Iŋir nono gwa kwiji gwina gwaio aŋina nono
1 Ŋwuni gi felluuka, ŋwumure, ŋwela gi len luŋun. 2 A liji upijo kwijo gweta lagram lai gwina gwaio aŋina nono; a dina ma Yasuuⓐ aŋa imaan gwegen ŋwabiŋaijo kwijo gwina gwaio aŋina nono, ŋwaici, Ŋari ŋai, iŋirii dhugore; ŋidi ŋuŋa ŋina ŋike ŋimadhudhanini ganu. 3 A jathib coŋ abiŋini gi dugor ganu degen, alarnu, Kwiji ibigwa gwa gwilui Kaloŋa. 4 Abi Yasuuⓐ liŋa dhuŋuna gi dugor ganu degen, ŋwulaici, Kworaŋ nyababiŋini dhuŋuna ibidha dhina dhike minoŋ gi dugor ganu dalo? 5 Aŋ gwijanu galo edeny diny arnu, Kwiji gwai, nyi gwimadhudhani ganu ŋidi ŋuŋa ŋina ŋike; i dinyabiŋaijo, nyaici, Diro, ŋela. 6 Abi danya liŋa darnu Ŋari ŋa liji ŋuthi ŋoma mina kidhila ŋadhi dhudhani ganu ŋidi ŋina ŋike, (ŋwabiŋaijo kwijo gwina gwaio aŋina nono, ŋwaici,) Diro, ŋapai lagram luŋa, ŋabela dunu duguŋa. 7 Ŋwudire, ŋwela dunu dugun. 8 A dina ma liji aŋa, alali galo dir, almajidhe Kaloŋa, gina gathidhedha lijo ŋoma ŋina ŋiro minoŋ.
Urnini gwa Matta
9 A dina ma Yasuuⓐ gathani kaloŋa ibige, ŋwaŋa kwijo gweta, gwina gwan Matta, gwijalo kalo ga dhimeje; ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Diro, nyi gwuja. Ŋwudire, ŋwugwuje. 10 A dina maluni kiru aljalo alar leny, a liji loinyadho lina lathimeje a lina like ila aljalo aleny Yasuuⓐ ŋalai a calmiz juŋun ko. 11 A dina mal Farriisiyiin aŋa, alabiŋaijo calmiz juŋun, allaici, Kworaŋ athibi Muⓐallim gwalo eny liji lai lina lathimeje a lina like? 12 A dina ma Yasuuⓐ diŋini dhuŋuna ibidhe, ŋwarnu, Liji lina liŋir nono lati libupo ẖakiim no, abi lina luma lathibupe. 13 Nyabela nyaŋidhani dhuŋuna ibidhe. Dhugor dhiny dhibupo ŋimira, garini gwatu no. Nyi gwati gwiludhi durnie lijo lina liŋir no, nyi beladha dinyilurnie lina like dilurle dugore galo ŋidi ŋegen ŋina ŋike.
Dijalo jamu
14 A calmiz ja Yuuẖanna ila dugun, alabiŋaijo, alaici, Kworaŋ athibi Farriisiyiin a anaŋa jalo jamu, athibi calmiz juŋa jalo jamu gatur no? 15 Al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Liji la kwoma gwa dhago lathike dugore mal nanaŋ je kwoma ŋalai gwa dhago a? Abi ŋwamun ŋwaji ŋwila ŋwina ŋwadhuŋw ŋwai kwoma gwa dhago upini degen, a liji ibile lajalo jamu ŋwamun ibiŋwe. 16 A kwiji gwate gwina gwathogira albatha ina iyaŋ gi luga lina lurun no, i albatha ina iyaŋ yaji yaŋirithiye kiraŋa, a lubiro laji lakani. 17 A liji lati lathibuluje ŋau ŋa dugur ŋina ŋiyaŋ nyilgu nyina nyurun no. Ada dhuŋun ibidhe dhimaje, athi ŋau ŋa dugur ŋina ŋiyan kie nyilgu, athilbuludhe galo, a nyilgu nyaka; abi ŋau ŋa dugur ŋina ŋiyaŋ aram algitini gi nyilgu nyina nyiyaŋ.
