Yǝcu mɔŋgwɔ ithni lizi lir arba@ ǝlf.
(Maṯṯa 15:32-39)
1 Ki-ŋwaamin-la ŋwa nǝr raaytha dɔŋw luuru, nǝreere ǝthi kwomne-na kweere mac kwǝthi yee, nɔŋw ɔrnɔṯi ṯalaamiiza ṯuuŋwun nɔŋwsi ǝccǝŋw, 2 “Lizi kɔlɔ liithi-nyii ṯɔgwɔri, kaka mǝrnyii-gwɔ naanasi ŋwaamin ṯoɽol, liti lǝthi kwomne-na kweere kwǝthi yee mac; 3 mǝnyji ṯiŋatha dɔɔnɔ deŋgen yaaŋwɔ-yi, ǝri ajli ki-thaay-la; kaka ninḏir-gwɔ lokwo ǝzir-yi wɔɔlɔna.” 4 Nǝ ṯalaamiiz ṯuuŋwun aŋnici nǝrǝccǝŋw, “Ǝyǝ kwɔrɔ kwǝthi ŋɔma eṯhi kaṯṯasi ethneya wɔ tatap wittǝzir ki-sahraa-na ethi ithni lizi kɔlɔ tatap?” 5 Nɔŋwsi uṯicǝlɔ nɔŋwsi ǝccǝŋw, “Rǝghiiv rir tha rǝthi-ŋǝsi?” Nǝrǝccǝŋw, “Dɔvɔkwɔɽony.” 6 Nɔŋw andaci ŋwɔdɔŋw ethaawlɔ kwurǝyu-lu; mindaŋ nɔŋw dimmi rǝghiivǝ rir dɔvɔkwɔɽɔny, nɔŋw-ri ǝccǝ Allah shukran, nɔŋwsi undǝnǝ nɔŋwsi inḏǝthǝ ṯalaamiiza ṯuuŋwun ethisi kannaci, ṯaŋw nǝsi ṯalaamiiz kannaci. 7 Nǝrǝthi nyɔmi nyokwo tok; mindaŋ mɔŋw-nyi ɔrtatha, nɔŋwsi inḏǝthǝ waamira ethisi kannaci tok. 8 Nǝr ethnǝ nǝr bee; mindaŋ nǝr ɔṯi wǝɽinnǝ luvǝ dɔvɔkwɔɽɔny. 9 Nǝ lithna oro kaka arba@ alf. E-ta nɔŋwsi mǝ kette kithaay. 10 Nǝr dallɔ ṯalaamiiz-thi ṯuuŋwun ki-mɔrkǝb-nǝ, nǝreele mindaŋ nǝr ɔppaṯhi kǝzir wǝni Ḏalmaanuuthǝ.
Lifirriisiiyyiin mǝr-gwɔ ɔṯalɔ ŋilim-ŋi.
(Maṯṯa 16:1-4)
11 Nǝ Lifirriisiiyyiin iila naanɔ-ŋgwɔ nǝrli ɔppathalɔ, naŋnar-gwo ethi iisacci ŋilima ŋeere ŋǝthi ki-leere-naŋw, kaka naŋnar-gwɔ ethi mɔmmi. 12 Mindaŋ nɔŋw kaṯṯɔ wǝŋ tig-tig lundǝ-li nɔŋwsǝccǝŋw, “Lizi lǝthi kirem-ŋwɔ lotho lǝṯi naŋni ŋilima? Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, ŋilim ŋiti ŋeere ŋǝrsi kiiraci lizi-lɔ kɔlɔ lǝthi kirem-ŋwɔ ḏuṯ!” 13 Ṯaŋw nɔŋwsi ɔrlacci ŋwɔdoŋw, mindaŋ mɔŋw ǝnḏi ki-mɔrkǝb-nǝ nɔŋweele bahara ṯɔɔɽɔthala.
Khamiira kathi Lifirriisiiyyiin-ŋǝ Hiiruuḏus-ŋǝ-li.
