Dhuŋun dha dhabiŋaijo Kaloŋa dhina dhaŋajo Yasuuⓐ calmiz juŋun
1 A lamun leta dina abiŋaijuŋw Kaloŋa kalo geta, a dina muŋw abiŋi peth, a thilmiz dhuŋun dheta abiŋaijo, ŋwaici, Kweleny gwai, alimiyije dhuŋuna dha dhabiŋaijo Kaloŋa, gwiro ŋinena athin Yuuẖanna aŋajo calmiz juŋun. 2 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Mathanya abiŋaijo Kaloŋa, athanya are minoŋ: Babo gwuri gwina gwathije Sama, abrico jiriny juŋa al liji uminyi, ŋabrico gidhileo guŋa ŋwila, a dhuŋun dhuŋa je kidhila, gwiro ŋinena ŋwunje Sama. 3 Athijidhedha ŋida ŋa dheny gigina. 4 Ŋa dhudhani ganu ŋidi ŋike ŋina ŋathanalapai, gwiro ŋinena athana dhudhani ganu ŋidi ŋike ŋina ŋathil liji liter apai daguri. Athijabrico ana lugejini gi dugor ganu duri no; jibubire ŋidi ganu ŋina ŋike.
Bupe gwuleny gwan dabiŋaijo Kaloŋa, a odaije gwa medhiga gwina gwidhi gile thirir
5 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Ada gweta dagalo gwimuthi medhiga, ŋwela dugun gile thirir, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Maguri, dhedhiny ⓐesh thiril; 6 ŋinena madhiguri gweta gwimeladha ŋirin diginy, a nyi gwati gwuthi ŋida ŋa dheny ŋa dhinyil upijo no. 7 A ŋeda gwina gwo kiru ŋwubarnu, Athinyi kiyo dhugore no. Gibur gimaluthini, a ŋinena anaŋa lo didhre keleŋa gai giny. Nyi gwati gwuthi ŋoma gwadira daŋaldhedha no. 8 Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Udubidi gwati gwadire yuŋwdhedha ŋinena ruŋw medhigen no, abi gwadire yuŋwdhedha peth ina ibupuŋw, ŋinena athuŋwbupe gwuleny. 9 Nyi gwa gwabiŋaijaje, ŋajaici, Athanya othaije galo a ŋajildhedha; athanya bupe a nyaŋa labuje; athanya pi gibura a gibur gajigiejinu galo. 10 Liji peth lina lathothaije galo lathilapai, a lina lathibupe, lathilbuje; a lina lathipi gibura laji luŋwuligiejo. 11 Ada ŋari ŋeta ŋima othaije kwijo galo gweta dagalo gwina gwiro babo gwuŋun ⓐesh yai, ŋwuŋwdhedha kolya? I ada gwimuŋwothaije galo lum lai, ŋwudhedha dhumeo a? 12 I ada gwimuŋwothaije galo loiny lai, ŋwudhedha dhumu a? 13 A minoŋ nyaŋa, lina liro liji like liliŋidhi didhedha keleŋa galo ŋida ŋina ŋiŋir, abi Babo gwalo gwina gwathije Sama gwiliŋidhunu didhedha lijo Dhigirima dhina Dhiŋir lina lathothaije galo.
