Dhuŋun dhina dhabiŋaijo Buulus Yahuud
1 Liji lai lina liro limega, a baboŋa, diŋinul dhuŋuna dhiny dhina dhajabiŋaijo ŋinena. 2 (A dina maldiŋini darnu luŋwul abiŋaijo gi dhuŋun dha ⓐibraaniiya, aljani galo jigwoiny. Ŋwubarnu,) 3 Nyi gwiro kwiji gwina gwiro Yahuudi, nyi gwiliŋinu gi Ṯarsuus gwa Kiiliikiiya, abi nyi gwibiŋii gi mediina ibigwa nyalimini ŋwora ganu ŋwa Qamaalaayiil, gi dhuŋun dhina dhiro titiganu dha naamuus gwa baboŋa lega, nyuminyi Kaloŋa gwuleny gwiro ŋinena nyaŋa peth lina lo mina ŋinenaŋina. 4 Athinyi dhagirini gi Dhai ibidha di athinyil rinya, a nyi guke loma a la a nyilgeta gi sujuun. 5 A kweleny gwa gusus ko gwiro shaahid gwiny a shiyuuk luŋun peth lina lapinyina jawaabaat gi limega, a dina minyela gi dhai dhina dhathela gi Dimishga dinyapa ŋediŋaije lina lijo mine nyilela gi Urushaliim ligukinu dilapai jiza. 6 A dina idhiny, nyi jaijo Dimishgaŋw githo kaŋin ganu, a kaija ibige a fure gwina gwipa gwa Sama uludha diginy. 7 Nyide kwiyaŋ nyidiŋini ŋwal nyilaicinu, Shaawul, Shaawul, kworaŋ athinyinbi dhagirini? 8 Nyibaicinu, Ŋa gwan ei, Kweleny gwai? Nyibaicinu, Nyi gwan Yasuuⓐ gwa Naas̱ira, gwina gwathaŋan dhagirini. 9 A ŋediŋa lina lijanalai aŋa fure, aldhenya; athilbi diŋinu ŋwal ŋwina ŋwabiŋaijiny no. 10 Nyibarnu, Nyi gwapaŋa, Kweleny gwai? Nyibi Kweleny aicinu, Diro, nyela gi Dimishga; a mine laŋa abiŋaijo dhuŋuna peth dhina dhigitinu daŋapai. 11 A dina athinyuthi ŋoma didaŋa galo no, ŋinena jo fure gwipa, nyi liji odha dhoi dhai lina lijanalai, nyela gi Dimishga. 12 A gweta gwina gwan H̱anaaniiya, gwiro kwiji gwina gwiŋir gi dhuŋun dha naamuus, gwina gwuthi jiriny jina jiŋir gi Yahuud peth lina lathije mine, 13 ŋwila diginy, ŋwudhuna, nyaicinu, Mega gwai gwina gwan Shaawul, daŋudhi galo. A gi saaⓐa ibije jetajeta nyidaŋa ŋeduŋw. 14 Ŋwarnu, Kalo ga baboŋa lega gimaŋa mutha daŋa liŋa dhuŋuna dhina dhibupuŋw, a daŋa aŋa Gweta gwina Gwiŋir, a ŋa diŋini ŋwal gi ŋwinyu ŋwuŋun. 15 Ŋinena adhaŋa ro shaahid gwuŋun gi liji peth gi dhuŋun dhina dhaŋadaŋa a dhina dhidiŋinaŋa. 16 A ŋinena kworaŋ ŋabi dhuna? Diro, ŋapai maⓐmuudiiya, a ŋuye ŋida ŋuŋa ŋina ŋike, daŋa urnie jiriny ja Kweleny. 17 A dina minyaura gi Urushaliim manaŋ, dina abiŋaijiny Kaloŋa gi hekal, nyuthi gimirela gi je ganu; 18 nyaŋa ŋeduŋw nyaicinu, Diro, ŋantu ganu babraŋ gi Urushaliim, ŋinena athiluminyu shahaada gwuŋa gwan nyi no. 19 Nyarnu, Kweleny gwai, ŋediŋa liliŋidhi darnu nyi gwathigeta lijo gi sijn a nyilpi gi majaamiⓐ peth lina luminyaŋa. 20 A dina iro ŋin ŋa Istifaanuus gwina gwiro shaahid gwuŋa, nyi ko gwidhunudhi githo, nyuminyi duŋwai, a nyi dima ciraŋa ja ŋediŋa lina lirinyii. 21 Nyibaicinu, Idhi; nyi gwaŋa ukeje gi Liumam lina lathije kalo gina golaŋ ganu.