(Maṯṯa 16:5-12)
14 Nǝr ṯɔɔthana ethi appinna rǝghiivǝ; laakin nǝrsi ǝthi rɔtɔpɔt ki-mɔrkǝb-nǝ. 15 Nǝsi Yǝcu ulici nɔŋwsi ǝccǝŋw, “Aŋricar khamiira kǝthi Lifirriisiiyyiin-ŋǝ Hiiruuḏus-ŋǝ-li.” 16 Nǝrsi mɔmri-la, nǝraarɔŋw, “Ŋandisa-ŋwsi kaka niti nǝthir-gwɔ rǝŋhiivǝ mac.” 17 Nǝsi Yǝcu liŋthatha-na ŋa ŋandisarsi, mindaŋ nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋothɔ ŋɔmɔmri-ŋǝsi-la ŋǝthi rǝŋhiiv riira? Ŋiti ŋilŋithi-ŋǝsi kinnǝ mac-a? Ŋaaŋa laani riimi ŋwɔɽa-na-ŋwa? 18 Ǝthi-ŋǝ yǝy tǝ ǝṯiyeere iisithi mac-a? Ǝthi-ŋǝ yǝni tǝ ǝṯiyeere neŋne mac-a? Ŋiti ŋigithaayina-ŋǝsi mac-a? 19 Kinaŋw nundǝcǝ-nyji rǝghiivǝ-nǝ rir ṯɔthni lizi lir khamsa alf, e-ta a limǝ ɔṯi luvǝ tha lǝthi ethne wǝɽinnǝ?” Nǝrǝccǝŋw, “Wrii-kwuɽǝn.” 20 “Nǝ kira rir dɔvokwɔɽony, rǝthi kila lir arba@ alf tǝ, a limǝ ɔṯi luvǝ tha lǝthi ethne wǝɽinnǝ?” Nǝrǝccǝŋw, “Dɔvokwɔɽony.” 21 Nɔŋwsǝccǝŋw, “E-ta nǝseere elŋe ŋɔ mac-a?”
Yǝcu mɔŋgwɔ sǝwi kwɔɔrɔ kwir kwunduŋ Beiṯ-sayḏa.
22 Mǝr ɔppathi Beiṯ-sayḏa, nǝ lizi lokwo mɔlca kwɔɔrɔ kwir kwunduŋ, mindaŋ nǝr daadica-lɔ ethi mɔmmi. 23 Nǝ mɔŋw mithǝ kwunduŋǝ ṯii-thi nɔŋw-ŋgi rucci lilliya-na nɔŋw-ŋgeele kwuthǝr-lɔ. Mindaŋ mɔŋw ɔnyatha ŋwɔny ki-yǝy-nǝ, nɔŋw kette rii naana nɔŋwɔccǝŋw, “A ŋgwa kwiisa kwomne kweere-a?” 24 Nǝ kwɔr baaŋitha-la nɔŋwɔccǝŋw, “Aw nyii-ŋgwɔ kwiisa lizi lir kaka yaaɽi liirǝrǝlɔ.” 25 Nɔŋw aaɽaci rii ki-yǝnǝ kwokwony; ṯaŋw nǝ yǝy saawi tɔc, nǝr avrina dar-dar, mindaŋ nɔŋw iisithi ŋǝmǝ-ŋǝmmǝŋ. 26 Nɔŋw ṯiŋatha ethaaɽitha dɔɔnɔ kwuuŋwun, nɔŋwɔccǝŋw, “Ǝṯǝnḏi ki-lilli-na mac.”
Bɔṯrɔs aarɔŋgwɔŋw Yǝcu kwiri Kwɔrɔstɔ.
