Yǝcu mǝgwɔ Ibliis mɔmmi.
(Maṯṯa 4:1-11Mɔrgus 1:12-13)
1 Nǝ Yǝcu aaɽa min Urḏɔn kwurǝnnǝnǝ deddep Ṯigɽim-thi Ṯirllinǝlɔ tǝr, mindaŋ nǝ Ṯigɽim mɔlo nɔŋw iili ki-sahraa-na, 2 kǝzir wɔmǝ-gwɔ Ibliis mɔmmi ŋwaamin ruɽi-riɽǝn. Nǝ ki-ŋwaamin-la ŋwa tatap nɔŋweere yee kwomne kweere mac, mindaŋ mǝr ernene tǝ, nǝ yaaŋwɔ yee Yǝcu-ŋwɔ. 3 Nǝ Ibliis ǝccǝŋw, “Kaka nɔrŋa-gwɔ Tɔr tǝthi Allah tǝ, ǝllicǝ-ṯi kaali ŋgɔ waamira ethi rothonne rǝghiiv.” 4 Laakin nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Ŋɔlɔɔthɔna ŋaarɔŋw, ‘Kwizigwunǝŋ kwiti kwǝṯi miithi rǝghiiv-ri dak mac’.” 5 E-ta nǝ Ibliis mɔlo nɔŋw-ŋgi allɔ kaayin-lǝ wɔɔlala tottoc, nǝ kinaṯa kinaŋw-lɔ fita-fittak, nɔŋw baaŋaci ŋeelenyi tatap ŋǝthi ṯurmun. 6 E-ta nǝ Ibliis ǝccǝŋw, “Nyii kwɔŋa inḏǝthǝ sɔlṯa ŋgwɔ tatap nǝ ŋinithi tatap tok, ŋinḏǝthǝr-nyji tatap kirii-nɔ riinyi, nǝ ninyǝthi ŋɔma ethisi inḏǝthǝ kwette nyithak kwɔnaŋna-nyii. 7 Mǝnyii kwoccelɔ a kwomne-ŋgwɔ tatap oro kwɔɔŋa.”
8 Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Ŋɔlɔɔthɔna-pa ŋaarɔŋw, ‘Ǝṯi kwocce Kweeleny-lɔ kwir Allah wɔɔŋa, nǝ ǝṯi ǝkkici ŋunduŋw ŋothɽor dak!’ ” 9 E-ta nǝ Ibliis mɔlo nɔŋw ŋgeele Urshaliim, nɔŋw allasi ki-ṯɔɔra-la kider tǝthi Heikal, nɔŋwɔccǝŋw, “Moro Tɔr tǝthi Allah, kǝṯṯi-ṯi rogɽo rɔɔŋwa kwurǝyu-lu. 10 Kaka nɔlɔɔṯhɔnar-gwɔ ŋaarɔŋw, ‘Allah wɔndica limeleka ethi aŋraci ŋaaŋwɔ’. 11 Nɔŋwaarɔŋw tok, ‘Ǝrŋǝ mithǝthǝ-lǝ rii-ri reeŋen, mindaŋ ǝŋǝ kall keere ere ove laara mac’.” 12 Laakin nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Kiṯaab Kirllinǝlɔ ter kaarɔŋwa, ‘Ǝṯeere mɔmmi Kweelenyi kwir Allah wɔɔŋa mac!’ ” 13 Na mǝ Ibliis ṯimmaci Yǝcu-ŋw ṯɔmɔmma ṯirna ter-ter-tǝ, nɔŋw aalitha rii kinnǝni kwokwo mindaŋ ethi kaṯṯisa ṯaay kwokwony ṯǝthi-thi aaɽitha naana.
Yǝcu mɔŋgwɔ aari ibṯǝḏi ŋothɽor ŋuuŋun Jǝliil-nǝ.
(Maṯṯa 4:12-17Mɔrgus 1:14-15)
14 E-ta nǝ Yǝcu aaɽitha Jǝliil-nǝ nǝ ŋɔma ŋǝthi Ṯigɽim naani duŋgwun-nǝ. Nǝ khabar kǝni ŋundu faathitha ǝzir naana tatap wǝthi bǝlǝḏ ŋgwa. 15 Nǝ ǝṯɔŋw aari @allima ki-limajma@-na leeŋen, mindaŋ nǝr nii ŋunduŋw-nǝ tatap.