Buulus gwaŋajo lijo darnu ŋeda gwiro kwiji gwa Ruumiya
22 Aldeŋinaijo ŋeduŋw di gi dhuŋun ibidha, albaji alure gwula alarnu, Abirul kwijo gwina gwiro minoŋ kidhila. Gwati gwiŋir duŋwmidhe no. 23 Alje dilure gwula algagitho ciraŋa galo jegen algagitho fura alaŋ kabo, 24 a komandaan dhedha ejigur amr dilapai gi maⓐshkar, duŋwuthe galo dhuŋun dhai dhadhipini; duŋwliŋa darnu kworaŋ athibi liji urejo ŋeduŋw gwula minoŋ. 25 A dina malguke jurna jai, a Buulus aici zabithuŋw gwina gwidhunudhi githo nu, Dhuŋun dhiŋir dagalo danyapi kwijo gwina gwiro Ruumaani, kwereny nanaŋ gwati gwakimianya na? 26 A dina ma zabith diŋini dhuŋuna ibidhe, ŋwela di komandaan ŋwabiŋaijo ŋwaicinu, Ethadhinu galo gi dhuŋun dhina dhara dhaŋapai; ŋinena ro kwiji ibigwa gwa Ruumiya. 27 A komandaan ila ŋwaicinu, Abiŋaijiny, ŋa gwiro gwa Ruumiya a? Ŋwarnu, Ye. 28 A komandaan arnu, Gwarush gwai gwoinyadho nyi gwili dhuŋuna ibidha dinyiro gweta gwa Ruumiya. Abi Buulus arnu, Abi nyi gwiliŋinu na. 29 A kaija ibige an ŋediŋa gathani anela ganu lina lar lothaije galo; a komandaan ko dhenya dina muŋwliŋa darnu gwiro gweta gwa Ruumiya, ŋinena gukuŋw.
Buulus gwabiŋu dhuŋuna dhuŋun gi je ganu ja juriya
30 A bigunu ŋwari gwaliŋa dhuŋuna momaŋ dhina dhabiŋudhidhai Yahuud dugun, ŋwuguda galo, ŋwabiŋaijo lelenya la gusus a liji peth la juriya dilauradha liduŋw, ŋwodha Buulusuŋw ŋwudhuneje gi je ganu jegen.
1 “Ädrupii ndi täpii be, nyeri ta ma gagaro ma itina ami kandra ono!” 2 Ondro ànya keriyite nda ka ugu ata ànyari kala Ebere rosi oko, ànya a'doyite titiro, ago Paulo ugu atate ekye: 3 “Ma orivoya Yuda yi, ätite Taresusi Silisia roya oko ma mbate Yerusalema ya noŋwa ago Gamaliele emba mani. Emba ma te ŋgye Ota zutui amaro rosi ago mozo ma te Lu ri kpa oso ami cini se noŋwa tu ono si ono ronye. 4 Meza lidri se kosobe Liti Opi ro ono vo te, märu mànoago ndi 'ditoko be te ago mavo ànya te kamba ya. 5 Kohani Fopara ndi Taäyi'bai cini be uninayi ndi tadriolene anjioko ma taŋgye iti. Märu waraga teni ànya rigyesi Yudai azi se Damaseka ya ri, ago moyite lau lidri kwoi urune ago ànya embene nyori si ago ezine Yerusalema ya eza robe.
Paulo ka Drieta Ndaro Tana Iti
(Losi Lazo'bai ro 9:1-19Losi 26:12-18)
6 “Ondro mugu aba oko mesate loto Damaseka lomvo, aba te oso kitudiri ronye oko ŋgaeyi eyivote ni vokuru yasi ndriŋwa malomvosi gbikyi. 7 Ma'dete gyinidri ago meri atate ugu atate märi ekye: ‘Saulo, Saulo! Nya ma eza etaya?’ Mejitate makye: 8 ‘Mi a'di owo ya Opi?’ Nda atate märi ekye: ‘Ma orivoya Yesu Nazareta ro, se nyabe ezana owo.’ 9 Lidri se mabe kai ndreyi ŋgaeyi ndi, oko eriyi ata nda se kabe ata märi ana ro kote. 10 Mejitate makye: ‘Mayena e'di ya, Opi?’ Ago Opi atate märi ekye: ‘Miŋga kuru ago nyoyi Damaseka ya, ago itina tase cini Lu kolebe miri oyena tana 'da lau.’ 11 Ma'dote orivoya miako ni ŋgaeyi läguläguro ana ri, ago azii maro ruyi ma te drí si ago uguyi ma te Damaseka ya.