(Maṯṯa 16:13-20Luuga 9:18-21)
27 Nǝ Yǝcu ele ṯalaamiiz-thi ṯuuŋwun ki-ŋwilli-na ŋwɔthi Gaysariiyya Fiilibbus-ŋwɔ. Nǝ mǝreele ki-thaay-la tǝ, nɔŋw uṯici ṯalaamiiza-lɔ ṯuuŋwun nɔŋwsǝccǝŋw, “Lizi lǝṯi-thi aari nyii-ŋgi kwir aatha?” 28 Nǝrǝccǝŋw, “Lǝṯaarɔŋw, ŋa kwir kwǝni Yuhanna Ma@maḏaan; lithaathɔ ǝṯiraarɔŋw, a kwir kwǝni Iliiyyǝ; nǝ lithaathɔ ǝṯiraarɔŋw a kwir kwette kwǝthi liɽii.” 29 Nɔŋwsi uṯicǝlɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “Nǝ ŋaaŋa tǝ nǝmǝ aarɔŋw nyii-ŋgi kwir ṯaŋ?” Nǝ Bɔṯrɔs ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “A kwir kwǝni Kwɔrɔstɔ.” 30 Nɔŋwsi ɔracci oro-oro etheere andaci kwizi kweere mac ŋiɽaŋalj ŋɔ ŋǝni ŋundu.
Yǝcu nandisa-ŋgwɔ ŋiɽaŋali ŋǝthi ṯurvǝ ṯuuŋwun ŋiɽany-ŋi.
(Maṯṯa 16:21-28Luuga 9:22-27)
31 Nɔŋwsi ǝccǝ @allima nɔŋwsǝccǝŋw, “Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ tindi laazim ǝthi rǝrinni kwomne-gi kwittǝzir, a lishiyuukh dirnathalɔ rɔ-asa-ri rǝthi kahana, nǝ mɔ@allimiin kwǝthi Sherii@a tok. Ǝri ɽeenye ŋunduŋw mindaŋ mǝ ŋwaamin ṯoɽol ere tǝ ŋwɔ diiɽe kwokwony.” 32 Nɔŋwsi andicalɔ ŋɔ por-por. Mindaŋ nǝ Bɔṯrɔs ruwǝzǝlɔ nɔŋw ǝrmici. 33 Mindaŋ mɔŋw ɔrllalɔ, mɔŋweese ṯalaamiiza ṯuuŋwun, nɔŋw ǝrmici Bɔṯrɔs-ŋwɔ, nɔŋwɔccǝŋw, “Aɽicany-pa kwaathan-gi yaa Shiiṯaan! Ŋiti ŋandisa-ŋasi ŋǝthi Allah mac, ŋǝthi ŋiziŋwunǝŋ ŋir domony.”
34 E-ta nǝ Yǝcu ɔrnɔṯi ŋwɔdɔŋw ŋwa ṯalaamiiz-thi ṯuuŋwun nɔŋwsǝccǝŋw, “Mɔŋw rɔɔma nyuŋwɔ kweere ethɔŋw dirnatha rogɽo-lɔ ruuŋwun, ŋwɔ dimmi ŋwuuɽi ŋwuuŋwun ŋwɔɽɔmɔthalɔ, kwǝnyii-ŋi rɔɔma. 35 Nǝ mɔŋw naŋni kweere ethi miithi rogɽo ruuŋwun ŋwɔsi kiirasalɔ; nǝ kweere kwɔgiirasi rogɽo-lɔ ruuŋwun ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝni ŋiinyi nǝ ŋǝthi Inyjiil tǝ, ŋwɔsi kilǝthi. 36 Aatha kwɔ kwizi ǝgini, mɔŋw aavi kwomne tatap kwǝthi ṯurmun-nǝ, mindaŋ mɔŋw kiirasi ŋimiitha-lɔ ŋuuŋun? 37 Nǝ aatha kwɔrɔ kwǝ-gi kwizi uppi ŋimiitha-na ŋuuŋun? 38 Ŋwɔṯaŋw kwette nyithak mɔ ṯɔrony mithǝ ṯǝni nyii ya ṯǝni ŋiɽaŋal ŋiinyi ki-lizi-nǝ kɔlɔ liira ṯǝmminǝ lǝni ligii rɔgwori tok, a ṯɔrony mithǝ Tɔɔrɔ tǝthi Kwizigwunǝŋ tok ṯǝni ŋundu, ki-laamin-la linḏiŋw-li ethiila ŋinith-ŋi ŋǝthi Ṯǝrnyin nǝ limeleka-li lirllinǝlɔ ter.”
