Yǝcu mɔŋgwɔ ǝrnɔṯi ṯalaamiiza ṯuuŋwun ṯiŋna.
(Maṯṯa 4:18-22Mɔrgus 1:16-20)
1 Laamin lette nǝ Yǝcu rilli bahara kǝni kwǝni Janniisaaraṯ, nǝgwɔ lizi iilatha lɔppɔthɔ naana ethi niŋnaci ŋiɽaŋali ŋǝthi Allah. 2 Nɔŋw ese limɔrkǝbǝ ndǝn nḏɔṯɔma kǝni; liṯayyasi lizi-lɔ kila lǝṯi ɔmɔmmi lɔmi ethi iyi diivǝ naana. 3 Nǝgwɔ Yǝcu ǝnḏinǝ, kwette kwir kwǝthi Sim@aan, nɔŋw uṯicǝlɔ ethi linye ethi rucci nḏɔṯɔma-na kwokwo. E-ta nǝ Yǝcu naanalɔ ki-mɔrkǝb-nǝ mindaŋ nɔŋwɔccǝ lizi @allima. 4 Mɔŋw ṯimmasi kandisa tǝ, nɔŋwɔccǝ Sim@aan-ŋwɔ, “Irǝthisǝ mɔrkǝbǝ-lɔ keeremy ŋaaw-na ŋɔɔlɔna, mindaŋ ɔɽasi diivǝ a ɔmma lɔmi.” 5 Nǝ Sim@aan ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Yaa Sǝyyiḏ, nyiiŋǝ libii ṯurvǝ kulŋǝ-ŋgɔ ṯugwrǝ mindaŋ ninyeere mithǝ kwomne kweere mac, laakin ŋiɽaŋal-ŋi ŋɔɔŋa tǝ, nyii-tǝ-pǝ ɔɽasi ḏiivǝ.” 6 Mǝr ɔɽasi mindaŋ nɔŋw mithǝ lɔmi littǝzir, e-ta nǝ ḏiivǝ naŋni ethi unduni. 7 Ṯaŋw nǝr kǝṯṯici lɔɔrɔ rii-la lɔɽɔmaṯṯir-li linaana ki-mɔrkǝb-nǝ kwir ter ethiila ethisi mǝcci. Mǝr iila nǝr urǝzi lɔmi limɔrkǝbǝ ndǝn deddep, mindaŋ nǝr naŋni ethi ɔndatha iininyu. 8 Mǝsi Sim@aan Bɔṯrɔs ese ŋa ŋimǝ ǝrrini nɔŋw iidi ŋwɔrgwɔ-ŋalɔ ki-ŋwɔɽǝlle-na ŋwɔthi Yǝcu nɔŋwɔccǝŋw, “Tuccǝnyii-nǝ kithaay Kweeleny kaka nɔrɔny-gwɔ kwizi kwette kwigiyathalɔ!” 9 Nɔŋw liŋɽi ŋundu nǝ kila linaanir-li ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi lɔm luuru limǝrsi mithǝ. 10 Nǝrṯoroŋw tɔk naana-gwɔ Ya@guub-ŋǝ Yuhanna-gi lir nyɔr nyǝthi Zǝbḏi lɔɽɔmaṯṯir Sim@aan-ŋǝli ki-ŋothɽor-nǝ. Nǝ Yǝcu ǝccǝ Sim@aan-ŋwɔ, “Ǝṯi ṯiinya mac; nǝ a kworo min kire-kirem-ŋgwɔ kwizi kwǝṯi mɔmlɔtta lizi.” 11 Nǝr mɔlo limɔrkǝbǝ nǝr-siili nḏɔṯɔma kǝni, nǝr ṯayyi kwomne-lɔ tatap nǝr kwaathitha Yǝcu-ŋw.
Yǝcu mɔŋgwɔ sǝwi kwɔɔrɔ kwir tiilǝŋ.
