Dhuŋun dhina dhabiŋilo Niiguudiimuus gwai
1 Kwoma gweta gwijo gwa Farriisiyiin, gwina gwan Niiguudiimuus, gwina gwiro kweleny gweta gwa Yahuud. 2 Gwidhi di Yasuuⓐ gile, ŋwaicinu, Muⓐallim gwai, anaŋa liliŋidhi darnu ŋa gwiro muⓐallim gwina gwidhi di Kalo; ada gwina gwati gwijiilo Kalo gai no, kwiji gwati gwina gwuthi ŋoma gwapai ŋiro ibiŋa ŋina ŋipiŋipa ŋina ŋapaŋalo no. 3 A Yasuuⓐ aicinu, Titiganu, titiganu, nyi gwa gwaicaŋanu, Ada kwiji gwati gwimaliŋini manaŋ no, gwati gwuthi ŋoma gwaŋa gidhileo ga Kalo no. 4 A Niiguudiimuus aicinu, Kwiji gwina gwurun gwuthi ŋoma gwaliŋini akwai? Gwuthi ŋoma gwuni kari ganu ga nana gwuŋun, ŋwuliŋini ŋwamun ram a? 5 A Yasuuⓐ aicinu, Titiganu, titiganu, nyi gwa gwaicaŋanu, Ada kwiji gwati gwimaliŋini ŋau ŋai a Dhigirim dhai no, gwati gwuthi ŋoma gwuni kidhila ga Kalo no. 6 Gwina gwiliŋinu aŋinu yai gwiro aŋinu; a gwina gwiliŋinu Dhigirim dhai gwiro dhigirim. 7 Athaŋa ulidhi galo dir ŋinena aicaŋanu, Aram ŋa gwaliŋini manaŋ no. 8 Karun gathare gi dhugor dhuŋun, ŋa diŋini ŋwal ŋwuŋun, athaŋa biliŋidhi darnu gidhi na no, i giludhi na no; gwiro minoŋ gi liji peth lina liliŋinu Dhigirim dhai. 9 A Niiguudiimuus abiŋaijo, ŋwaici, Ŋidi ibiŋa ŋaje akwai? 10 A Yasuuⓐ aicinu, Ŋa gwiro muⓐallim gwa Israayiil, athaŋa biliŋidhi dhuŋuna ibidha na? 11 Titiganu, titiganu, nyi gwa gwaicaŋanu, Anaŋa lathabiŋi dhuŋuna dhina dhiliŋidhana, anaro shuhuud gi dhuŋun dhina dhaŋadhana; athathanya buminyu shahaada gwuri no. 12 Ada nyi gwimaŋa abiŋaijo dhuŋuna dha gidhila athaŋa buminyu no, abi akwai ŋa gwuminyi ada nyi gwimaŋa abiŋaijo ŋidi ŋai ŋa Sama? 13 A kwiji gwate gwina gwimalo Sama no, abi gwina gwula Sama, gwiro Ŋari ŋa liji ŋina ŋathije Sama. 14 A gwiro ŋinena alijina Muusa dhumeo alaŋ gi leba, gwiro minoŋ ko aram Ŋari ŋa liji ŋalijini. 15 A liji peth lina luminyu lati lai no, abi lamidhe gwortal.
16 Kalo gathinuje lijo la gidhila, ŋwuldhedha Ŋare ŋuŋun ŋetipo, a liji peth lina luminyu lati lai no, abi lamidhe gwortal. 17 Kalo gati gukejo Ŋare ŋuŋun kidhila dakimiye lijo no; ŋwubukeje duŋwulubire ŋeda gwai. 18 Gwina gwuminyu gwati gwukimini no; abi gwina gwati gwuminyu no gwimukimini, ŋinena athuŋw uminyu jiriny ja Ŋari ŋetipo ŋa Kalo no. 19 A dhuŋun dha dhakimiye dhiro ibidha, fure gwimila kidhila, abi liji uminyani girimu, ŋinena ro ŋiro ŋegen ŋike. 20 Liji peth lina lathapai ŋida ŋina ŋike lathidoinya fure, a lati leladha gi fure no, ŋinena athi ŋidi ŋegen liŋinu no. 21 Abi gwina gwathapai dhuŋuna dhina dhiro titiganu ŋweladha gi fure, ŋwaŋajo lijo peth dhuŋuna dhina dhapuŋw ŋoma ŋai ŋa Kalo.
