H̱anaaniiya a Saffiira
1 Abi kwiji gwina gwan H̱anaaniiya, a kwa gwuŋun gwina gwan Saffiira, lili dhiruiny dhina dhuthilo, 2 algathani gwarush degen gidhria, a kwa gwuŋun gwiliŋidhi dhuŋuna ibidha, ŋwapai gidhria, ŋwugeta ŋwora ganu ŋwa liji lina lukejinu. 3 Abi Buṯrus aicinu, H̱anaaniiya gwai, kworaŋ abi Sheṯaan oinyaje dhugore dhuŋa daŋa abiŋaijo Dhigirima dhina Dhiŋir ŋidhuŋinaŋa, ŋababricana gwarush gidhria gwina gwilanya dhiruiny? 4 Dina uthaŋa dhiruiny, dhuŋa dhati dhiro na? A dina ilaŋa, dhuŋun dhuŋa dhati dhiro na? Kworaŋ ŋabi geta dhuŋuna ibidha gi dhugor ganu dhuŋa? Ŋa gwati gwabiŋaijo lijo dhuŋuna dhina dhiro ŋidhuŋun no, ŋa babiŋaijo Kaloŋa. 5 A dina ma H̱anaaniiya diŋini dhuŋuna ibidha ŋwide, ŋwai. A ŋidheny je ŋina ŋinaŋ degen peth lina lidiŋinu dhuŋuna ibidha. 6 A jamal dire, almiri nono kiraŋ gai, alapai por, algwurce. 7 Dina ma saaⓐa erna jina jiro ŋinena thiril, a kwa gwuŋun uni, athuŋw liŋidhi dhuŋuna dhina dhimaje no. 8 A Buṯrus abiŋaijo ŋwaicinu, Abiŋaijiny gwarush ibigwa gwiro gwina gwilanya dhiruiny peth di a? Ŋwubarnu, Ye, gwiro ibigwa. 9 A Buṯrus aicinu, Kworaŋ nyabecejiye dhuŋuna danya idheje Dhigirima dha Kweleny? Aŋadhi, ŋwora ŋwa ŋediŋa lina ligwurco kwoma gwuŋa ŋwo kour, a laŋapai por. 10 Ŋwunida ganu ŋwora ganu ŋwuŋun, ŋwai, a jamal udha, albuje gwimai, alapai por, algwurce dhel kuni dha kwoma gwuŋun. 11 A ŋidheny je ŋina ŋipa gwuleny gi liji peth la kaniisa, a gi liji peth lina lidiŋinu dhuŋuna ibidha.
Ŋiro ŋina ŋipiŋipa ŋina ŋapilo liji lina lukejinu, a dhuŋun dha dhiŋiriye lijo nono
12 A ŋiro ŋina ŋipiŋipa a ŋina ŋathalije lijo galo dir je gi liji ganu loinyadho gi doi da liji lina lukejinu; (a ŋediŋa peth je luthi dhugore dhetipo kwereny ganu gwa Sulemaan. 13 Abi gi liji lina lidhainu athuŋwbi jo gweda degen ganu gwina gwire ganu dilaicaijiye ŋediŋa lai liduŋw no; abi lathil liji neye. 14 A liji lina liro loma a lina liro la lina luminyu Kwelenya aloinyadhani gwoinyadho.) 15 Di athi liji apa lijo lina luma alligeta gi dai alaŋ ŋwagram alaŋ a ŋidi alaŋ ŋiter ŋa dhidhire, di ada Buṯrus gwimila githo degen a gi dhuŋun dhina dhitinyunu ada dhigirim dhuŋun dhimaje gi coŋ degen alaŋ. 16 A liji auradha liduŋw loinyadho ko la ŋwen ŋwina ŋwipiŋwipa ŋwina ŋwurejo Urushaliimuŋw galo, alapa lijo lina luma, a lina lidhagirinuna nyuriny; aliŋir nono peth.