(Maṯṯa 8:1-4Mɔrgus 1:40-45)
12 Laamin lette nǝ Yǝcu naani ki-mǝḏiinǝ-nǝ kwette kwɔnaana-gwɔ kwɔr-na kwette kwuurǝnnǝ ŋiilǝŋǝ naana deddep. Mɔŋweese Yǝcu-ŋwɔ nɔŋw iidi yǝyǝlɔ kwurǝyu-lu nɔŋw tuurǝccǝlɔ tur, nɔŋwɔccǝŋw, “Kweeleny mǝmmini-tǝ, a kwǝthi ŋɔma rac ethi suuɽi nyuŋwɔ.” 13 Nǝ Yǝcu alla ṯii-na nɔŋw mɔmmi mindaŋ nɔŋwɔccǝŋw, “Nyii kwǝmminǝ, sɔɔɽɔ naana.” Nǝ taŋw tɔc nǝ ŋiilǝŋ irṯathalɔ. 14 Nǝ Yǝcu ǝllici waamira etheere andaci kwizi kweere mac, nɔŋwɔccǝŋw, “Nḏi laakin a baaŋaci kaahina rɔgɽɔ rɔɔŋwa, nǝ a inḏǝthǝ kiraama kǝthi ṯusuuɽunnǝ tɔɔŋwa, kaka nǝlli-gwɔ Muusa waamira ethisi ilŋithini lizi ŋǝni shahaaḏa kweeŋen.”
15 Laakin nǝmǝ khabar kǝni Yǝcu karbatha ǝzir naana rerrec. Nǝ ŋwɔdɔŋw ŋwuuru ŋwɔthi lizi lulbǝthǝ ethi niŋnaci, nǝ ethi sǝwinni tok kimǝthi-nǝ keeŋen. 16 Laakin ǝṯɔŋw ruu ǝṯɔŋweele kwuthǝr kwɔtɔpɔt ethi-gwɔ aara kiyiiriny.
Yǝcu mɔŋgwɔ sǝwi kwɔɔrɔ kwir kiborkon.
(Maṯṯa 9:1-8Mɔrgus 2:1-12)
17 Laamin lette naaɽi Yǝcu @allima, nǝ Lifirriisiiyyiin lokwo ŋundu-ŋǝ mɔ@allimiin-gi kwǝthi Sherii@a naanalɔ kinaŋw, ŋgwa kwinḏi muḏunǝ naana tatap kwǝthi Jǝliil-ŋwɔ nǝ Yahuuḏiiyyǝ, nǝ Urshaliim tɔk. Nǝ ŋɔma ŋǝthi Kweeleny naani duŋgwun-nǝ ethi-ŋi sǝwi lizi. 18 Nǝ lɔr iila lokwo lappathɔ kwɔɔrɔ kwir kiborkon kwaŋgiraŋ-ŋgi, nǝr ṯǝcci ethi-gi ǝnḏi kiininy ethi kettice Yǝcu-ŋwlɔ ŋwɔɽelle-na. 19 Nǝ kaka nattathi-gwɔ ŋwɔdɔŋw rɔgwoṯ-rɔgwoṯ, nǝreere kaṯṯasi ṯaay mac, ṯǝthi-thi ǝnyji ŋundu-ŋw kiininy. Ŋwɔṯaŋw nǝr-gi dallɔ ki-yiŋna-lɔ, nǝr fer-fer yiŋna-la nǝr-mǝ ɔɽasi kwaŋgiraŋ-ŋgi kelgeny-na kǝthi lizi kiyǝna yǝthi Yǝcu. 20 Mɔŋwseese lǝthi ṯǝmminǝ, nɔŋwɔccǝ kwɔɔrɔ-ŋwɔ, “Kwɔr kwaalɔ ŋikiya ŋɔɔŋa ŋimǝŋǝ fivrinici.” 21 Nǝ ma@allimiin kwǝthi Sherii@a ŋundu-ŋǝ Lifirriisiiyyiin-li aari ibṯǝḏi ethaɔndasi-na nǝraarɔŋw, “Kwɔr-ŋgwɔ kwir ṯaŋ manɔ kwǝllinǝthi Allah naana! Allah wirṯa-pa ṯɔɽɔk wǝṯi fivri ŋikiyaŋi!” 22 Nǝsi Yǝcu ilŋithatha fikirǝ-nǝ kweeŋen bir, mindaŋ nɔŋwsǝccǝŋw, “A lotho manɔ lurtutunǝnǝ ki-rɔgwor-na raalɔ? 23 Aatha kworo kwir heyyin, ethi ǝccǝŋw ‘Ŋikiya ŋɔɔŋa fivrinicii’, alla ethǝccǝŋw, ‘Diiɽǝthilǝ ele’? 24 Nyii kwɔŋǝsi ilŋiṯhini ethaarɔŋw, Tɔr ṯǝthi Kwizigwunǝŋ ṯǝthi sɔlṯa kɔnɔŋw kwurǝyu-lu ethi fivri ŋikiyaŋi.” Ṯaŋw nɔŋwɔccǝ kwɔɔrɔ kwir kiborkon-ŋwɔ, “Nyii kwǝccǝŋǝ-ŋwɔ diiɽu a dimmi kwaŋgiraŋi kwɔɔŋa ageele dɔɔnɔ.”
