Yasuuⓐ a limegen luŋun
1 A ma dhuŋun ibidhe erna a Yasuuⓐ elila galo Jaliil; ŋinena doinyuŋw delila galo Yahuudiiya, ŋinena ari gwa Yahuud rinya. 2 Ŋidwa ŋa Yahuud ŋa Jutu ŋijo githo. 3 A limegen aicinu, Abiro mina, ŋela Yahuudiiya, di ma calmiz juŋa aŋa ŋiro ko ŋina ŋathaŋal apai. 4 Kwiji gweda gwate gwina gwathapai dhuŋuna nyim, ŋwubari ŋwaŋini no. Ada ŋa gwimapai dhuŋuna ibidha, tejinu galo gidhila. 5 A ŋinena ko athathi limegen uminyu no. 6 Al Yasuuⓐ aicinu, Lamun liny loma lati lidhi no; abi ŋwamun ŋwalo ŋwathije gigina. 7 Gidhila gati guthi ŋoma gajidoinya no; abi gathi ginyidoinya, ŋinena riny shaahid gwa ŋiro ŋuŋun ŋina ŋike. 8 Alidhul ŋidwa; nyi gwati gwalo nanaŋ kimure ibiga no; ŋinena athi lamun liny lidhi no. 9 A dina muŋwulabiŋaijo dhuŋuna ibidha, ŋwunanaŋ je Jaliil. 10 Abi dina ma limegen alo ŋidwa, a Yasuuⓐ alo ko nyim, athuŋw idhi ditir no. 11 A Yahuud ileje gi ŋidwa, alarnu, Ŋeda gwada? 12 A liji romaje diman galo gwoinyadho; a coŋ arnu, Ŋeda gwiŋir; a liter arnu, Oo, abi gwathukinejo lijo ganu. 13 Abi kwiji gwate gweta gwina gwabiŋudhi dugun ditir no, ŋinena dhenyilo Yahuud.
Yasuuⓐ gwalimiyo gi Urushaliim, ŋwarnu gwidhi di Kalo
14 Abi keligeny ganu ŋwamun ŋwa ŋidwa a Yasuuⓐ alo gi hekal, ŋwulalimiye. 15 A Yahuud ali galo dir, alarnu, Kwiji ibigwa gwiliŋidhi jitham na? ŋinena gwati gwaliminu no. 16 Al Yasuuⓐ aicinu, Alimiye gwiny gwati gwiro gwiny no, ŋwubiro gwa ŋeda gwina gwukejiny. 17 Ada kwiji gweda gwimaro gwapai bupuŋw gwuŋun, gwaji gwaliŋa taⓐliim, ada dhimaro dha Kalo, i ada nyi gwimabiŋa gi dhugor dhiny. 18 Gwina gwathabiŋi gi dhugor dhuŋun gwathibupe majdh gwuŋun; abi gwina gwathibupe majdh gwa ŋeda gwina gwukejo, gwathabiŋi dhuŋuna dhina dhiro titiganu, athuŋw uthi ŋwujimiya no. 19 Muusa gwati gwidhedhaje naamuus na? abi gwati gweda dagalo gwathuthejo naamuus kuni no. Kworaŋ nyabi bupe dinyil rinya? 20 A liji aicinu, Ŋa gwuthi ŋurinya. Ei gwiro gwina gwara gwaŋarinya? 21 Al Yasuuⓐ abiŋaijo, ŋwulaici, Nyi gwimapai ŋiro ŋeta ŋaji ŋai alije galo dir peth. 22 Gi dhuŋun ibidha Muusa gwidhedhaje dhuŋuna dha dhurtedhini; (dhati dhiro dha Muusa no, ŋwubiro dha baboŋa;) abi gi lamun la Sabith nyaŋa lathura kwijo. 23 Ada kwiji gwimuminyi duredhini gi lamun la Sabith, a naamuus gwa Muusa gwati gwakini no; nyilbi kijo dugore ŋinena getiny kwijo momaŋ gi lamun la Sabith a? 24 Athanyan akimaijajo ganu no, nyabakimiye gi dhuŋun dhina dhathau.