Yasuuⓐ gwaŋajo lijo dhuŋuna dhina dharildhainu gwathapai ŋiro ŋoma ŋai ŋa Ibliis
14 Gwiteyo ŋurinya ŋeta ŋina ŋiro girila, a dina ma ŋuriny tu, a kwiji abiŋi gwina gwiro girila; a liji ali galo dir. 15 Abi coŋ arnu, Gwathiteye nyurinya ŋoma ŋai ŋa Baⓐlazabuul gwina gwiro kweleny gwa nyuriny. 16 A liji liter ari gwalugeje, alari luŋwulaŋajo ⓐalaama gweta gwa Sama. 17 Ŋwubiliŋa afkaar gwegen, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Liji la gidhila peth lina lathorlaiji ganu laji lerna; a liji la dunu lina lathorlaiji ganu laji lerna. 18 Ada Sheṯaan gwima orlani ganu gwidom gwuŋun, gidhila guŋun gaje akwai? Ŋinena nyaŋa larnu nyi gwathiteye nyurinya ŋoma ŋai ŋa Baⓐlazabuul. 19 Abi ada nyi gwimathiteye nyurinya ŋoma ŋai ŋa Baⓐlazabuul, abi nyathil keleŋa galo teye ŋoma ŋai ŋa dhei? A minoŋ ŋediŋa laji laro lina lathajakimiye. 20 Abi ada nyi gwimateye nyurinya ŋoma ŋai ŋa Kalo, a gidhila ga Kalo gimila dagalo. 21 Mathi kwoma ethadhe duna gwuŋun gwina gwibur nono, gwina gwuthi kalala a nyire a luru, ŋidi ŋuŋun ŋathijalo momaŋ. 22 Abi mathi kwiji gweta ila gwina gwiburanu nono dugun, ŋwupi, ŋwudhinyi, ŋwapa nyire a luru a kalala ŋina ŋuminyuŋwulo, ŋwulgaginijo lijo liter ŋina ŋapuŋwulo. 23 Kwiji gwina gwati gwathana gwiŋiriye no gwikianagwai; a kwiji gwina gwati gwathinyi gathaje uwa no dina wurejiny ŋwona liduŋw ŋwathuŋwul beye galo.
Dhuŋun dhibur kwiji gwina gwati gwimaliŋini momaŋ no
24 Mathi ŋuriny gathani kwijo, athuŋw elila kalo ga leba lina ludho galo dibupe kaloŋa ga dhijalo; a mathuŋw bujo no, athuŋw arnu, Nyi gwaura daguri kalo gina gidhinyina. 25 A mathuŋw obani, ŋwubuje duna didimujini a ŋidi peth dimudhini momaŋ. 26 Athuŋw ela, ŋwodhani nyurinya kworoŋo‐thiril nyiter nyina nyikanu dugun; athiluni annije; a kwiji ibigwe aji ŋwukani gwuleny. 27 Dina abiŋuŋw dhuŋuna ibidhe, a kwa gweta ure gwula, ŋwarnu, Nana gwiŋir dhugore gwina gwiliŋidhaŋa, a ju jiŋir jina jiraŋana. 28 Ŋwubarnu, Liji liŋiranu dugore lina lathidiŋini dhuŋuna dha Kalo, aluthejo nyuni.
Aŋidhaniye gwan dibupe daŋa dhuŋuna dheta i ⓐalaama
29 A dina ma liji auradha liduŋw loinyadho alela, dugun, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Liji lina lo ŋinena kidhila lina like lathibupe ⓐalaama; abi ⓐalaama gwati gwadhedhini degen no, abi ⓐalaama gwaje degen gwa Yuunaan gwina gwiro nebi dogo. 30 Gwiro ŋinena aŋajina Yuunaan lijo la Niinawa ⓐalaama, a Ŋari ŋa liji ŋaji ŋaŋajo lijo lina lo ŋinena kidhila. 31 Lamun lina laji lal ẖukm ila, a kwa gwina gwiro malika gwa Januub aldire liji lai lina lo ŋinena kidhila, ŋwulakimiye; gwidhi kalo golaŋ ganu gwuleny, ŋwari gwadiŋini dhuŋun dhadhi bebra dha Sulemaan; abi gwina gwinunu di Sulemaan gwo mina. 32 A liji la Niinawa laji ladire liji lai lina lo ŋinena kidhila, alakimiye, ŋinena abiŋaijilo Yuunaan alurle dugore galo gi ŋidi ŋina ŋike; abi gweta gwo mina gwina gwinunu di Yuunaan.
Alimiye gwa lamba
33 Kwiji gwate gwina gwathora shama, ŋwulgilbice, i ŋwulgirba galo leny lai no, athuŋwulbi uleje gi shamadan ganu, ŋwari liji laŋa fure lina lathuni. 34 Fure gwa aŋinu gwiro ke; a minoŋ mathi ke guŋa ure nono, a aŋinu yuŋa yathuthi fure gwoinyadho; abi mathi ke guŋa ka, a aŋinu yuŋa yathirimi ganu. 35 Athaŋa ethadhe galo dathi fure gwina gwijo duguŋa dirima ganu. 36 Ada aŋinu yuŋa peth imuthi fure, a kalo erna gina garima ganu, a yaji yora ganu peth, gwiro ŋinena athaŋal shama orajo galo.