Dire gwa ŋera ŋa Yaayirus dai, a iŋir nono gwa kwa gwina gwathurthi
18 A dina juŋw duŋwul abiŋaijo dhuŋuna ibidhe, a kweleny gweta ila, ŋworthadha, ŋwaici, Ŋera ŋiny ŋa githo ŋar ŋai; ŋabila, ŋamini dhoi dhai, a ŋamidhe manaŋ. 19 A Yasuuⓐ dire, ŋwugwuje, a calmiz juŋun ko. 20 A kwa ila, gwina gwathurthi gwortal jidhileo die‐a‐ram, ŋwila gi dhuro ganu dugun, ŋwari gwamini goba ga kiraŋ guŋun. 21 Gwabiŋinu gi dhugor ganu dhuŋun, ŋwarnu, Ada nyi gwimamini kiraŋa guŋun, nyi gwaji gwiŋir nono. 22 Abi Yasuuⓐ urle galo, ŋwaŋa, ŋwabiŋaijo, ŋwaici, Ŋera ŋai, iŋirii dhugore, imaan gwuŋa gwimaŋa uriye nono. Anbi kwa eŋiradhadha ganu gi saaⓐa ibije. 23 A ma Yasuuⓐ ila gi dunu gwa kweleny, ŋwaŋa lijo lina lathure nyula, a liji loinyadho luro gwula, 24 ŋwulaici, Abirul gi dhai; ŋera ŋati ŋaio no, abi ŋa ŋidhro. Albakejuma. 25 Abi malteye lijo peth por, ŋwuni dugun, ŋwumutha ŋera gi dhoi, a ŋera dire. 26 A dhuŋun dhuŋun bai galo peth gi len ibile.
Liji ram lina lirima gi je
27 A ma Yasuuⓐ gathani kaloŋa ibige, a liji ram lina lirima gi je gwuje, alurnie gwuleny, alaici, Inudhije, Ŋari ŋai ŋa Daawud. 28 A dina muŋw obani dunu, a liji lina lirima gi je ila dugun; al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Nyaŋa luminyu darnu nyi gwuthi ŋoma gwaji geta momaŋ a? Alaicinu, Ye, Kweleny gwai. 29 Ŋwumini je jegen dhoi dhai dhuŋun, ŋwulaici, Gwiro ŋinena uminyanyana dhuŋuna dhiny, nyaŋa liŋir nono. 30 A je jegen ure ganu; albi Yasuuⓐ abiŋaijo gwuleny ŋwari lati labiŋaijo kwijo gwetipo dhuŋuna ibidhe no. 31 Albitu, albai galo dhuŋun dhai dhuŋun kalo peth.
Kwiji gwina gwiro girila gwina gwuthi ŋurinya
32 A dina jilo dela gi dhai aludhijo kwijo gweta gwina gwiro girila ŋwuthi ŋurinya. 33 A dina ma Yasuuⓐ teye ŋurinya kwiji ganu, a kwiji abiŋi momaŋ; alali galo dir, alarnu, Anaŋa lati limaŋa dhuŋuna dhiro minoŋ gi liji ganu la Israayiil gatur no. 34 Abi Farriisiyiin arnu, Ŋoma ŋai ŋa kweleny gwa nyuriny athuŋw teye nyurinya gi liji ganu. 35 A Yasuuⓐ ela ŋwen peth ŋwina ŋwipiŋwipa a ŋwina ŋwitiŋwitiny, ŋwalimiye lijo gi majaamiⓐ gwegen, ŋwulabiŋaijo Dhuŋuna dhina Dhiŋir dha gidhila ga Kalo, ŋwugeta lijo momaŋ lina luthi gumiye gitigiter a lina luthi ŋirainy ŋitiŋiter.
Ina gwa al Masiiẖ gwan liji
36 Abi dina muŋw aŋa lijo loinyadho, ŋwulinadhani ŋinena mulilo nono, albai galo gwiro ŋinena jaŋal jina jati juthi gwora no. 37 Ŋwabiŋaijo calmiz juŋun, ŋwulaici, Titiganu ŋiro ŋo ŋoinyadho ŋinena kwogai, abi liji je coŋ la dhapai ŋiro. 38 Othaijul Kwelenya galo gwa kwo, ŋwukeje lijo manaŋ, alothadha ŋwona ŋwuŋun liduŋw.
