Ṯa@liim ṯǝthi ǝthi wǝthi lugwurnǝ.
(Mɔrgus 7:1-13)
1 Kwaathan tǝ nǝ Lifirriisiiyyiin-ŋǝ mɔ@allimiin-gi kwǝthi Sherii@a iila Urshaliim-ŋgi, nǝreele naanɔ-gwɔ Yǝcu, nǝr uṯicǝlɔ nǝrǝccǝŋw, 2 “Talaamiiz ṯɔɔŋwa ṯotho ṯǝti dappi ǝthiyilǝ wa wɔtayyica-nyji papa-ŋalɔ lǝri lǝthi kerreny-ŋwɔ? Kaka nǝṯir-gweere ɔni rii reeŋen ŋǝmmǝŋ mac kerreny ethi-mǝ ethne!” 3 Nɔŋwsǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Nǝ ŋaaŋa lotho lidappɔ kuruu-gilǝ kǝthi Allah, mindaŋ ǝti rɔɔmi ta@liima-lɔ ṯǝthi ŋwɔɽa ŋwaalɔ? 4 Kaka naarɔ-gwɔ Allah-ŋwɔ, ‘Ǝtiiɽi tarnyalɔ-ŋwsi-na laanyalɔ-gi’, nǝ ‘Kweere kwollo ṯǝrnyin-ŋwɔsi lǝnyin-gi ǝri ɽeenye’. 5 Laakin ŋaaŋa lǝṯi aari @allima eṯaarɔŋw, mǝ kwizi kweere ǝthi kwomne kweere kwǝthi-gi mǝcci ṯǝrnyin-ŋwɔsi lǝnyin-gi, laakin mɔŋwaarɔŋw, ‘Kwomne-ŋgwɔ kwɔmoro kwǝthi Allah’, 6 nǝreere ɔvthanni kwokwony mac ethi-gi iiɽi ṯǝrnyin-nǝ lǝnyin-gi. Nǝ sǝbǝb-gi-ṯǝ ŋgwɔ nǝni limǝ dappi kuruu-gilǝ kǝthi Allah, mindaŋ ǝti rɔɔmi ṯa@liima-lɔ ṯǝthi ŋwɔɽa ŋwaalɔ. 7 Ŋaaŋa kila lǝṯi arri ŋidiny! Isha@ya kwaamimi andasiŋw ŋiɽiiya-ŋi ŋiɽaŋali ŋǝni ŋaalɔ naarɔ-ŋgwɔŋw, 8 ‘Allah waarɔŋw, Lizi kɔlɔ lǝṯi-nyii iiɽinǝ ruunyu-ri domony, laakin rɔgwor reeŋen tǝ, nǝrnyiiruccinǝ tuk. 9 Lende lǝthi faayitha kweere ethi-mǝ kwocce nyuŋw-lɔ, kaka nǝtir-gwɔ ǝccǝ lizi @allima waamira wǝthi ŋizigwunǝŋ, kaka ǝṯɔŋworo Sherii@a kwiinyi!’ ”
Kwomne kwǝṯi ruuŋwi kwizi-nǝ.