Yasuuⓐ gwaŋajo Farriisiyiin a jathib dhuŋuna darnu dhati dhiŋir no
37 Dina muŋwabiŋi a Farriisi gweta othaije galo ŋwari gwalgwela algweny dunu dugun. Ŋwuni, ŋwujaijo tharabeza galo. 38 A dina ma Farriisi aŋa dhuŋuna ibidhe, ŋwali galo dir, ŋinena athi Yasuuⓐ gwuyo doi duŋun kwereny nanaŋ gwati gwithi no. 39 Abi Kweleny abiŋaijo, ŋwaici, Nyaŋa lina liro Farriisiyiin, nyaŋa lathuye finjaan a s̱aẖn gi dhuralaŋ; abi nyari nyalo oinyadhani obadhuŋw galo a ŋidi ŋina ŋike. 40 Jirila jai, gwina gwigeto ŋida ŋa dhuralaŋ ŋati ŋigetuŋwulo ganu ko na? 41 Gwiŋiranu danya dhedha lijo lina lati luthi ŋida no ŋida ŋina ŋuthanyalo; a ŋidi peth ŋaji ŋiŋir dagalo. 42 Abi nyaŋa laje laka dugore, nyaŋa lina liro Farriisiyiin, ŋinena athanya imejo naⓐnaⓐ a jari jitijiter jina jitijitiny peth, athanyalbi gitijo ẖukm gwa Kalo je no a uminyi gwuŋun; gwiŋir ada nyaŋa limapai dhuŋuna ibidha, athanya doinya dapai dhuŋuna ibidhe dhiter ko no. 43 Nyaŋa laje laka dugore, nyaŋa lina liro Farriisiyiin, ŋinena athanya uminyi dijalo kalo gina giŋiranu gi majaamiⓐ, a mira gi suug. 44 Nyaŋa laje laka dugore, nyaŋa lina liro jathib a Farriisiyiin, nyaŋa liro ŋinena del dina dati daŋinu no, a liji lina lathelila gi del alaŋ lati liliŋidhi darnu del diro no. 45 A kwiji gweta gwina gwathapai ŋiro ŋa naamuus abiŋaijo, ŋwaici, Muⓐallim gwai, dina abiŋaŋa minoŋ, ŋa gwidhagirinijina ko. 46 Ŋwulabiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa laje laka dugore, nyaŋa lina lathapai ŋiro ŋa naamuus, ŋinena athanya upe lijo liter ŋida ŋina ŋinaŋ, athanyabi minu ŋida ibiŋe ŋwamun ŋwai ŋwalo no. 47 Nyaŋa laje laka dugore, ŋinena athanya aice dela da nebiŋa, a baboŋa lirinyinyalo. 48 Titiganu nyaŋa liro shuhuud, ŋinena athanya uminyi ŋiro ŋa baboŋa lalo; ŋinena ŋediŋa lirinyiilo, a nyabiro lina lathaice dela degen. 49 Gi dhuŋun ibidhe ko a bebra gwa Kalo arnu, Nyi gwara gwukeje nebiŋaije a liji lina lukejinu degen, albirinya coŋ degen, a coŋ alirini. 50 Di ŋin ŋa nebiŋa peth, ŋina ŋiro ro ŋinena getuŋwna gidhileo, ŋaji ŋabupini gi liji lina lo ŋinena kidhila. 51 Ro ŋin ŋa Haabiil a ŋin ŋa Zakariiya, gwina gwirinyinu keligeny ganu loboŋ a hekal. Nyi gwa gwabiŋaijaje titiganu, ŋajaici, Aram ŋalbupe gi liji lina lo ŋinena kidhila. 52 Nyaŋa laje laka dugore, nyaŋa lina lathapai ŋiro ŋa naamuus, ŋinena apanya muftaẖ gwadhi liŋa. Nyaŋa lati limuni no, a athanya abrico lijo liter duni no lina lara luni. 53 Dina abiŋaijuŋwulo dhuŋuna ibidhe, a Farriisiyiinŋa jathib jai je dugeje gwuleny, alari gwaldhiŋa dabiŋi dhuŋuna dhoinyadho. 54 Athilethadhe, alari ladiŋini dhuŋuna dhetipo gi jiŋai ganu dugun dhina dhuthi ŋoma dhadhildhugejie dugun.