Buṯrusŋa Yuuẖanna gwai gi je ganu ja juriya manaŋ
17 Abi kweleny gwa gusus dire, a ŋediŋa peth lina lijil lai, (lina liro liji la S̱adduugiyiin,) alkadugore gwuleny, 18 almutha lijo lina lukejinu doi dai degen, alligeta gi sijn gwa liji peth. 19 Abi malaak gwa Kweleny igiye jibura ja sijn gile, ŋwulteye por, ŋwulaicinu, 20 Idhul, nya dhuna gi hekal nyabiŋaijo lijo peth dhuŋuna peth dha midhe ibigwa. 21 A dina maldiŋini dhuŋuna ibidhe, aluni gi hekal ro gile galo, alje dalimiye. Abi kweleny gwa gusus a ŋediŋa lina lijil lai urnie lijo la juriya a shiyuuk peth la keleŋa ga Israayiil liduŋw, alukejiye gi sijn dilodha. 22 Abi dina ma jadham ila, athilibujo gi sijn no, albaura, allabiŋaijo, 23 allaici, Anaŋa libujo sijn gwilaŋthinu momaŋ, a lina lathethadhe lidhunudhi por kwereny kour, abi dina manigiye, athana bujo kwijo gweda kiru no. 24 A dina ma zabith gwa ejigur ya hekal diŋini a leleny la gusus dhuŋuna ibidha, alireye je galo gi dhuŋun dhegen alarnu dhuŋun dhiro dhaŋ ibidha? 25 A gweta ila, ŋwulabiŋaijo, ŋwulaicinu, Aŋadhul, liji lina ligetanyalo gi sijn ŋediŋa lo gi hekal, lidhunudhi alalimiye lijo. 26 Abaji a zabith gwa ejigurŋa jadham jai ela alodha ŋediŋaije athili udhi ŋura ŋai no, ŋinena dhenyilo lijo, dathil laico nyol nyai no. 27 A dina mallodha, allidhuneje gi juriya. Al kweleny gwa gusus othaije galo, 28 ŋwulaicinu, Anaŋa lati labiŋaijaje momaŋ darnu nyaŋa lati lalimiye jiriny jai ibija na? A aŋadhi, nyaŋa limoinyaje Urushaliimuŋw taⓐliim dhai dhalo, a nyabupe dijilupijo ŋina ŋa kwiji ibigwa. 29 Albi Buṯrus abiŋaijo a liji lina lukejinu alarnu, Gwiŋiranu dana uthejo Kaloŋa nyuni gwoinyadhanu gi liji. 30 Kalo ga baboŋa lega gimadireye Yasuuⓐuŋw, gwina gwimanya rinya nyalije gi lure alaŋ lina limaliganu. 31 Ŋeda gwima Kalo alije dhoi dhai dhuŋun dhina dhiro dhiŋir ŋwuro Kweleny a Mukhallis̱, duŋwdhedha Israayiiluŋw urluŋw dugore galo gi ŋidi ŋina ŋike, a dhudhanuŋw ganu gi ŋidi ŋina ŋike. 32 A anaŋa liro shuhuud gwuŋun gi dhuŋun ibidha; a Dhigirim dhina Dhiŋir ko, dhina dhidhedhi Kalo ŋediŋaije lina lathuthejo dhuŋuna dhuŋun kuni.
33 A dina maldiŋini dhuŋuna ibidhe, alkadugore gwuleny, alabiŋaijiye dillirinya. 34 Abi kwiji gweta direlaŋ gi juriya gwina gwiro Farriisi, gwan Qamaalaayiil, gwina gwiro muⓐallim gwa naamuus, gwathi liji neje ŋwudhedha amr di liji lina lukejinu tu por kaija gitiny; 35 ŋwulbabiŋaijo ŋwulaici, Liji lai la Israayiil, ethadhinul galo gi lidom lalo gi dhuŋun dha liji ibila dhina dhibupanya danyapai. 36 Kwereny ŋwamun ibiŋwa Thuudaas gwidiro ŋwarnu gwiro kwiji gwina gwinaŋ kwidom gwuŋun; gwina gwijilo liji lai lina lar ŋinena arbaⓐ miiya; gwina gwimarinyini, a liji peth lina lathillai gwudhie albai galo, alruini tur. 37 A gidon gi kwiji ibigwa a Yahuudha dire gwa Jaliil gi ŋwamun ŋwadhule jiriny ja liji peth, ŋwodha lijo loinyadho dilgwuje; a ŋeda ko erna, a liji peth lina ligwujo ŋeduŋw albai galo. 38 A ŋinena nyi gwajabiŋaijo ŋajaici, Tuiyul ganu gi liji ibila a abricillo; ŋinena ada juriya ibija i ŋiro ibiŋa ŋimaro ŋa liji ŋaji ŋerna; 39 abi ada ŋimaro ŋa Kalo, nyaŋa lati luthi ŋoma danyal dhinyi no; i udubidi nyaŋa labujini lapo ŋoŋora Kalo ŋalai ko. 40 Aluminyi dhuŋuna dhuŋun, alurnie lijo lina lukejinu allipi allabiŋaijo dathil abiŋu jiriny jai ja Yasuuⓐ no, albaji alabrico alela. 41 Abi ŋediŋa ela gi je ganu ja juriya liŋir dugore ŋinena dhuredhinulo darnu laudhi dilapai dhara gi dhuŋun dha jiriny juŋun. 42 A ŋwamun peth gi hekal a gi dunu peth, athil dhunudhi dilalimiye lijo a allabiŋaijo dhuŋuna dhan Yasuuⓐ al Masiiẖ no.