(Mɔrgus 7:14-23)
10 E-ta nǝ Yǝcu ɔrnɔṯi lizi nɔŋwsǝccǝŋw, “Niŋnarsi-ṯi ŋɔ ǝsi elŋe tok. 11 Kwomne kwǝṯi ǝnḏi kworo-gi kwiti kwǝṯi ruuŋwuci kwizi ṯɔgwori mac; illi ŋgwa kwǝṯi ruuthǝ duŋgwun-nǝ. Nɔŋworo kwǝṯi ruuŋwi ŋunduŋw-nǝ.” 12 E-ta nǝ ṯalaamiiz iila nǝrǝccǝŋw, “A kwilŋica ethaarɔŋw Lifirriisiiyyiin liti laamina mac a-niŋnar ŋiɽaŋali ŋɔ-a?” 13 Nɔŋwsǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Kwaaɽi kweere kwiṯi kwugiithǝ Ṯǝrnyǝri mac ṯǝṯi naani ki-leere-na, ǝri allathalɔ kithaay puduk. 14 Ǝṯisi kittica yǝy mac! Lir ŋwɔɽa ŋwir lunduŋw. Mǝ kwunduŋ mɔmlotto kwunduŋǝ, ǝri iidǝthi ndǝndǝk ki-lubuŋw-nǝ.” 15 Laakin nǝ Bɔṯrɔs ǝccǝŋw, “Uppucǝ-nyji-ṯi mǝthǝlǝ-nǝ ŋgwɔ.” 16 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋiti ŋilŋithi-ŋǝsi ŋaaŋa tok mac-a? 17 Ŋiti ŋilŋithi-ŋǝsi mac-a, mǝ kwomne kweere ǝnḏi kworo-gi mindaŋ ǝṯɔŋw ɔɽi kaari-na, mindaŋ ǝṯɔŋw ralli ǝṯɔŋw ruwǝthǝlɔ-a? 18 Laakin ŋgwa kwǝṯi allitha kworo-gi kwǝni kwǝṯi ruuthǝ ki-ṯɔgwor-na, nɔŋworo kwǝṯi ruuŋwi kwizi-nǝ. 19 Ŋgwa kwǝṯi ruuthǝ ki-ṯɔgwor-na ṯuuŋwun: ǝfkǝr wigii wǝthi-yi kette dimmi ya, ǝthǝrri ŋiijinǝ nǝ ǝthisi ǝrri ŋithaathɔ ŋir ŋǝrṯǝmbǝl, ŋɔɔṯam, ŋǝluŋ, nǝ ṯɔŋwɔn tok. 20 Kwomne kwirṯa ŋgwɔ kwǝṯi ruuŋwi lizi-nǝ. Laakin ŋǝthi ethne rii-ri riti riiyinnǝ mac tǝ; ŋɔrɔŋw ŋende ŋǝṯi ruuŋwi kwizigwunǝŋi-nǝ.’”
Ṯǝmminǝ ṯǝthi kwaaw kwir Kan@aaniiyya.
(Mɔrgus 7:24-30)
21 Nǝ Yǝcu ɔrlacci ǝzir wa ŋwɔḏoŋw, nɔŋweele kǝzir wǝthi mudun kwǝthi Sɔɔr-ŋǝ Sayda-gi. 22 Nǝ kwaaw kwir Kan@aaniiyya kwɔnaanɔ kǝzir wa, iila naanɔ-ŋgwɔ nɔŋw aaritha nɔŋw-ǝccǝŋw, “Tɔr ṯǝthi Ḏaawḏ-ŋǝ iinǝnyii-ṯǝ ṯɔgwor-na yaa sǝyyid! Tɔr ṯiinyi tir tiira, kirana ṯǝthi ṯigɽimǝ-nǝ ṯigii tuumǝ beṯṯen.” 23 Laakin nǝ Yǝcu ere uvici kworo mac. Mindaŋ mǝ ṯalaamiiz ṯuuŋwun iila nǝr tuurǝccǝlɔ nǝrǝccǝŋw, “Ṯiŋathi kithaay! Kaka kwakithathɔ-ŋgwɔ nyuŋwsi kenyjer-gilɔ!” 24 Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Lɔɔsasa-nyii ki-yaaŋal yɔthɔɔthɔ yǝthi lizi lir Israa-iil ṯɔɽɔk.” 25 Nǝrṯǝ oroŋw mindaŋ nǝ kwaaw iila nɔŋw iidǝccǝlɔ ŋwɔɽelle-na nɔŋwɔccǝŋw, “Mǝccǝnyii-ṯǝ ya sǝyyid!” 26 Nǝ Yǝcu ǝŋnic nɔŋwɔccǝŋw, “Ŋende ŋɔvthanna ethi dimmǝthǝ nyelle ethnc, ethi kǝṯṯici nyinyǝnu.” 27 Nǝ kwaaw ǝŋnjci nɔŋwɔccǝŋw, “Aw a kwɔvthasa rac yaa sǝyyid. Laakin nyinyǝn nyǝṯi-pǝ mumnǝthǝ kwuthunǝŋ-lɔ kwǝṯi bibindatha rerbeeza reeŋen kuṯtu.” 28 Mindaŋ nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “A kwir kwaaw kwette kwǝthi ṯǝmminǝ ṯɔppa ṯimni! Ethir-ŋǝ ǝrrinici ŋir-ga ŋinaŋna-ŋasi.” Nǝ ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila nǝ tɔr ṯuuŋwun tir tiira sawanni tɔc.