25 A la Urushaliim coŋ arnu, Gwati gwiro ibigwa gwina gwaril gwai nu gwalrinya na? 26 Aŋadhul, ŋeda gwabiŋu ditir, athilabiŋaijo dhuŋuna dhetipo dugun no. Leleny liliŋidhi momaŋ darnu gwiro al Masiiẖ titiganu a? 27 Abi anaŋa liliŋidhi kaloŋa gina gidhina kwiji ibigwa; abi maji ma al Masiiẖ ila, kwiji gwati gweda gwina gwiliŋidhi kaloŋa gina gidhuŋwuna no. 28 Dina alimiye Yasuuⓐ gi hekal, ŋwabiŋi gwuleny, ŋwulaici, Nyaŋa liliŋidhiny, nyaliŋa ko kaloŋa gina gidhinyina; a nyi gwati gwidhi gi dhugor dhiny no, abi ŋeda gwina gwukejiny gwiro titiganu gwina gwati gwiliŋidhanya no. 29 Abi nyi gwiliŋidhi ŋeduŋw; ŋinena idhiny dugun, a ŋeda gwukejiny. 30 Albupe alari gwalmutha; athibi kwiji gweda muthi doi dai no, ŋinena athi saaⓐa juŋun idhi no. 31 A liji loinyadho uminyi, alarnu, Maji ma al Masiiẖ ila, ŋwapai ŋiro ŋoinyadhanu gi ŋiro ibiŋa ŋina ŋipiŋipa ŋina ŋapilo kwiji ibigwa a? 32 Dina ma Farriisiyiin diŋini darnu liji limaromaje Yasuuⓐuŋw diman galo minoŋ; a Farriisiyiin a leleny la gusus ukeje gadham dilmutha. 33 Al Yasuuⓐ aicinu, Alaje nanaŋ gwitiny, a nyi gwaji gwela di ŋeda gwina gwukejiny. 34 A nyaŋa laji linyibupe, a nyaŋa lati linyibuje no; a kalo gina ginyinje, nyaŋa lati luthi ŋoma lila no. 35 A Yahuud abiŋaijiye, alarnu, Gwara gwela na, athilbuthi ŋoma gwalbuje no? Gwara gwela gi liji lina limabai galo gi Liumam, dalimiye Liumam a? 36 Dhuŋun dhiro dhaŋ dhina dharuŋw dhinu, Nyaŋa laji linyibupe, a nyaŋa lati linyibuje no; a kalo gina ginyinje, nyaŋa lati luthi ŋoma lila no?
Ŋau ŋimidho
37 Gi lamun la gidon lina liro lamun lipa la ŋidwa, a Yasuuⓐ dhuna, ŋwure gwula, ŋwarnu, Ada kwiji gweta gima odha eny, abrico ŋwila diginy, ŋwiye. 38 Gwina gwiny uminyi, gwiro ŋinena abiŋina kitham, ŋau ŋina ŋimidho ŋaji ŋire kari ganu guŋun. 39 (Ŋwubabiŋa gi Dhigirim dhina dhaji dhuŋwuldhedha lina luminyu; ŋinena athi Dhigirim dhina Dhiŋir dhedhinu degen no; ŋinena athi Yasuuⓐ majidhinu nanaŋ no). 40 A ma liji loinyadho diŋini dhuŋuna ibidhe, alarnu, Titiganu ibigwa gwiro nebi. 41 A liter arnu, Al Masiiẖ gwiro ibigwa, abi liter arnu, al Masiiẖ gwaji gwila Jaliil a? 42 Kitham gati gabiŋu darnu al Masiiẖ gwiro ŋwulaŋ ŋwa Daawud, ŋwuliŋini gi len lan Betlaẖm lina lijina Daawud na? 43 A liji lagaje dhuŋuna ganu gi dhuŋun dhuŋun. 44 A coŋ ari gwalmutha; athibi gweta muthi doi dai no. 45 A jadham ela gi leleny la gususŋa Farriisiyiin ŋalai; alabiŋaijo, alaici, Kworaŋ athanyabi udhi no? 46 A jadham aicinu, Kwiji gwati gweta gwina gwabiŋu gwiro ŋinena kwiji ibigwa no. 47 Al Farriisiyiin aicinu, Nyaŋa ko lakinejinu ganu a? 48 Leleny i Farriisiyiin gwuminyulo a? 49 Abi liji ibila lina lati liliŋidhi naamuus no aldunyini. 50 A Niiguudiimuus, (gwina gwidhi di Yasuuⓐ gile, gwiro gweta degen,) ŋwulaicinu, 51 Naamuus gwega gwati gwathakimiye kwijo gwina gwati gwimadiŋini kwereny, ŋwuliŋa dhuŋuna dhuŋun no, darnu gwapaŋa na? 52 Alabiŋaijo, alaici, Ŋa gwati gwiro gwa Jaliil ko na? Bupo, ŋa datiŋa; nebi gwati gwitui Jaliil no. 53 Athi kwiji gweta gweta ela dunu dugun.