25 Ŋwɔṯaŋw biḏaan nǝ kwɔr diiɽǝnni tɔc puruṯ kiyǝnǝ yeeŋen tatap, mindaŋ nɔŋw dimmi kwinḏirɔ-ŋgwɔ-la, nɔŋw ele dɔɔnɔ, kwiniyǝ Allah-na. 26 Ṯaŋw nǝr liŋɽalɔ tatap buruc! Nǝsi ŋitheny yee-na beṯṯen mindaŋ nǝr nii Allah-na nǝraarɔŋw, “Ŋimǝ-nyji ese aŋwɔnɔ ŋir ŋilim-ŋilim!”
Yǝcu mɔŋgwɔ ɔrnɔti Laawi-ŋwɔ.
(Maṯṯa 9:9-13Mɔrgus 2:13-17)
27 Kwaathan-tǝ mǝ Yǝcu ruu nɔŋweese kwɔɔrɔ kwette kwǝṯi allilla ṯɔlba kwǝni Laawi, kwɔnaanalɔ ki-mǝkṯǝb-nǝ kwuuŋwun. Nǝ Yǝcu ǝccǝŋw, “Kwaathitha-nyii.” 28 Ṯaŋw nǝ Laawi diiɽi nɔŋw duŋgwǝci kwomne tatap nɔŋw kwaathitha ŋunduŋw. 29 E-ta nǝ Laawi kettice Yǝcu-ŋwɔ ŋiirina ŋɔppa ki-dɔɔnɔ kwuuŋwun, nǝ lizi lǝṯi allilla ṯɔlba naani kinaŋw tok littǝzir, nǝ lizi lithaathɔ tɔk, linaanalɔ ŋundu-ŋǝli ethi ethne. 30 Nǝ Lifirriisiiyyiin-ŋǝ mɔ@allimiin-gi kweeŋen kwǝthi Sherii@a, nǝr rivaŋnici ṯalaamiiza ṯuuŋwun nǝrsǝccǝŋw, “Ŋaaŋa lotho lǝṯi ethne nǝ ǝṯi ii lizi-li lǝṯi allilla ṯɔlba, nǝ lizi-li ligii rɔgwori tok?” 31 Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Lizi lisaaw liti lǝṯi naŋni hakiimǝ mac, laakin nǝroro luumǝ ṯɔɽɔk. 32 Nyiiti kwinḏi ethisi ɔrnɔṯi kila lirllalɔ mac, laakin nǝroro ligii ethi urlǝ rɔgwor-lɔ.”
Ṯɔṯalɔ ṯǝthi arminḏaan.
(Maṯṯa 9:14-17Mɔrgus 2:18-22)
33 Nǝ lizi lokwo ǝccǝ Yǝcu-ŋwɔ, “Ṯalaamiiz ṯǝthi Yuhanna ṯǝṯi mithǝ arminḏaani dok-dok, ǝṯir aari kiyiiriny tɔk, nǝ ṯǝthi Lifirriisiiyyiin ǝṯirsi-tǝ ǝrriŋw tok; laakin ṯɔɔŋwa-tǝ, ǝṯir ethne nǝ ǝṯir ii.” 34 Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “A lǝthi ŋɔma ethi mithinni liirinǝ lǝthi ǝzuumǝ arminḏaani mǝsi-tǝ kwɔr kwaagithɔ naanasi kinnǝni-a? 35 Laakin laamin kila-pa linḏi ethiila rac mǝrsi dimmǝthǝ kwɔɔrɔ kithaay kwaagithɔ, e-ta ǝrmǝ mithǝ arminḏaani!”
36 Nǝsi Yǝcu andaci mǝthǝlǝ-ŋgwɔ tok nɔŋwsǝccǝŋw, “Kwiti kweere kwǝṯi direny kirethi kiyaŋ mindaŋ ǝthi-gi kaṯṯɔ livaatha kwɔɔvana naana kwɔɔɽɔn mac. Mɔŋw-sǝrri ŋɔrɔŋw-tǝ, a livaatha liyaŋ kii kirethi kɔɔɽɔn, kaka nǝṯi-gwɔ kɔɔɽɔn ere ammithi livaatha-li liyaŋ mac. 37 Nɔŋweere kweere tɔk mac kwǝṯi balsi kiɽicaŋi kiyaŋ ki-lulgwuŋw-nǝ lɔɔɽɔn. Mɔŋw-sǝrri ŋɔ ta esi kiɽica kiyaŋ uvi, mindaŋ a kiɽica balthalɔ, nǝ a lulgwuŋw kee. 38 Laakin laazim a kiɽica kiyaŋ balni ki-lulgwuŋw-nǝ liyaŋ. 39 Kwiti kweere mac kwǝṯi ii kiɽicaŋi kiɽii mindaŋ ethi naŋni kwɔɽali kwokwony. Kaka naarɔ-ŋgwɔŋw, ‘Kiɽica kiɽii kindǝr-tǝ kisaaw’.”