Yǝcu mɔŋgwɔ sǝwi lizi luuru.
29 Nǝ Yǝcu diiɽi kǝzir wa nɔŋweele kwindarathi bahara kwǝthi Jǝliil-ŋwɔ. Nɔŋw allɔ ki-lundǝr-lǝ nɔŋgwɔ naanalɔ. 30 Nǝ ŋwɔdɔŋw iila naanɔ-ŋgwɔ ŋwittǝzir ŋwɔmɔlthu lizi lir yomsoŋ, lir lunduŋw, lir ŋwikii mindaŋ, lanninna riŋla-lɔ, nǝ lithaathɔ littǝzir luumǝ nǝrsi kettice-lɔ ŋwɔɽelle-na ŋwuuŋwun; mindaŋ nɔŋwsi sǝwi. 31 Nǝ lizi liŋɽalɔ buruc, mǝrseese lanninna riŋla-lɔ limǝ andisalɔ bireṯ, nǝ ŋwikiya ŋwɔmǝ saawi, nǝ yomsoŋa yimǝ iirǝrǝlɔ, nǝ lunduŋǝ limǝ aami ese ǝzir-ŋwɔ; mindaŋ nǝr ɔrtatha Allah wǝthi Israa-iil.
Yǝcu mɔŋgwɔ ithni lɔɔrɔ lir arba@ alf.
(Mɔrgus 8:1-10)
32 Nǝ Yǝcu ɔrnɔṯi ṯalaamiiza ṯuuŋwun nɔŋwsǝccǝŋw, “Ṯɔgwor kɔthɔ tiyathiny ki-lizi, kaka mǝrnyii-gwɔ naanasi yaaŋwɔn ṯoɽol liti liithi kwomne kweere mac; ninyeere ǝmmini mac ethisi ṯiŋatha kithaay-la yaaŋwɔ-yi, mindaŋ etheere ajli kǝzir weere kithaay-la mac.” 33 Nǝ ṯalaamiiz ǝccǝŋw, “Nyiiŋǝ laalasi ethneya wittǝzir ṯaka manɔ ki-sahraa-na kɔnɔŋw ethi ithni dɔŋw kɔlɔ tugwrǝ?” 34 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “A lǝthi rǝghiivǝ tha?” Nǝrǝccǝŋw, “Dɔvokwɔɽony, nǝ nyɔm nyokwo.” 35 Nǝ Yǝcu andaci lizi ethi naanalɔ kwurǝyu-lu. 36 E-ta nɔŋw dimmi rǝghiivǝ rir dɔvokwɔɽony nǝ nyɔm tok, nɔŋwɔccǝ Allah shukran, nɔŋwsi undǝnǝ, mindaŋ nɔŋwsi inḏǝthǝ ṯalaamiiza, e-ta nǝsi ṯalaamiiz kannaci lizi. 37 Nǝr ethne tatap nǝr bee. Ṯaŋw nǝ ṯalaamiiz dimmi luvǝ dɔvokwɔɽony luurǝnnǝ ethneya deddep wumǝ ǝɽinni. 38 Nǝ lɔr ṯarr lithna nǝroro arba@ alf, nǝreere ǝnyji layɔ-ŋwɔsi kwelle-gi mac. 39 Kwaathan-tǝ nǝ Yǝcu kette lizi kithaay, mindaŋ nɔŋwɔnḏi ki-mɔrkǝb-nǝ nɔŋweele kǝzir wǝni Majdall.