Ädrupii Yesu ro Mayi ta kote Nda ya
1 Ono vosi, Yesu abate Galilaya yasi, nda le kote abane Yuda yasi, tana drikaca'bai Yudai ro lau ana leyi nda ufune. 2 Tu karama Mutuguṛi rote lototi, 3 ta'doro ädrupii Yesu ro atayite ndäri ekye: “Nye'be vo ono ago nyoyi Yuda ya, tana oso'bai mivo kondreyi ŋgase nya ugu oyena robe. 4 'Diaza alo da'do tase nda ka ugu oyena kote ondro nda kole ndi yi unine kadoro owo. Nyeto ŋga kwoi ugu oyena bete ono, mi'ba 'bädri cini kuni ta miro!” 5 (Ca ädrupii ndaro mayi kote nda ya.)
6 Yesu atate ànyari ekye: “Tu kado märi esa ko drigba, oko tu cini ṛo kado ämiri. 7 Ya 'bädri ro niko osone ami lomvo, oko yana ka oso malomvo, tana ma ugu taiti anjioko taoye ànyaro orivoya koziro. 8 Nyùgu oyi ri karama ya, märi oyine karama ono ya i'do, tana tu gya maro esa dri ko.” 9 Nda kata ta ono te oko nda rite Galilaya ya.
Yesu Karama Mutuguṛi roya
10 Oyi ädrupii ndaro ro karama ya vosi ko, Yesu oyi kpate, caoko nda oyi kote ŋbelero, oko ndrwiro. 11 Drikaca'bai Yudai ro uguyi nda uṛite ni karama ya. Ànya ejiyitate ekye: “Nda eŋwaro ya?”
12 Ugu ta wayawaya amba atate ta ndaro ta lowa lako. Lidri rukä ka ata ekye: “Nda mano kado yi.” Azakana atate ekye: “Hwa, nda ka lidri wiri.” 13 Oko 'diaza ata ta ndaro kote ŋbelero, tana ànya turiro ni drikaca'bai Yudai ro ri.
14 Karama te ti okyene oko Yesu oyite Yekalu ya ago eto ŋgaemba te. 15 Drikaca'bai Yudai ro a'dote larolaro ro amba ago atayite ekye: “Mano ono koyi ko cu vo tauni roya oko ko'debe ta unine amba ono eŋwanye ya?”
16 Yesu zatadrite ekye: “Tase mabe embana ono ko ŋgaemba ma modo ro, oko ikyi ni Lu se kezo mabe ono resi. 17 Nda se olebe tase Lu kolebe oyene anya unina ndi, kode tase mabe embana kikyi ni Lu resi kode ma ata drikaca ma modo rosi. 18 'Dise kabe ata drikaca modo ndaro rosi ka räṛu uṛi andivo ndaro ri. Oko nda se kolebe nda se kezo nda be ono orone ayani ni orivoya 'diri, ago nda ga kowe ko alona. 19 Musa ozo Ota te ämiri, nda ozo ko ya? Oko alo aza amiro ro Ota ko. Nyà ojo ma ufune etaya?”
20 Lowa zatadrite ekye: “Mi orivoya demona be mi ya. A'di ka ojoni mi ufune ya?”
21 Yesu zatadrite ekye: “Maye talaro ro alo te, ago ami cini nyà'dote larolaro ro. 22 Musa ta ami te ŋgwàagoro amiro olone ŋbiṛiro (caoko ko ni Musa owo oko zutui amiro eto tana ni), ago nyà ŋgaga olo ŋbiṛiro Sabata si. 23 Ondro alo ŋgaga te ŋbiṛiro Sabata si anjioko Ota Musa ro epere kote, tana e'di ami kyilaro mabe tase mede lidri be Sabata si ono rota niya? 24 Nyè'be vureope taŋgye oyeako si 'do ago mìpe vure endaro taŋgye oyesi ayani.”
Inye'do Nda Mesiya owo ya?
25 Rukä lidri Yerusalema ro ro atate ekye: “Inye'do ono ṛoko mano se drikaca'bai kayibe ojo ufune owo ya? 26 Mìndre! Nda ka ugu ata ṛo miamba ya, ago ànya atayi ta aza kote nda lomvo. A'dona ànya nite endaro nda ni Mesiya owo ya? 27 Oko tuse Mesiya kabe ikyi, 'diaza unina ko nda ni eŋwaro. Ago ama cini mä̀ni vose mano ono kikyi ni kigyesi ndi.”