Anania ndi Sapira be
1 Oko mano aza orivoya ävuruna Anania, nda ndi toko ndaro Sapira be gyeyi ŋga azaka ànyaro te. 2 Oko tadriole toko ndaro be si nda ta telesi parata na rote andivo ndaro ri ago 'ba anjokona te lazo'bai kandra. 3 Petero atate ndäri ekye “Anania, mi'ba Satani gwo mi urune ago mi o'bane kowe ogane Tori Alokado ri telesi parata se nyusube ŋga ogyesi ro etana si etaya? 4 Teinye miri ŋga ogyeako anya ṛo orivoya miro ago ogyena vosi parata na ro orivoya miro. Mi'de gwo tausune ta nonye ono oyene inye etaya? Miga kowe ono kote lidri ri oko Lu ri!” 5 Dori Anania keri ta ono te oko, nda 'dete vuru ago drate; ago 'dicini se keri ta ono be a'dote turituri ro. 6 Agoanjii eciyite, vuyi lomvo ndaro te, ŋgyiyi nda te tesi, ago seyi nda te.
7 Oso saa nätu vosi ronye oko toko ndaro ni tase ka'dobe ana ko, ago ecite. 8 Petero eji anya te ekye: “Nyiti ta märi, ono gindi ni ŋgase mi ndi ago miro be nyusube ŋga amiro ogyena si owo ya?”
Anya zatadrina te ekye: “Owo, otina ndi ni wo.”
9 Ago Petero atate anya ri ekye: “Mi ndi ago miro be mira tate Tori Opi ro tana ojone etaya? Lidri se koseyi ago miro be yauono te orivoya käläsi kala, ago ànya uŋgyinayi mi kpa 'da tesi!” 10 Dori anya 'dete vuru nda pa ago drate. Ago agoanjii eciyite ago ndreyi anya drate, ago ànya ŋgyiyi anya te tesi ago seyi anya te ago anyaro lomvo. 11 Känisa cini ndi ànya se cini keriyi ta ono be a'dote turituri ro.
Talaro ro ndi Rubä be
12 Lazo'bai yeyi talaro ro amba ndi rubä be te lidri lako. Taoma'bai cini otoyikalate troalo Ndiṛi Solomo roya. 13 'Dise tesi si lekote rudro'bene ànya yibe, lidri kufa ta ànyaro gica amba owo. 14 Oko lidri amba du ecite gboko ya, lowa mànoagoro ndi 'ditoko be se mayitate Opi ya. 15 Ago tase lazo'bai kugu oyena be ana si, äŋgyi lidri adravoro te tesi litiŋwà drisi ago a'bete kitapara ndi birisi be drisi tana lindri Petero ro ko'de robe rukä ànyaro dri ondro nda kate ugu lävu nasi owo. 16 Ago lidri lowaro ikyite ni 'ba'desii gbikyi Yerusalema lomvosi yasi, eziyi ànya se adravoro kode tori undiro be ànya ya kai te; ago ede ànya cini te.
Eza Lazo'bai te
17 'Dooko Kohani Fopara ndi azii cini ndaro be, gbokoi Sadukei robe, a'doyite yaoko be amba lazo'bai lomvo. 18 Ànya ruyi lazo'bai te ago 'bayi ànya te kamba ya. 19 Oko ŋgäkyi gi ana si malaika Opi ro pi dereŋwa kamba rote, lofo lazo'bai te tesi, ago atate ànyari ekye: 20 “Nyòyi, ago nyèdre Yekalu ya, ago nyìti adri to'di ono tana lidri cini ri.” 21 Lazo'bai royitate, ago 'buzevoosivoya oko ànya ciyite Yekalu ya ago etoyi ŋgaemba te.
