe ŋgwà ro Lu ri.
6 Ka'daza anjioko ami orivoya ŋgwà Lu ro, Lu ezo Tori Ŋgwa ndaro rote ya amaro ya, Tori se kabe drîayo ekye: “Täpi, Täpi maro.” 7 Ka'do inye, mi kote tona iyeäṛi yi oko ŋgwa yi, ago mibe ro te orivoya ŋgwa yi ono, Lu 'ba mi kpate a'done drimbi'ba ro.
Ta Paulo ro ta Galatia'bai rota
8 Tu kyeno ya mìni Lu kote, ago nyà'dote orivoya iyeäṛii ro ŋgase ko lui ro ri. 9 Oko yauono oso mìni Lu be te ono ronye, matana te makye: Yauono Lu ni ami te, oko mìle gwo mi ozane kovole tori se mbaraako 'dimirivoya re eŋwanye ya? Mìle gwo ogo a'done iyeäṛii ro ànyari kpa to'di etaya? 10 Mìtite ta u'duyi, imbai, tui, ndi ndroai azaka robe ayani. 11 Ma orivoya milo'bebe ta amiro ta! Inye'do losi maro cini ta amiro ta unina te a'done ta awi roya?
12 Molo'baru ämiri ädrupii maro, nyà'do ma ronye, tana ma kpa oso ami ronye. Mìye ŋgakozi aza kote märi. 13 Oso mìnibe ronye mape lazokado te ämiri tu käti ana si tana ma adravoro. 14 Oko adravo maro ka'do ca taojoro ro ämiri oko, nyàmawo ago miga ma kote zo. Oko miru ma te oso malaika ni Lu resi ronye, ago miru ma te oso ma Kristo Yesu modo owo. 15 Nyà'dote orivoya yai'dwesi! Ta e'diro gwo a'do ni riyä se cini nyà'dobe sina ono riya? Ma modo mänina ndi tazevoedrene anjioko aba ka'do gwo rritiako aba ono nyèwe mi modo amiro rote ago nyòzo ànya te märi. 16 Inye'do yauono ma te kyila'baazi amiro tana ma be ugu taŋgye iti ämiri ono roya? 17 Lidri azaka se kai leyi ämiri a'done ànya resi, oko ko ta takado aza rota ämiri. Ŋgase aza ànya kolebe anjioko ami lewene ni mare si. Tana nyà'do robe ole be ànya ya oso ànya ka'do be sina ami ya ronye. 18 Oko, ṛo orivoya kado lidri ri a'done ole be ami ezine ànya resi, oko toto ondro ka'do ta ànyaro ka'dote ta takado rota owo. Ono orivoya ondoalo taŋgye yi, ago ko gialo tuse ma te ami be si. 19 Ŋgàgaŋwai se mulu tawi ono! Kpa to'di oso endre ŋgwa utivoya ronye ma kpa lomvoluwu alo ono usuna ta amiro ta madale a'do Kristo ro a'dona lutu ami ya. 20 Oso aba ma'do gwo ami yibe yauono, tana ko'ba mäni tase atane robe. Ma orivoya milo'belo'be ro ta amiro ta!
Taka'da Agara ndi Sara be ro
21 Mì'ba meji azaka amiro se kolebe a'done Ota zele te, inye'do nyèri tase Ota kabe atana koya? 22 Anya ka ata ekye Abarayama orivoya ŋgwàagoro ritu be, alodi ätite toko ruindu'ba ro lomvo, azana toko modo lomvo. 23 Ŋgwa ndaro toko ruindu'ba ro lomvo ätite abe 'diuti voro, oko ŋgwa ndaro toko modo lomvo ätite tao'ba Lu rosi. 24 Ta kwoi orivoya taka'daro yi. 'Ditoko ritu kwoi ka tao'ba ro ritu ka'da. Anya se ŋgwai anyaro ätite iyeäṛi ro ni Agara, ago anya ka tao'baro se a'bate 'Bereŋwa Sinai pa ka'da. 25 Agara orivoya taka'daro 'Bereŋwa Sinai se Arabia ya ro, orivoya ni taka'daro Yerusalema yauono ro. Yerusalema orivoya oso iyeäṛi ronye ndi lidri cini anyaro be. 26 Oko Yerusalema vo'buyakuru ro orivoya dritai ro, ago anya orivoya endre amaro. 27 Tana taegyi ka ata ekye:
“Nya'do yai'dwesi toko ŋgwa ako ono!
Mi'be käräyi ago mitre riyä si, mi se nyusu luwu ŋgwa utiro ko ono!
Tana toko se äsibe tesi a'dona 'da ŋgwà be amba
ndrani toko se ago e'be beko ri.”
28 Oko yauono, ami ädrupii maro, orivoya ŋgwai Lu ro oso ta tao'baro ndaro ro ronye, kpa oso Yisika ka'dobe ronye. 29 Tu gi ana si ŋgwa se ätite abe 'diuti voro eza nda se ätite Tori Lu rosi te, ago yauono kpa oso inye. 30 Oko taegyi ka ata ekye e'di ya? Anya ka ata ekye: “Misi toko ruindu'ba ro ndi ŋgwa anyaro be tesi; tana ŋgwa toko ruindu'ba ro ro unina ko drimbi täpi ndaro ro lewene ŋgwa toko modo robe.” 31 Ka'do inye, ädrupii maro, ama ko orivoya ŋgwai toko ruindu'ba ro ro oko toko modo ro ro.