Yǝcu mǝr-gwɔ dirnathalɔ Naasira-na.
(Maṯṯa 13:53-58Mɔrgus 6:1-6)
16 Mǝ Yǝcu ele Naasira, kǝzir wurǝbinǝ-ŋgwɔ, nǝ kaka nɔrɔ-gwɔ ǝthi wuuŋwun, nɔŋweele ki-laamin lǝni Sǝbiṯ ki-majma@-na. Mindaŋ nɔŋw diiɽǝlǝ ethi ɔrti. 17 E-ta nǝr inḏǝthǝ kiṯaabi kǝthi kwiɽii kwǝni Isha@ya. Mɔŋw kiṯṯi nɔŋw kaṯṯasi ǝzir wɔlɔɔthɔnɔ waarɔŋw.
18 “Ṯigɽim ṯǝthi Kweeleny ṯinaana duŋgwiny-lǝ, kaka
nɔɔrathɔ-ŋgwɔ nyuŋwɔ
ethisi ǝccǝ bashirǝ kila lir lɔwaay Inyjiilǝ.
Nɔŋw ɔɔsɔ nyuŋwɔ ethisi kǝdu kila linaana ki-ŋɔwaay-na,
nǝ Kila lir lunḏduŋw ǝrisi ǝvrici yǝy-nǝ, nǝ ethisi kǝdu kila
lǝṯirsi ǝwɽi yǝy-lɔ,
19 nɔŋw ɔɔsa nyuŋwɔ ethi aari a@lina nɔŋwaarɔŋw, kithlǝ
kimǝ iila kinḏi-gi Kweeleny ethi kilǝthi lizi luuŋwun.”
20 Mǝ Yǝcu ɽiyǝzi kiṯaabi dɔŋw, nɔŋwaɽici khaḏaama kǝthi majma@, mindaŋ nɔŋw naanalɔ. Nǝ yǝy yǝthi lizi tatap linaana ki-majma@-na aaɽitha naana ṯiɽil, nǝr ecce ŋoṯ-ŋoṯ. 21 Mindaŋ nɔŋwaari ibṯǝḏi ethisi ǝccǝŋw, “Ŋiɽaŋal ŋɔ ŋiniŋna-ŋǝsi yǝni-yi yaalɔ ŋurtunǝ ŋǝthi Kiṯaab Kirllinǝlɔ ter ŋɔmǝ rattathi aŋwɔnɔ.” 22 Nǝ ŋwɔdɔŋw tatap andasi ŋiɽaŋali ŋisaaw ŋǝni ŋundu, nǝr liŋɽi ŋiɽaŋal-ŋi ŋisaaw ŋandisa-ŋwsi, nǝraarɔŋw, “Kwiti kwindǝr-ŋgwɔ mac kwir tɔr tǝthi Yuusufa?” 23 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Nyii kwilŋithi rac rerrem ethaarɔŋw, ŋaaŋa lǝnyii andaci ŋiɽaŋali ŋǝthi mǝthǝl-ŋgwa kwǝniŋw, ‘Yaa ḏɔkṯɔɔr sǝwǝ-mbǝ rogɽo rɔɔŋwa kerreny! Kwomne-ŋgwa kwuniŋnany-gi kwǝṯi ǝrri Kafranaahuum, ǝrrǝ-mbǝ tok kɔnɔŋw ki-mǝḏiinǝ nǝ kwɔɔŋa wɔɽe-wɔɽeny’.” 24 Nǝsi Yǝcu kiɽǝcci ŋiɽaŋali nɔŋwsǝccǝŋw, “Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, kwiɽii kwiti kweere mac kwǝṯir iiɽinǝ ki-bǝlǝḏ-nǝ kwuuŋwun. 25 Niŋnacar-nyii-ṯi; ŋir rerrem ethaarɔŋw leeṯhel lir laaw linaani littǝzir ki Israa-iil-na, ki-ŋwaamin-la ŋwɔthi Iliiyyǝ, kinaŋw mǝ kaaw rilli yithlǝyu ṯoɽol nǝ yǝwǝ nyirlil, mindaŋ nǝ yaaŋwɔ yuu tottor karbatha bǝlǝthǝ naana tatap. 26 Laakin nǝreere ɔɔsi Iliiyyǝ-ŋwɔ naana-gwɔ kwizi kweere mac ki Israa-iil-na, illi naana-gwɔ kweethel kwir kwaaw ḏak kwɔnaana Sorfa, ŋgwa kwɔnaana kǝzir wǝthi Sayḏa-ŋw. 27 Naaɽi nǝ nyiilǝŋ naani nyittǝzir ki-lizi-nǝ lǝthi Israa-iil ki-ŋwaamin-la ŋwɔthi kwiɽii kwǝni Aliisha@; laakin nɔŋweere naani teere timǝ suuɽunni ḏuṯ, illi Nɔ@maan kwir Suurii.”