Yesu Zi Taeri'bai Käti te
(Matayo 4:18-22Marako 1:16-20)
1 Tu alo si oko Yesu edrevoya kototi Fofo Genesareta ro kala, 'dooko lidri ibirute nda dri ata Lu ro erine. 2 Nda ndre toŋbo ritu ayi te gyikala; ti'biuru'bai e'be ànya te ago kayi ugu kyimbai ànyaro ojona. 3 Yesu cite alo aza toŋbo roya; se ni Simona ro; ago eji nda te ubine fere ni kototi. Yesu rite toŋbo ya ago emba lowa te. 4 Ondro nda konde taope te oko, nda atate Simona ri ekye: “Nyelete toŋbo ga mileya gyi ociekye ya, ago mi ndi azii miro be mìvo kyimba mìru ti'bi robe.” 5 Simona zatadrite ekye: “'Desi, màye losi te mbara madaro ŋgäkyi raa oko mä̀ru ŋga aza kote. Oko ondro ka'do nyata ni inye, mavona kyimba ndi.” 6 Ànya voyi ànya te ago ruyi oti ti'bi rote amba ago aba kyimba koyete lewane. 7 Ago ànya avayi azii ànyaro toŋbo aza ya te ikyine ànya opane. Ànya ikyiyite ago 'bayi ti'bi te twitwi toŋbo riti ya ago aba toŋboi koyete ocine gyi zele. 8 Ondro Simona Petero kondre tase ka'dobe ana te oko, nda sokayate Yesu kandra ago atate ekye: “Nyoyi pere ni maresi Opi ma mano takozi amba be yi!”
9 Nda ndi azii se nda be ana be cini larote ta ti'bi se ànya kurube amba ana rota. 10 Azii Simona ro, Yakoba ndi Yoane be ŋgwàagoro Zebedayo ro kpa inye: Yesu atate Simona ri ekye: “Nya'do ko turi ro, etoni yauono oyi gwo mileya nya'dona 'da lidri uru'ba ro.” 11 Ànya eseyi toŋboi te gyikala, e'beyi ŋga cini te, ago soyite Yesu vo.
Yesu Ede Mano aza te
(Matayo 8:1-4Marako 1:40-45)
12 Tu alo si Yesu orivoya 'ba'desi aza ya se mano aza adravo koziro kyini robe kabe rueza kigye ya. Ondro nda kondre Yesu te oko, nda 'dete vuru militi ndaro be gyini dri ago lo'barute ndäri ekye: “'Desi, ondro mile gindi, minina ndi ma edene wäṛi!” 13 Yesu ozo drî ndaro te ndi do nda te ago zatadrite ekye: “Malete nya'do ri wäṛi!” Dori adravo koziro kyini ro e'be mano ana te. 14 Yesu ta nda te ekye: “Nyiti tana ko 'diaza ri, oko nyoyi dori kohani re, ago mi'ba nda kena mi; ago nyozo ŋgapäṛi se Musa kota 'di be ozone ta 'diede rota 'do; ka'daza lidri cini ri anjioko ede mi te.” 15 Oko lazo ta Yesu rota larirute ndra vo cini yasi, ago lowa lidri ro ikyite ta ndaro erine ago iyi edene ni adravo ànyaro ri. 16 Oko nda oyite vo iṛero ya ago mätute lau.