Ŋgaemba Yesu ro ta Mätu rota
(Matayo 6:9-13Matayo 7:7-11)
1 Tu alo si oko Yesu ka ugu mätu oye vo aza ya. Ondro nda kondete oko, alo taeri'bai ndaro ro atate ndäri ekye: “Opi nyemba ama mätune, kpa oso Yoane kemba taeri'bai ndaro be ronye.”
2 Yesu atate ànyari ekye: “Ondro nyàte mätu oko, nyàta nonye mìkye:
‘Täpi,
Ävuru alokado miro ka'do orooro ro;
Miri 'Bädri'ba miro ro kikyi.
3 Nyozo ŋgaonya màlebe tu ro tu ro ämäri.
4 Nye'be ama takozi amaro ta,
tana mà 'dicini se kabe ama oye koziro e'bena.
Nyugu ama ko vo taojoro ya.’ ”
5 Ago Yesu atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Aba alo amiro koyi gwo zo bereazi roya o'bwaro ago kata gwo ndäri ekye: ‘Bereazi nyozo duŋguṛu ambata ro nätu märi. 6 Bereazi maro aba'ba ro esate yau zo maro ya ago ma teinye ŋgaonya aza ako ozone ndäri.’ 7 Bereazi miro kozatadri miro gwo ni zo yasi ekye: ‘Nyokwo ma ko! Ase käläsi te, ago ŋgwai maro u'duyite kitapara dri, mänina kote oŋgane kuru ŋga aza ozone miri.’ 8 Ka'do inye 'dooko ayena e'di ya? Mata miri ondro ka'do nda koŋga ca ko kuru ambata ozone miri tana mi ni bereazi ndaro, caoko nda oŋga 'da kuru ago ozona ŋga cini se milebe 'da miri tana drî miro pi kote ni ugu ŋga ejivoya. 9 Ago mata ämiri ono: Nyèji, ago ozona ndi ämiri; mìṛi ago nyùsuna ndi; mì'bi, ago äpina käläsi ndi ämiri. 10 Tana 'dise cini kabe ejina ozona 'da rigye, ago nda se kabe uṛina usuna 'da, ago äpina käläsi 'da nda se kabe o'bina ri. 11 Ami se täpii ro ono inye'do alo amiro aza ozona ini ndi ŋgwa ndaro ri ondro nda keji ta be ti'bi ta aya ya? 12 Kode nyozona gi'da kitoni ayani ndäri ondro nda keji ta be ta täu'bo rota aya ya? 13 Ami se koziro ono, mìni ndi ŋgase kado ozone ayani ŋgwai amiro ri, ka'do inye, Täpi amiro se vo'buyakuru ya ozona Tori Alokado te mu'du eŋwanye ànya se kayibe nda eji iyi ri ya.”
Yesu ago Belezebula
(Matayo 12:22-30Marako 3:20-27)
14 Yesu ka ugu demona lofo tesi ni 'dise ni ko atane yasi, ago ondro demonai kofote tesi oko, 'dina 'do eto ata te. Lowa larote, 15 oko rukä lidri ro atate ekye: “Belezebula, dri'ba demonai ro kani mbara ozo ndäri ànya lofoza tesi.”