Shahaada gwa Yuuẖanna al Maⓐmadaan, gwina gwubiŋudhuŋw di Yasuuⓐ manaŋ
22 A dina ma dhuŋun ibidhe erna, a Yasuuⓐŋa ila calmiz jai juŋun Yahuudiiya; alijalo mine, athuŋw ⓐamidhiye. 23 Athi Yuuẖanna ko ⓐamidhiye gi ⓐennuun githo Saaliim, ŋinena jo ŋau ŋoinyadho mine; athilila alⓐamidhini. 24 Yuuẖanna nanaŋ gwati gwigitinu karkon no. 25 A calmiz ja Yuuẖanna coŋ a Yahuud alkadhadhe gi dhuŋun dha dhuye ŋida. 26 Alela di Yuuẖanna, alaicinu, Muⓐallim gwai, ŋeda gwina gwijanya gwai ro Urdun, gwina gwimaŋa gwai ro shaahid, aŋadhi gwathiⓐamidhe, an liji peth eladha dugun. 27 Al Yuuẖanna aicinu, Kwiji gwati gwuthi ŋoma gwapai dhuŋuna dhetipo, ada dhati dhimadhedhina gi Sama no. 28 Nyaŋa limaro shuhuud diginy, dina arinyinu, Nyi gwati gwiro al Masiiẖ no, nyi gwiro gweta gwina gwukejinu kwereny dugun. 29 Gwina gwuthi kwaio gwiro gwina gwago; abi medhigen, gwina gwathidhuna ŋwudeŋinaijo, ŋwiŋir dhugore gwuleny di gwulo gwuŋun. Minoŋ ko iŋir dhugore gwiny gwimameadhe. 30 Aram ŋeda gwanuni, abi nyi gwutinyuni.
31 Gwina gwula kabo gwinunu gi liji peth; gwina gwo kwiyaŋ gwiro gwa kwiyaŋ, athuŋw abiŋi dhuŋuna dha kwiyaŋ; gwina gwula Sama gwinunu peth. 32 A gwina gwimaŋa, ŋwudiŋini, gwimaro shaahid dugun; a gi shahaada gwuŋun kwiji gwate gwina gwimuminyi no. 33 Gwina gwuminyu shahaada gwuŋun gwimageta khithm darnu Kalo giro titiganu. 34 Gwina gwukejo Kalo gwathabiŋi dhuŋuna dha Kalo; ŋinena athi Kalo yecijo Dhigirima no. 35 Babo gwathuminyi Ŋare, ŋwudhedha ŋida peth gi dhoi dhuŋun. 36 Gwina gwuminyu Ŋare gwamidhe gwortal; abi gwina gwadoinya Ŋare gwati gwaŋa midhuŋw no; abi gwathi Kalo kijo dhugore gwortal.
Yesu ndi Nikodema be
1 Dri'ba aza Yudai ro äzite Nikodema, se ni gboko Parusii ro lakosi. 2 Ŋgäkyi alo si oko nda oyite Yesu re ago atate ndäri ekye: “Rabi, mä̀ni ndi mi ni orivoya Miemba'ba se Lu ezoni owo. 'Diaza ni ko talaro ro se nya ugu oyena be oyene e'be gialo Lu orivoya nda be.”
3 Yesu zatadrite ekye: “Ma taŋgye iti miri, 'diaza alo unina ko Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ondrene e'be gialo ätina nda to'di.”
4 Nikodema ejitate ekye: “'Dise mbate änina utine to'di eŋwanye ya? Endaro nda unina ko ocine ya endre roya ogo utine pere ṛiri si.”
5 Yesu logotate ekye: “Ma ugu taŋgye iti miri, 'diaza unina ko ocine Miri 'Bädri'ba Lu ro roya e'be gialo äti nda te gyi si ago Tori si. 6 'Dise ätite lomvosi uti'bai lomvo si ro, oko nda se ätite tori si Tori ro. 7 Nya'do ko larolaro ro tana mabe ata miri ono ro, ‘Beṛo ami utine to'di.’ 8 Oli ka oli vose anya le oline kigye ya; nyeri kporo olina ro ndi, oko mini ko anya kikyi ni eŋwaro kode anya ka ugu oyi eŋwaro. Nda se ätite Tori si laba oso inye.”
9 Nikodema ejitate ekye: “Ono unina a'done eŋwanye ya?”
10 Yesu zatadrite ekye: “Mi orivoya miemba'ba 'desi Yisaraele ro, ago mini ta ono ko ya? 11 Ma ugu taŋgye iti miri; mà tase mä̀nibe ago màndrebe tana itina, caoko aza amiro le ko lazo amaro urune. 12 Mìma ko ma ya ondro mabe ŋga 'bädri ono ro tana itina ämiri; ka'do inye, mìmana maya eŋwanye, ondro ka'do miti ŋga vo'buyakuru ro tana be ämiri ya? 13 'Diaza alo oyi kote vo'buyakuru ya e'be gialo Ŋgwa Lidri ro, se ikyite vuru ni vo'buyakuru yasi.