Yesu Ede Mano Ciṛiciṛi rote
(Matayo 9:1-8Marako 2:1-12)
17 Tu alo si oko Yesu ka ugu ŋgaemba, rukä Parusii ro ndi miemba'bai Ota robe orivoya lau se ikyiyite ni 'ba'desi cini Galilaya ya, Yuda ya ndi Yerusalema robe yasi. Mbara Opi ro orivoya tro Yesu be adravo edeza. 18 Lidri azaka ikyiyite ŋgyiyi mano ciṛiciṛiro aza te kitapara si ago ànya ojoyite nda uŋgyine locine zo ya ago nda o'bane Yesu kandra. 19 Tana ta lowa rota, caoko, ànya niyi kote liti usune nda lociza zo ya. Ta'dota ànya ŋgyiyi nda te kuru zo dri, ṛoyi vouŋbo te drî zo roya, ago e'bayi nda te vuru u'duvoya kitapara ndaro dri kitoriya lowa roya Yesu kandra. 20 Ondro Yesu kondre taoma ànyaro te oko, nda atate mano ana ri ekye: “Bereazi maro, e'be mi te takozi miro ta.” 21 Miemba'bai Ota ro ndi Parusii be etoyi atate ànya voya ekye: “Mano gi kabe Lu o'da ata si nonye ono a'di owo ya? Toto alo Lu unina ni 'di e'bene ta takozi rota!” 22 Yesu ni tavousu ànyaro te ago atate ànyari ekye: “Nyà tavousu nonye etaya? 23 Eŋwani ni rritiako atane, ekye: ‘E'be mi te takozi miro ta?’ kode atane ekye ‘miŋga kuru ago nyaba ya?’ 24 Maka'dana ämiri, anjioko Ŋgwa Lidri ro orivoya drikaca be 'bädri ya 'di e'bene takozii ta.” Ago nda atate mano ciṛiciṛiro ri ekye: “Mata miri, miŋga kuru, miru kitapara miro ago nyoyi 'bäru.” 25 Mano ana ŋgate dori ànya cini milesi, ru kitapara se nda ku'dube driigye ana te, ago oyite 'bäru, ugu Lu räṛu be. 26 Ago ànya cini larote amba! Turi so ànya te, ànya räṛuyi Lu te ekye: “Ondro ono màndre talaro ro 'desi para te.”
Yesu Zi Lewe te Osone Nda Vo
(Matayo 9:9-13Marako 2:13-17)
27 Ono vosi, Yesu fote tesi ago ndre parata koto'ba aza se äzibe Lewe ana rite losioyevo ndaro ya, ago Yesu atate ndäri ekye: “Miso mavo.” 28 Lewe ŋgate kuru, e'be ŋga cini te, ago sote nda vo.
29 'Dooko Lewe 'ba karama 'desi te zo ndaro ya Yesu ri, ago ŋgwazii lako oti parata koto'bai ro amba orivoya ndi lidri azaka be. 30 Rukä Parusi ro ndi rukä miemba'bai Ota ro robe gboko ànyaro atayite taeri'bai Yesu ro ri ekye: “Nyà ŋgaonya ndi ŋgaumvu parata koto'bai ndi rukä otapere'bai robe etaya?” 31 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Ànya se jiŋgyiri ro le 'diede'ba ko, oko gialo ànya se adravo ro ayani. 32 Mikyi ko 'dise taŋgye'bai ro uzine drietane, oko otapere'bai ayani.”
Taeji ta Akpa rota
(Matayo 9:14-17Marako 2:18-22)
33 Lidri azaka atate Yesu ri ekye: “Taeri'bai Yoane ro ka akpa ondoalo ago kayi mätu oye, ago taeri'bai Parusii ro yeyi kpa inye; oko taeri'bai miro kayi ŋgaonya ndi ŋgaumvu be.” 34 Yesu zatadrite ekye: “Inye'do mìma amiro be ŋgwazii se Karama lagye ogyero ya akpanayi ndi ondro kodrogo drigba orivoya ànya yibe owo ya? Endaro ko inye! 35 Oko tu esana 'da, ondro äru kodrogo teni ànya resi oko, ago 'dooko ànya akpanayi 'da.” 36 Yesu iti lapidriopi ono kpate ànyari ekye: “'Diaza wa boŋgo pelepele kote ni boŋgo to'diro yasi losene boŋgo ukuro mina ya. Ondro nda koyete inye, nda wa boŋgo to'diro rote, ago pelepele boŋgo to'diro ro unina ko a'done ojoojoro boŋgo ukuro robe. 37 'Diaza so vino to'diro ko kuru kyini ro vino ro se ukuro 'do ya, tana vino to'diro oṛona kyini 'da, ago vino ladana gwo vuru, ago kyini lewena gwo. 38 Beṛo vino to'diro osone kuru kyini ro vino ro to'di roya! 39 'Diaza le vino to'diro ko vino ukuro umvu vosi. Nda atana ṛo ekye: ‘Ukuro ni kadopara.’ ”