16 Azakana leyite Yesu ojone, ago ànya ejiyi nda te talaro ro oyene ka'daza nda ni Lu resi. 17 Oko Yesu ni tase ànya kabe ugu tavona usu ana te, ago nda atate ànyari ekye: “'Bädri aza se kabe andivo iro lonyina gboko ro se kabe kyila oye azi be 'do unina ko orine madaro; katidri se lonyirute andivo iro voya odrana 'da. 18 Ago ondro miri 'bädri'ba Satani ro ro konyiru gwo gboko ro ka ugu kyila oye azi be, unina orine eŋwanye ya? Nyà ata mìkye ma demonai lofo tesi tana Belezebula kani mbara ozo märi oyezana inye. 19 Ka'do inye a'di kani mbara ozo oso'bai ami vo ri ànya lofoza tesi ya? Tase oso'bai ami vo kayibe oyena ka'date anjioko ami orivoya koziro. 20 Ondro ka'do ma demonai lofo tesi mbara Lu rosi, ono ka'da ndi anjioko Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ikyite nja ämidri.
21 “Ondro mano mbäräkä ro aza lakaza cini ndaro kyila robe nja, ka zo modo ndaro ro okwa ni, ŋga cini ndaro orivoya koyo. 22 Oko ondro 'dise mbäräkä ro ndrani nda drisi katakoru gwo nda dri ago kope nda te ṛe, nda ŋgyi lakaza cini se kuzupi ko'ba mi be driigye te ago lonyi ŋgase nda kotopabe gwo.
23 “'Diaza se ko mabe ṛo orivoya endaro kyilaro ma be, 'diaza se pa ma ko kala ŋga ro koto si ṛo endaro ka ugu perena.
Ego Tori Undiro ro
(Matayo 12:43-45)
24 “Ondro tori undiro kofote tesi ni 'diaza yasi oko, ugu abate 'bädri gyiako yasi ugu vo uṛibe loliza, ondro kuni kote azana usune oko, anya atate andivo iro ri ekye: ‘Magona ndi kovole zo maro ya vose mikyibe ni kigyesi ana.’ 25 Ndi anya gote kovole ago usu zo te wäṛi ro ago ŋga cini arate nja kigye. 26 'Dooko anya oyite tesi ago ezi torii azaka njidrieri te kozi parandra ni andivo anyaro ri, ago ànya ikyiyite ago riyite lau. Ago ori 'di ana ro kozina a'dote ndrani se käti ri.”
Riyä Kado
27 Ondro Yesu kata ta ono te oko, toko aza atate ṛe ni lowa lakosi ago atate ndäri ekye: “Toko se kuti mi be ago keca mi be ni kado!” 28 Oko Yesu zatadrite ekye: “Ànya se keriyi ata Lu rote ago koroyite, ṛo ni kado!”
Lidri Le Talaro ro
(Matayo 12:38-42)
29 Ago lowa koṛikalate gbikyi nda lomvosi oko, nda ugu atate ekye: “Lidri tu ono ro orivoya koziro! Ànya ka taeji talaro rota, oko talaro ro se ozone ämiri toto talaro ro Yona ro ayani. 30 Kpa oso inye nebi Yona orivoya taka'daro ro lidri Ninewe ro ri, ago Ŋgwa Lidri ro a'dona 'da taka'daro ro lidri tu ono ro ri. 31 Tu Vure rosi 'Bädri'ba Toko ro Sheba ro oŋgana 'da kuru ago kicuna lidri tu ono ro 'da, tana anya ikyite ni 'bädri lozo yasi tavouni 'Bädri'ba Solomo ro erine, ago endaro mata ämiri ono, 'diaza orivoya noŋwa, para ndrani Solomo ri! 32 Tu Vure rosi lidri Ninewe ro oŋganayi 'da kuru ago kicunayi ami 'da, tana ànya etayidrite ni takozii ànyaro yasi ondro ànya keriyi taope Yona rote owo; ago endaro mata ämiri ono, 'diaza orivoya noŋwa para ndrani Yona ri!