Yesu Ozo Ŋgaonya te Lidri Kutu Su (4,000) ri
(Matayo 15:32-39)
1 Tuna zwa dri ko amba ta ono vosi oko lowa du aza ikyite voaloya. Ondro lidri te ŋga aza ako onyane oko, Yesu zi taeri'bai ndaro te ndare ago atate ekye: 2 “Ma tusuro ta lidri kwoi rota, tana ànya riyite mabe u'duna te nätu ago yauono ànya te ŋga aza ako onyane. 3 Ondro ka'do mazo ànya te 'bäru ŋgaonya ozoako ànyari, inini ufuna ànya ndi liti ya, tana azaka ànyaro ikyi ni lozo si.”
4 Taeri'bai ndaro ejiyi nda te ekye: “Vocowa ono ya ono 'diaza unina gi'da ŋgaonya amba usune onyane lidri cini kwoi riya?”
5 Yesu ejitate ekye: “Ami orivoya ambata duŋguṛu robe modaya?” Ànya zayitadrite ekye: “Njidrieri.”
6 Yesu ta lowa te orine vuru gyini dri. 'Dooko nda ru duŋguṛu ambata ro se njidrieri ana te ozo aro'boya te Lu ri, wa ànya te, ago ozote taeri'bai ndaro rigye lanjine lowa ri; ndi taeri'bai yeyite inye. 7 Ànya kpa orivoya ti'bi fere be, Yesu ye aro'boya te tana ro ago ata kpate taeri'bai ri lanjine. 8 Vona cini nyayite ago ojo ànya te; ago taeri'bai otoyi 'bolotona se ke'bebe ana te koṛiga na njidrieri twitwi. 9 Oti lidri se konya ŋga be ro orivoya oso kutu su (4,000) ronye. 'Dooko ŋgaonya vosi Yesu 'ba lidri te oyine. 10 Ndi dori nda cite toŋbo ya taeri'bai ndaro be ago oyiyite wari Dalemanuta roya.
Parusii Ejitate ta Talaro rota
(Matayo 16:1-4)
11 Rukä Parusii ro ikyite Yesu re ago etoyi kaladiṛite nda be. Ànya leyi nda ojone. Ndi ànya ejiyi nda te talaro ro ni vo'buyakuru yasi oyene kaka'da robe anjioko nda ni Lu resi. 12 Oko Yesu lawate äfu ago atate ekye: “Lidri tu ono ro kayi taeji talaro rota etaya? Mata ämiri ono, talaro ro ka'dane lidri kwoi ri i'do!”
13 Ago nda e'be ànya te, ago cite toŋbo ya, ago zate fofo tasi nasi.
Loŋga Parusii ro ndi Eroda be
(Matayo 16:5-12)
14 Taeri'bai ijeyi ta ambata uru ro amba tana te, ruyi toto duŋguṛuna alodi ànya yibe toŋbo ya. 15 Yesu atate ànyari ekye: “Mìmba ämidri, nyàgaga ami ni loŋga Parusii ro ndi Eroda be ro ri.”
16 Ànya etoyi atate iyivoya ekye: “Nda ko'debe atane inye 'do tana ama ambata ako ono ro.”
17 Yesu ni tase ànya kayi atana ana te, nda eji ànya te ekye: “Tana e'di nyà ugu ata ta a'doro ambata ako ono rota niya? Mìni ṛoko kode mìni takacina dri ko ya? Drî amiro ka tauni liyaro ya? 18 Ami orivoya mi be, mìndre ko ya? Ami orivoya bi be, nyèri ko ya? Mìyi ta 19 ambata njidrieri se motowabe lidri kutu nji (5,000) ri ana tana ko ya? 'Bolotona se ke'bebe ana nyòtobe ru koṛiga twitwi moda ya?” Ànya zatadrite ekye: “'Butealo foritu.”
20 Yesu ejitate ekye: “Tuse motowa ambata njidrieri be lidri kutu su (4,000) ri, 'bolotona se ke'bebe ana nyòtobe ru koṛiga twitwi moda ya?” Ànya zatadrite ekye: “Njidrieri.”