28 Ondro Yesu kate miemba Yekalu ya oko nda atate ṛo ṛeṛe ekye: “Inye'do mìni ma ndi endaro ago mìni vose mikyibe ni kigyesi ndi ya? Mikyi kote drikaca modo maro rosi. Caoko, nda se kezo mabe ono ni ŋgye. Mìni nda kote, 29 oko mäni nda ndi, tana mikyi ni nda resi ago nda ezo ma ni.”
30 'Dooko ànya ojoyite nda urune, oko 'diaza alo do drí kote nda lomvo, tana tu ndaro esa ko drigba. 31 Oko amba ni lowa lakosi mayite nda ya ago atayite ekye: “Ondro Mesiya kikyibe nda oyena talaro ro gi'da ndrani mano ono risi ya?”
Azo Vookwa'bai te Yesu Urune
32 Parusii kerite lowa ka ugu ŋgase kwoi tana wayana ta Yesu rota oko, ànya ndi kohanii 'desi be zoyi rukä vookwa'bai rote nda urune. 33 Yesu atate ekye: “Marina 'da ami yibe gafere madaro, ago 'dooko moyina 'da lozo nda se kezo mabe re, 34 mìṛina ma 'da oko nyùsuna ma ko, tana mìnina ko oyine vose ma'dona 'da kigye ya.”
35 Drikaca'bai Yudai ro atayite ànyavoya ekye: “Nda kaoye oyine eŋwaro ämäri ko nda usune ya? Nda le oyine 'bakici Giriki ro se lidri amaro kabe ori kigye ya ago Girikii embane ya? 36 Nda ka ata ekye mä̀ṛina yi 'da oko mùsuna yi ko, ago mä̀nina ko oyine vose ya'dona 'da kigye ya. Nda usu ta e'diro atane inye ya?”
Golo Gyi Adri Ozoro
37 U'du ädu parandra karama rosi oko Yesu edrete kuru ago atate ṛeṛe ekye: “Nda se gyilu be beṛo ikyine mare ago kumvu robe. 38 Oso taegyi kabe ata ronye ekye: ‘Nda se kabe taoma ma ya golo gyi adri ozoro udina ndi ya ndaro yasi.’ ” 39 Yesu ka ono ta Tori ro atana, se ànya se komabe nda ya ka oyebe urune ono. Tu gi ana si ozo Tori drigba ko'de, tana eŋga Yesu drigba ko dri a'do 'desi ya.
Rulonyi Lidri Lako
40 Rukä lidri ro lowa lako keri nda te ta ono atavoya oko atayite ekye: “Endaro mano ono orivoya nebi yi!”
41 Azakana ekye: “Nda ni Mesiya owo!”
Oko azakana ekye: “Mesiya ikyina ko ni Galilaya ya! 42 Taegyi katabe ekye Mesiya ikyina 'da ni zelevo 'Bädri'ba Dawidi ro yasi ago ätina 'da Beteleme ya, 'bakici se Dawidi rite kigye ya.” 43 Ago rulonyi a'dote lowa lako ta Yesu rota. 44 Rukäna le nda urune, oko 'diaza alo do drí kote nda lomvo.
Taomaako Drikaca'bai Yudai ro ro
45 Ondro vookwa'bai kogoyite kovole oko, kohanii 'desi ndi Parusii be ejiyi ànya te ekye: “Nyèzi nda kote etaya?” 46 Vookwa'bai zayitadrite ekye: “'Diaza ata kote oso mano ono ronye!”
47 Parusii ejiyitate ekye: “Nda mäyu ami kpate ya? 48 Mìnibe alo aza drikaca'bai ro kode alo aza Parusii ro ma te nda ya ya? 49 Lowa ono ni Ota Musa ro ko, ago ànya te orivoya latri Lu ro zele!”
50 Alo aza Parusii ro Nikodema orivoya lau, ni mano se oyi kätina be Yesu ondre owo. Nda atate azii ri ekye: 51 “Ota amaro voro mä̀nina ko vure 'diaza ro opene käti ta ndaro eri ako ago tase nda koyebe uniako.”
52 Ànya zayitadrite ekye: “Mi kpa ni Galilaya ya ya? Nyetenyi Taegyi ago minina ndi nebi aza efo ko ni Galilaya ya.” [ 53 'Dooko 'dicini oyite 'bäru.