Ŋgaeyi Lomvo ro
(Matayo 5:15Matayo 6:22-23)
33 “'Diaza i'do se eyi lamba te oko da'do gwo kode tako drî na gwo lakaza si, oko nda ka edrena ŋga lamba edrero dri, tana lidri kondre ŋgaeyi robe ondro ànya kayite oci zo ya owo. 34 Mi miro laba orivoya oso lamba ronye lomvo ri, ondro ka'do mi miro orivoya kado, lomvo cini miro orivoya twi ŋgaeyi be, oko ondro ka'do mi miro ka'do kote kadoro, lomvo cini miro a'dona ndi ŋgätini ndra ya. 35 Mindre kado, anjioko ŋgaeyi se miya ono ko ŋgätini yi. 36 Ondro lomvo cini miro orivoya twi ŋgaeyi be, azana i'do ŋgätini ya, anya eyina vo ndi gbikyi, oso lamba kabe voeyi midri ŋgaeyi anyaro si ronye.”
Yesu Kozi Parusii ndi Miemba'bai Ota robe te
(Matayo 23:1-36Marako 12:38-40)
37 Ondro Yesu konde ta atate oko, Parusi aza eji nda te ŋgaonyane nda be; ago nda cite zo ya ago rite vuru ŋgaonyane. 38 Parusi a'dote larolaro ro ondro nda kondrete Yesu kojo andivo kote käti ŋgaonyavoya owo. 39 Ago Opi atate ndäri ekye: “Ami Parusii nyà lomvo tesisi kofo amiro ro ndi saani be ro ojona, oko ya yasi amiro orivoya twi kyila ndi taundiro be. 40 Ami amama yi! Inye'do Lu se kede tesina be, ede yasina kpa ko niya? 41 Nyòzo ŋgase orivoya kofoi amiro ya ndi saanii amiro ya be ati'bai ri, ago ŋga cini a'dona ndi wäṛiro ämiri.
42 “Rritiro ämiri Parusii! Nyà telesi alo 'butealo agba ro ozona Lu ri tuna si, oso lawi ago äṛuku ndi agba cini azaka be ronye, oko miti ta taŋgye ndi ŋgalu Lu ri be tana ko. Beṛo ämiri se kwoi oyene, ko azakana e'bene tana otiako.
43 “Rritiro ämiri Parusii! Nyùlu voi 'diororo zoitaeriro yasi, ndi mede oye taoro si be voi ŋgalogye ro yasi aya. 44 Rritiro ämiri Parusii! Ami orivoya oso 'budri jaraŋgala ro ronye se lidri ka aba driigyesi teinye uniako.”
45 Alo aza miemba'bai Ota ro ro atate ndäri ekye: “Miemba'ba nya kpa ama kozi ta ono ata si!”
46 Yesu zatadrite ekye: “Kpa rritiro ämiri ami miemba'bai Ota ro! Nyà ŋgaläŋgyi o'ba lidri kyembe se orivoya rritiro uŋgyine, oko andivo amiro nyòzo driŋgwa amiro ko ànya opane ŋgaläŋgyi kai uŋgyivoya. 47 Rritiro ämiri! Nyà 'budri nebii ro obe liŋgyiekye; nebii segi zutui amiro kutufube kai. 48 Ami modo orivoya tazevoedre'bai, anjioko nyà taoye se zutui amiro koyebe ro oyena; ànya tufuyi nebii te, ago mibe 'budri ànyaro ni. 49 Ta ta ono rota Tavouni Lu ro atate ekye: ‘Mezona nebii 'da ànyari ndi lazo'bai be; ànya tufunayi rukä ànyaro 'da ago ezanayi azakana 'da.’ 50 Ago lidri tu ono ro ezana 'da ta nebii cini tufu rota ṛo ni eto 'bädri o'ba rosi, 51 ṛoni ufu Abele rosi le ufu Zakaria roya, se äfute lakole vo tori oloro ro ndi Vo Alokado robe ya ana. Owo, mata ämiri ono, lidri tu ono ro ezana 'da ta ànya cini rota!
52 “Rritiro ämiri miemba'bai Ota ro! Mìru ŋgase kabe käläsi zo tauniro upina rote, ami andivo mìle ko ocine kigye, ago nyàlaga ànya se kayibe ojo oyine ocine kigye tezo.”
53 Ondro Yesu ke'be vo ana te oko, miemba'bai Ota ro ndi Parusii be etoyi nda kozite yaoso si ago ejiyi nda te taeji amba si, 54 ojoyite nda odone nda o'basi takozi azaka ugu ata si nda uruzana.