Yesu Ede Mano Ciṛiciṛiro te
(Marako 2:1-12Luka 5:17-26)
1 Yesu cite toŋbo ya ago zate kovole fofo tasi 'ba'desi modo ndaro roya. 2 Ago lidri azaka eziyi mano ciṛiciṛiro aza te ndare, u'duvoya kitapara dri. Ondro Yesu kondre taoma ànyaro te oko, atate mano ciṛiciṛiro ri ekye: “Nyuturi ko, ŋgwa maro! E'be mite takozi miro ta.”
3 'Dooko miemba'bai azaka Ota ro atayite iyivoya ekye: “Mano ono ka Lu o'da!”
4 Yesu ni tase ànya kayibe ugu usuna ana te, ago nda atate ekye: “Nyà ugu tavousu koziro nonye etaya? 5 Ta eŋwani ni rritiako atane ya? Atane ekye: ‘E'be mite takozi miro ta,’ kode atane ekye: ‘Miŋga kuru ago nyaba.’ 6 Maka'dana ämiri, anjioko Ŋgwa Lidri ro orivoya drikaca be 'bädri ya 'di e'bene takozii ta.” Ta'dota nda atate mano se ciṛiciṛiro ana ri ekye: “Miŋga kuru, miru kitapara miro, ago nyoyi 'bäru!”
7 Mano ana ŋgate kuru ago oyite 'bäru. 8 Ondro lidri kondrete oko, ànya a'doyite turiro, ago räṛuyi Lu te ta drikaca nonye ono ozo rota lidri ri.
Yesu Zi Matayo te Osone Nda Vo
(Marako 2:13-17Luka 5:27-32)
9 Yesu e'be vo ana te, ago nda kate ugu lävu oko, nda ndre parata koto'ba aza te, äzite Matayo, rite losioyevo ndaro ya, ago Yesu atate ndäri ekye: “Miso mavo.” Matayo ŋgate kuru ago sote nda vo.
10 Ondro Yesu kate ŋgaonya zo Matayo roya oko, parata koto'bai amba ndi otapere'bai be ikyiyite dro'berute Yesu ndi taeri'bai ndaro yibe tara'biza lomvo. 11 Rukä Parusii ro ndreyi tase ono te ago ejiyi taeri'bai ndaro te ekye: “Miemba'ba amiro ka ŋgaonya lidri nonye ono be etaya?”
12 Ondro Yesu keri ta ono te oko atate ekye: “Ànya se jiŋgyiri ro le 'diede'ba ko, oko gialo ànya se adravo ro ayani. 13 Nyòyi ago nyùsu takaci tase taegyi katabe ono ro se ekye: ‘Male yauni ayani, ko koronyai olo tori ro.’ Mikyi kote lidri se taŋgye'bai ro uzine, oko otapere'bai ayani.”
Taeji ta Akpa rota
(Marako 2:18-22Luka 5:33-39)
14 'Dooko taeri'bai Yoane ro ikyiyite Yesu re ejiyitate ekye: “Tana e'di ama ndi Parusii be mà akpa ondoalo oko taeri'bai miro akpayi ko niya?”
15 Yesu zatadrite ekye: “Inye'do mìma amiro be ŋgwazii se Karama lagye ogye roya uninayi ndi a'done tusuro ondro kodrogo drigi gba orivoya ànya yibe owo ya? Endaro ko inye! Oko tu esena 'da, ondro äru kodrogo teni ànya resi oko; ago 'dooko ànya akpanayi 'da.
16 “'Diaza alo lose boŋgo pelepelero to'diro ko mi boŋgo uku se kelewabe roya tana boŋgo pelepelero to'diro mociruna 'da ago owana boŋgo se uku 'do gwo ago mina lewana te ndra. 17 'Diaza alo so vino to'di kote kuru kyini ro vino ro ukuro ya, tana kyini lesina 'da, 'dooko vino orona ndi, ago kyini enjiruna 'da. Oko ondro aso vino to'diro te kuru kyini ro to'diro ya, 'dooko vona iyi riti orina ndi ruenjiako.”