Ta Ŋgaembaro Zutui ro
(Marako 7:1-13)
1 'Dooko rukä Parusii ro ndi miemba'bai Ota robe ikyiyite ni Yerusalema yasi Yesu re ago ejiyi nda te ekye: 2 “Tana e'di taeri'bai miro royi ta ŋgaembaro se zutui amaro embabe ko niya? Ànya joyi drí ànyaro kote käti ŋgaonyaza!”
3 Yesu zatadrite ekye: “Ago tana e'di miro Ota Lu ro ko ago nyà oso ta ŋgaembaro modo amiro ro vo niya? 4 Tana Lu atate ekye: ‘Miro täpi miro ndi endre miro be’, ago ‘nda se aza kabe täpi ndaro kode endre ndaro otrina beṛo ufune.’ 5 Oko nyà 'diemba mìkye ondro 'diaza ka'dote ŋga aza be nda unina ndi täpi ndaro kode endre ndaro opane sina, oko nyà ata mìkye: ‘Ono orivoya Lu ro’, 6 ko ndäri täpi ndaro orone liti ono yasi. Nyùsu tase Lu kabe atana kote, tana mìle osone ta ŋgaembaro modo amiro ro vo ayani. 7 Ami orivoya miomba'bai! Tase Yesaya käŋgube ta amiro ta ana, ta ndaro orivoya ŋgye!
8 ‘Lu atate ekye, lidri kwoi, kayi ma oro toto kala ànyaro si,
oko endaro ya ànyaro orivoya lozo ni mare si.
9 Mätu oye ànyaro märi kadona i'do,
tana ànya kayi ŋgaemba ota se lidri ko'babe ni si, osoago ànya orivoya ota maro!’ ”
Ŋgase Kabe Lidri O'ba Undiro
(Marako 7:14-23)
10 'Dooko Yesu zi lowa te ndare ago atate ànyari ekye: “Nyèri ago mìni tana! 11 Ŋgase kabe oci lidri ya kala yasi ka koni lidri o'ba undiro; oko, ŋgase kabe efo ni ya yasi kani nda o'ba undiro.”
12 'Dooko taeri'bai ikyiyite ndare ago atayite ekye: “Inye'do mini gi'da tase nyatabe ono 'ba Parusii te a'done tusuro ya?”
13 Yesu zatadrite ekye: “Ŋgase cini Täpi maro vo'buyakuru ya kikyi'di kote ni ono eŋgyena 'da vuru. 14 Nyòlo'be mi ko ta ànyaro ta! Ànya orivoya lepe'bai miako miako'bai ro; ondro ka'do mano miako'ba aza kani miako'ba azi lepe, ànya riti o'denayi ndi 'bu ya.”
15 Petero atate ṛo ṛeṛe ekye: “Nyedretazevo ata ono ro ämäri.”
16 Yesu atate ànyari ekye: “Ami drigba kpa tauniako azii ronye. 17 Mìni ta ono tazevona koya? Ŋgase aza kabe oci ya lidri roya kala yasi cite kävuye ya ago go efote tesi. 18 Oko ŋgase kabe efo kala yasi ka efo ni ya yasi, ago kwoi ni ŋgase kabe lidri o'ba a'done undiro owo. 19 Tana ni ya ndaro yasi tavousu undiro ka efo se kani nda o'ba 'di ufune, taoyene toko kode ago drisi, ago ŋga azaka undiro loyene; ŋgatopane, kowe ogane, ago azii kyerene. 20 Kwoi ni ŋgase kabe lidri o'ba undiro owo. Oko ŋgaonyane teinye drí miro ojoako oso ànya kayibe atana ämiri beṛo ojone 'do ronye; 'do 'ba lidri ko undiro.”