14 “Oso Musa eŋga ini atala robe kuru ce cari ro dri vocowa ya ana ronye, kpa oso inye beṛo Ŋgwa Lidri ro eŋgane kuru, 15 tana ànya se cini kabe taoma nda ya ka'do robe adri äduako be. 16 Tana Lu lu 'bädri tawi inye, nda ozo Ŋgwa alodi ndaro te, tana 'dise cini kabe taoma nda ya odra na ko oko ka'do robe adri äduako be. 17 Tana Lu ezo Ŋgwa ndaro kote 'bädri ya a'done vureope'ba na ro oko a'done opa'ba na ro.
18 “Nda se kabe taoma Ŋgwa ya apena vure na ko, oko nda se koma ta ko ape vure na ṛote nja, tana nda ma ta kote Ŋgwa alodi Lu roya. 19 Vureope ka losi oye orivoya nonye; ŋgaeyi ikyite 'bädri ya, oko lidri lu vouni ṛo ndrani ŋgaeyi ri, tana taoye ànyaro orivoya undiro. 20 'Dise kabe ta undiro oye yana ka oso ŋgaeyi lomvo, ago ikyi ko ŋgaeyi re, tana nda le ko taoye undiro ndaro ka'dane tesi. 21 Oko nda se kabe tase ŋgye oye ka ikyi ŋgaeyi re tana ŋgaeyi kaka'da robe anjioko tase nda koyebe orivoya taoro yi Lu ri.”
Tazevoedre Yoane ro ta Yesu rota
22 Ono vosi, Yesu ndi taeri'bai ndaro be oyiyite wari Yuda roya. Ago nda ri tu azaka te ànya yibe lau ago ye bapatisi te. 23 Yoane ugu bapatisi oye kpate Aenona ya, loto Salima lomvo, tana gyi orivoya amba vo ana ya. Lidri ugu oyite ndare, ago nda ugu ànya bapatisi te. 24 (Se ono a'dote käti teinye Yoane o'baako kamba ya.)
25 Rukä taeri'bai Yoane ro ro etoyi kaladiṛite azaka Yudai ro be ta la'bi 'diojo ro wäṛi rota. 26 Ago ànya oyiyite Yoane re ago itiyi tana te ndäri ekye: “Miemba'ba, mano se mibe 'buzele Yaradene roya, mipe tana be 'do miyi tana ndiya? Yauono, nda ka ugu 'di bapatisi, ago 'dicini ka ugu oyi ndare!”
27 Yoane zatadrite ekye: “'Diaza alo unina ko a'done ŋga aza be e'be gialo Lu kani ozona ndäri. 28 Ami andivo ni tazevoedre'ba maro matate makye: ‘Ma ko Mesiya owo, oko ezo ma te nda mile.’ 29 Toko se agyebe ni kodrogo ro, oko bereazi kodrogo ro se kedrebe loto ago kabe taeri orivoya yai'dwesi ondro nda keri ata kodrogo rote owo. Ya modo maro ro i'dwe tawi ta ono ro. 30 Beṛo ndäri a'done parandra oko märi a'done giṛiŋwa pari.”
Nda Se Kabe Ikyi ni Vo'buyakuru yasi
31 Nda se kabe ikyi ni kurusi orivoya para ndrani 'dicini drisi. Nda se orivoya ni 'bädri yasi orivoya 'bädri ro ago ka ta 'bädri ro atana ayani, oko nda se ka ikyi ni vo'buyakuru ya orivoya para ni vona cini ri. 32 Nda ka tase nda kondrebe ago keribe itina, caoko 'diaza alo ru tazevoedre ndaro ko. 33 Oko nda se kabe tazevoedre ndaro uru ta ono si letadrina ndi anjioko Lu orivoya taŋgye yi. 34 Nda se Lu ezoni ka ata Lu ro opena, tana Lu kani Tori ndaro ozo twi ndäri. 35 Täpi lu Ŋgwa ndaro ago 'ba ŋga cini te mbara ndaro zele. 36 Nda se kabe taoma Ŋgwa ya orivoya adri äduako be, nda se ro Ŋgwa ko a'dona ko adri be, oko taezaro Lu ro orina 'da nda dri.