Ŋgutiŋwa Dri'ba Zotaeriro ro ndi Toko se Kodo Boŋgo Yesu robe ana be
(Marako 5:21-43Luka 8:40-56)
18 Ondro Yesu kadri ugu ata oko, dri'ba zotaeriro Yudai ro ro ikyite ndare, sokayate vuru nda kandra, ago atate ekye: “Ŋgutiŋwa maro drate ndri yau; oko nyikyi ago mi'ba drí miro anya lomvo, anya kadri robe.”
19 Ago Yesu ŋgate ago sote nda vo, ago taeri'bai ndaro oyiyite nda be.
20 'Dooko toko se ezarute ndroa na 'butealo foritu ni kari oro koziro ro risi ana ikyite Yesu kundu ago do sidri boŋgo ndaro rote. 21 Anya atate andivo iro ri ekye: “Ondro ka'do mado gica toto boŋgo ndaro ayani, edena ma ndi.”
22 Oko Yesu zamite ago ndre anya te, ago atate ekye: “Nya'do ŋgyiri, ŋguti maro! Taoma miro ede mite kado.” Dori ede toko ana te.
23 Ondro Yesu kesate zo dri'ba roya, ago kondre loŋgo oŋgo'bai vo avo roya ndi lowa be te amovoya oko, 24 nda atate ekye: “Vo amiro cini mìfo tesi! Ŋgutiŋwa ono dra ko'de anya ka u'du toto u'du!” Oko ànya guyi ndana te. 25 Oko ondro olofo lidri cini te tesi oko, Yesu cite zo ya ago ru drí anyaro te, ago anya ŋgate ace kuru. 26 Ago lazo tase ono ro larirute 'bädri ana yasi gbikyi.
Yesu Ede Miako'bai Ritu te
27 Yesu e'be vo ana te, ago nda ka ugu oyi oko, miako'bai ritu soyite nda vo, ànya treyite ekye: “Ya miro kuni ama lomvo! Ŋgwa Dawidi ro.”
28 Ago ondro Yesu kocite zo ya oko, miako'bai ritu kai ikyiyite ndare, ago nda eji ànya te ekye: “Inye'do mìma ndi mänina ndi ami edene ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Owo, 'desi!”
29 'Dooko Yesu do mi ànyaro te ago atate ekye: “Ka'do ndi inye ämiri, oso mìmabe ono ronye!” 30 Ago mi ànyaro go ndrevote. Yesu tadri ànyaro te ekye: “Nyìti tase ono tana ko 'diaza ri!”
31 Caoko ànya oyiyite ago lariyi ta Yesu rote 'bädri ana yasi gbikyi.
Yesu Ede Mano Ataako aza te
32 Ondro màno ritu kayi kate ugu oyi oko, lidri azaka eziyi mano aza ni ata ko demona be te Yesu re. 33 Dori ondro olofo demona te tesi oko, mano ana eto ata te, ago 'dicini laroyite atayite ekye: “Màndre ta aza alona kote oso ono ronye Yisaraele ya!”
34 Oko Parusii atayite ekye: “'Desi demona ro ozo mbara ni ndäri demona lofoza.”
Ya Yesu ro Nite Lidri Lomvo
35 Yesu abate gbikyi 'ba'desii ndi 'baŋwà täkyi be, nda emba mi te zotaeriro yasi, pe Lazokado Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana te, ago nda ede lidri se adravo dritoto ndi lomvoluwu dritoto be te. 36 Ago kondre lowa te oko, ya ndaro nite ànya lomvo, tana ànya a'dote milo'be be ago ŋgaopaako, oso timele lekye'ba ako ronye. 37 Ta'dota nda atate taeri'bai ndaro ri ekye: “Jalia orivoya ŋga be amba, oko losi'bai toto orivoya fereŋwa kala ŋgana ro kotone. 38 Nyä̀mätu kuzupi jalia ro ri tana nda kezo losi'bai robe ŋga jalia ro ndaro kalana kotone.”