Taoma Toko aza ro
(Marako 7:24-30)
21 Yesu e'be vo ana te ago oyite wari se loto 'bakici Tura ndi Sidona robe lomvo ana ya. 22 Toko aza Kanana'ba ro se koribe wari ana ya ana ikyite ndare. Anya trete amba ekye: “Ŋgwa Dawidi ro! Mi'ba ya miro kuni malomvo! Tana ŋguti maro orivoya demona be ago anya ka rueza koziro.”
23 Oko Yesu ata ta aza kote anyari. Ago taeri'bai ndaro ikyiyite ndare ago lo'bayirute ndäri ekye: “Mi'ba anya koyi! Tana anya ka ezi totre kporo be ama vo!”
24 'Dooko Yesu zatadrite ekye: “Ezo ma te toto timele se kujebe kai re, se ni lidri Yisaraele ro.”
25 Oko toko ana ikyite ago 'dete nda pa. Anya atate ekye: “'Desi, mipa ma!”
26 Yesu zatadrite ekye: “Ko kado ŋgaonya ŋgàga ro urune ago ovone kokyei ri.”
27 Anya zatadrite ekye: “'Desi, 'do ṛo taŋgye yi; caoko ca kokye nya ŋgase ke'bebe se kabe layi ni tara'biza 'desi anyaro ro drisi 'do ndi.”
28 Ta'dota Yesu zatadri anyaro te ekye: “Mi orivoya toko taomaekye yi! Ŋgase milebe ono ayena ndi miri.” Ago dori ede ŋguti anyaro te ndriŋwa.
Yesu Ede Lidri Amba te
29 Yesu e'be vo ana te ago oyite Fofo Galilaya ro kala. Nda tute lutu dri ago rite vuru. 30 Lidri lowaro ikyite ndare, ànya eziyi ka'boi, miako'bai, gboto'bai, tuṛui, ndi lidri amba adravo azaka be te, ànya 'bayi ànya te Yesu pa; ago nda ede ànya te. 31 Lidri kondre tuṛui te atavoya, ede gboto'bai te, ka'boi kate ugu aba, ago miako'bai kate ugu voondre oko ànya laroyite; ago ànya räṛuyi Lu Yisaraele rote.
Yesu Ozo Ŋgaonya te Lidri Ndrani Kutu Su (4,000) drisi ri
(Marako 8:1-10)
32 Yesu zi taeri'bai ndaro te ndare ago atate ekye: “Ma tusuro ta lidri kwoi rota, tana ànya riyite mabe u'duna te nätu ago yauono ànya te ŋga aza ako onyane. Male ko ànya o'bane oyine teinye ŋgaonya ako, tana ukyi inini ufu ànya 'da liti ya oyivoya 'bäru.”
33 Taeri'bai ejiyi nda te ekye: “Mùsuna ŋgaonya amba ni eŋwaro vocowa ono ya onyane lowa ono riya?”
34 Yesu ejitate ekye: “Ami orivoya duŋguṛu ambata robe moda ya?” Ànya zayitadrite ekye: “Njidrieri, ndi ti'bi giṛiŋwa fereŋwa be.”
35 Ta'dota Yesu ta lowa te orine vuru gyini dri. 36 'Dooko nda ru duŋguṛu ambata ro se njidrieri ana te ndi ti'bi se ana be, ozo aro'boya te Lu ri, wa ànya te, ago ozote taeri'bai rigyesi, ago taeri'bai ozote lidri ri. 37 Ànya cini nyayite ago ojo ànya te. 'Dooko taeri'bai otoyi 'bolotona se ke'bebe ana te koṛiga na njidrieri twitwi. 38 Oti mànoago se konyabe ana ro orivoya kutu su (4,000), ati 'ditoko ndi ŋgàga be ko.
39 'Dooko Yesu pere lidri te, cite toŋbo ya, ago oyite wari Magadana roya.