Kohani Fopara ndi azii ndaro be ziyi 'di'desii cini Yudai rote voaloya taäyine troalo; 'dooko ànya zoyi lazo te kamba ya lazo'bai ezine ànya kandra. 22 Oko ondro ànya se azobe ana kesayite oko, ànya usuyi lazo'bai kote kamba ya, ago ànya goyite taäyi'bai re ago itiyi tana te ekye: 23 “Ondro màsate zo kamba roya oko, mùsute asete anda ndi ago vookwa'bai cini ka vookwa dereŋwa kalasi; oko ondro mä̀pi dereŋwa te oko, mùsu 'diaza kote kigye!” 24 Ondro kohanii 'desi ndi dri'bai 'desi yekalu okwa robe keriyi tana te oko, ànya laroyite tase ka'dobe lazo'bai ri ta. 25 'Dooko 'diaza ecite ago atate ànyari ekye: “Nyeri! Lidri se mì'babe kamba ya kai orivoya Yekalu ya kayi ugu lidri emba.” 26 'Dooko dri'ba oyite lidri ndaro be ago eziyi lazo'bai te kovole. Oko ànya yeyi kote mbarasi, tana ànya orivoya turiro ukyi lidri ovo ànya 'da kuni si.
27 Ànya lociyi lazo'bai te, edreyi ànya te taäyi'bai kandra, ago Kohani Fopara eji ànya te ekye: 28 “Mozo tate ämiri ko ŋgaembane ävuru mano ono roya, oko mìndre tase mìyebe ono! Nyàlari ta ŋgaembaro amiro te cini Yerusalema yasi, ago mile ama o'bane nda ufu'ba ro!”
29 Petero ndi lazo'bai azaka be zayitadrite ekye: “Beṛo ämäri Lu orone, ko lidri. 30 Lu zutui amaro ro eŋga Yesu teni avo yasi, se mìfu nda be nda oto si taka dri ana. 31 Lu eŋga nda te drígwo ndaro yasi Dri'ba ro ago Opa'ba ro, kandrakado ozoza lidri Yisaraele ro ri drietane ago ànya e'beza ta takozi ànyaro rota. 32 Ama orivoya tazevoedre'bai ŋgase kwoi ro, ama ndi Tori Alokado be, se ŋgapäṛi Lu ro yi ànya se kabe nda oro ri.”
33 Ondro gboko taäyi'bai ro keriyi ta ono te oko, ànya a'doyite kyilaro ndra ago ànya leyite lazo'bai ufune. 34 Oko alo ànyaro, Parusi yi äzite Gamaliele, se orivoya miemba'ba Ota ro ago lidri cini rote ndra, edrete kurusi Taäyi'bai lako. Nda ozo tate lazo'bai lofone fere tesi, 35 ago 'dooko nda atate Taäyi'bai ri ekye: “Yisaraele'bai azi, mì'ba mi amiro komba tase nyàbe oyene lidri se kwoi ri ta. 36 Miyi tase Teuda kaka'da yibe tuse kyeno ana si ana, 'bayite a'done 'di'desi aza ro, ago lidri oso kama su ronye dro'berute nda be, oko äfu nda te, ago oso'bai nda vo pererute, ago taoye ndaro drate kpeye. 37 Ono vosi, Yuda Galilaya'ba ka'da yite tu 'dioti rosi, nda ese lidri te nda vo, oko äfu nda kpate, ago oso'bai cini nda vo pererute. 38 Ago ka'do inye ta ono ta, mata ämiri mìye ta aza ko lidri kwoi ri. Nyè'be ànya iṛe! Ondro ta gi ànya korabe ago koyeyibe ono ka'dote ni lidri ro, okyene 'da, 39 oko ondro kikyite ni Lu resi, mìnina ko ànya opene ṛe. Nyùsuna andivo amiro ugu kyila oyevoya Lu be!”
Taäyi'bai soyite tazevoedre Gamaliele ro vo. 40 Ànya ziyi lazo'bai te ecine, ago 'biyi ànya te ago tayi ànya te ko taopene alona ävuru Yesu roya; ago ànya onjiyi ànya te dritai ro, 41 Ago lazo'bai kayite vo taäyiro e'be oko, a'doyite yai'dwesi, tana Lu ti ànya te takado'bai ro rueza driupi ro uŋgyine ta Yesu rota. 42 Ago ondoalo Yekalu ya ago 'ba lidri ro yasi ànya riyite 'du ŋgaemba ago peyi Lazokado te ta Yesu Mesiya rota.