12 “'Bakici se ana ya mano aza äzite Anania, mano mätu ro se ro Ota amaro te ago Yudai cini se kabe ugu ori lau ana royi nda te ndra. 13 Nda ikyite mare, edrete ma lomvo, ago atate ekye: ‘Ädrupi Saulo, migo mindrevo!’ Ndriŋwa oko mago mandre ŋga te ago mandrevote nda dri. 14 Nda atate ekye: ‘Lu zutui amaro ro nji mi te ole ndaro unine, Ruindu'ba Taŋgye'baro ndaro ondrene, ago ta ndaro se kabe ugu atana mibe ata modo ndaro rosi ana erine. 15 Tana nya'dona 'da tazevoedre'ba ro ndäri tase cini mindrebe ago nyeribe ono tana itine 'dicini ri. 16 Ago yauono, nya ori madaro etaya? Miŋga kuru ago nya'do bapatisi be ago takozii miro aja robe ugu mätu oyesi ndäri.’
Lu Zi Paulo te Taopene Atrai ri
17 “Magote Yerusalema ya ago ma ugu mätu oye Yekalu ya oko, rulofo a'dote märi, 18 se kigye mandre Opi te, nda ka ata märi ekye: ‘Nyoyi foroforo ndriro ni Yerusalema yasi, tana lidri noŋwa ono olenayi tazevoedre miro ta maro ta zo.’ 19 Mazatadrite makye: ‘Opi, ànya niyi ṛote kado anjioko moyite zoitaeriro cini ya märu ago ma'bi ànya se kabe taoma miya kai te. 20 Ago ondro tazevoedre'ba miro Setepano abe ufuna, ma andivo orivoya lau, ufu ndaro male tadrina ni ago boŋgo nda ufu'bai ro mandrevona ni.’ 21 Opi atate märi ekye: ‘Nyoyi, mazona mi'da lozo di Atrai re.’ ”
22 Lidri gabite ta Paulo ro erine madale nda ata ta ono te; 'dooko ànya etoyi ugu totrete le otre ànyaro äduna ya ekye: “Ana nda zwi, äfu nda! Ojo ko ndäri orine!” 23 Ànya uguyi totre te, ugu boŋgo ànyaro lovona be, ndi durufu utube kuru oli ya kyila si. 24 Otaozo'ba kyila'bai Roma'ba ro ro ta lidri ndaro te Paulo urune tiṛi gawa kyila'bai ro ya, ago nda atate ànyari nda o'bine tase Yudai kayi ugu totre ago ka'doyibe kyilaro nda be ono tana eṛoza. 25 Oko ondro ànya kembeyi nda te o'bine oko Paulo atate dri'ba kyila'bai ro se kedrebe lau ana ri ekye: “Inye'do ota ata gindi ämiri mano se te Roma ro se ca usu kote taenji be ono o'bine ya?”
26 Ondro dri'ba kyila'bai ro keri ta ono te oko, nda oyite otaozo'ba re ago eji nda te ekye: “Nya e'di oyeya? Mano ana te orivoya Roma'ba yi!”
27 Ago otaozo'ba oyite Paulo re ago eji nda te ekye: “Nyiti ta märi, inye'do mi te orivoya Roma'ba yi ya?” Paulo zatadrite ekye: “Owo.”
28 Otaozo'ba atate ekye: “Ma'debe a'done Roma'ba ro lagyena ru parata amba.” Oko Paulo atate ekye: “Oko maro orivoya uti yasi.”
29 Dori lidri se koyebe Paulo ejine go eŋgyerute kovole ni nda resi ago otaozo'ba te turituriro ondro nda kunite Paulo te orivoya Roma'ba yi owo, tana tase nda kembe nda be nyori si 'do ro.
Paulo Taäyi'bai Kandra
30 Otaozo'ba lete tase Yudai kicu Paulo be tana ro unine; ago kyenonosi oko nda atate nyori Paulo ro se embe nda be sina ana onjine ago atate kohanii 'desi ndi Taäyi'bai cini be ri kalakotone. Ago nda ru Paulo te ago 'ba nda te edrene ànya kandra.