21 Nda eji ànya te ekye: “Ami drigba tauniako ya?”
Yesu Ede Mano Miako aza te Betesaida ya
22 Ànya ikyiyite Betesaida ya, ago lidri azaka eziyi mano miako aza te Yesu re ago lo'bayirute ndäri nda odone. 23 Yesu ru mano miako ana te drí yasi ago lofo nda te tesi ni 'baŋwa yasi. To ovo mi mano ana roya vosi oko, Yesu 'ba drí ndaro te nda lomvo ago eji nda te ekye: “Inye'do mindre ŋga aza gi'da ya?”
24 Mano ana ndrevote kuru ago atate ekye: “Owo, mandre lidri yi, oko ànya laba ṛo oso ice yi ronye ka ugu aba.”
25 Yesu go 'ba drí ndaro te kpa to'di mi mano ana roya. Saa ono ya mano ana ndrevote madaro, tana ologo voondre ndaro te, ago nda ndre ŋga cini te kadoro. 26 'Dooko Yesu zo nda te 'bäru ago ta nda te ekye: “Migo ko 'baŋwa ana ya.”
Taeṛo Petero ro ta Yesu rota
(Matayo 16:13-20Luka 9:18-21)
27 'Dooko Yesu ndi taeri'bai ndaro be oyiyite 'baŋwà se lototi Kaisaria Filipo lomvo ana ya. Ànya dri liti ya oko, nda eji ànya te ekye: “Nyìti ta märi, lidri ekye ma a'di owo ya?”
28 Ànya zayitadrite ekye: “Rukäna ka ata ekye mi ni Yoane Bapatisi'ba owo, azakana ka ata ekye mi orivoya Eliya owo,” ago “azaka ka ata ekye mi orivoya alo aza nebii ro owo.”
29 Nda eji ànya te ekye: “Oko ami ni? Nyà ata mìkye ma a'di owo ya?” Petero zatadrite ekye: “Mi ni Mesiya owo.”
30 'Dooko Yesu tadri ànyaro te ekye: “Nyìti ta maro ko 'diaza alo ri.”
Yesu Iti ta Rueza Ndaro rote ndi Odra be
(Matayo 16:21-28Luka 9:22-27)
31 'Dooko Yesu eto taeri'bai ndaro embana te ekye: “Beṛo Ŋgwa Lidri ro ri ruezane amba, ago 'di'desii, kohanii 'desi ndi miemba'bai Ota robe oganayi nda 'da zo. Äfuna nda 'da, oko u'du nina si oko nda adrina 'da.” 32 Nda iti ta ono ṛo ŋbelero ànyari. Ta'dota Petero ru nda te pere ago eto nda luku te. 33 Oko Yesu zamite ago ndrevote taeri'bai ndaro dri, ago luku Petero te. Nda ekye: “Minaru pere ni maresi Satani. Tavousu miro 'do ikyi ko ni Lu resi oko ni lidri resi.”
34 'Dooko Yesu zi lowa ndi taeri'bai ndaro be te ndare, nda atate ànyari ekye: “Ondro ka'do 'diaza kolete o'dene mavo, beṛo ndäri ta andivo ndaro ro ijene, kuŋgyi taka ndaro, ago keso mavo. 35 Tana nda se kole adri modo ndaro ro opane ijena anya 'da; oko nda se kabe adri ndaro ijena ta maro ta ago ta lazokado rota opana anya ndi. 36 Ondro ka'do 'diaza kuru 'bädri cini gi ca oko kije adri ndaro gwo, nda usuna ŋga aza gi'da ya? Endaro nda unina ko ŋga aza usune! 37 Nda unina ko ŋga aza ozone ogone adri ndaro usuza. 38 Ondro ka'do 'diaza driupi ro ni märi ago ni ta ŋgaemba maro ri tu luako ago koziro ono si, 'dooko Ŋgwa Lidri ro a'dona kpa driupiro ni ndäri ondro nda kate ikyi 'desi Täpi ndaro roya malaikai alokado be owo.”