28 Mǝ lizi tatap linaana ki-majma@-na neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ, nǝr urǝzi rɔŋwori deddep. 29 Nǝr diiɽi, nǝr mɔlo Yǝcu-ŋw nǝr-gi ruu ki-mǝḏiinǝ-nǝ, nǝr allasi ki-lundǝr-lǝ kider laccar-gwɔ mǝḏiinǝ-lǝ kweeŋen. Nǝr-gwɔ naŋni ethi ṯiŋatha ki-ṯirllilɔŋw. 30 Laakin nɔŋw-tǝ ruuthǝ kelŋeny-gina kǝthi lɔdɔŋw nɔŋw iidǝthǝ ki-thaay ṯuuŋwun.
Kwɔr kwǝthi ṯigɽimǝ-nǝ ṯigii.
(Mɔrgus 1:21-28)
31 E-ta nǝ Yǝcu dappa nɔŋwaaɽitha Kafranaahuum kwir mǝḏiinǝ kwɔnaana Jǝliil, mindaŋ nɔŋwɔccǝ lizi @allima ki-laamin-la lǝni Sǝbiṯ. 32 Nǝr liŋɽi tatap ṯa@liim-thi ṯuuŋwun, kaka nandisa-ŋgwɔ ŋɔsɔlṯa-ŋi. 33 Nǝ kwɔr naani kwette ki-majma@-na kwǝthi ṯigɽimǝ-nǝ ṯigii ṯǝthi Shiiṯaan. Nɔŋw ɔvɔna ŋɔmmaŋi, nɔŋwaarɔŋw, 34 “Mama ŋa kwǝni Yǝcu kwǝthi Naasira-ŋw, a kwǝthi karatha kǝndu dǝŋgǝr-nǝ? A kwinḏi kɔnɔŋw ethi kiirasi nyuŋwsilɔ-a? Nyii kwilŋithiŋǝ rac ŋa kwɔrɔ kwǝndu. Ŋa kwir Kwirllinǝlɔ ter kwǝthi Allah!” 35 Nǝ Yǝcu ǝllici waamira nɔŋwɔccǝŋw, “Naani pǝt, a ruuthǝ kithaay duŋgwun-nǝ!” Nǝ Shiiṯaan kaṯṯɔ ŋunduŋw kelŋeny-na keeŋen, mindaŋ nɔŋw ruuthǝ kithaay duŋgwun-nǝ kwiṯi kwɔmǝ-ŋwɔ rǝri naana mac. 36 Nǝ lizi liŋɽi tatap, mindaŋ nǝr andasi-na nǝraarɔŋw, “Ŋiɽaŋal ŋɔ ŋir ṯaŋ? Ǝṯi kwɔr-ŋgwɔ ǝllici rigɽimǝ ruruuŋwɔ waamira sɔlṯa-gi, nǝ ŋɔma-ŋi tok mindarŋ ǝṯir ruuthǝ kithaay bǝy-bǝyin!” 37 Nǝ ŋiɽaŋal ŋǝni ŋundu faathitha ǝzir naana tatap nǝ wirikanna-lɔ ki-bǝlǝḏ ŋgwa.
Yǝcu mɔŋgwǝ sǝwi lizi littǝzir.
(Maṯṯa 8:14-17Mɔrgus 1:29-34)
38 Nǝ Yǝcu ɔrlacci majma@ ŋwɔḏoŋw nɔŋweele ki-dɔɔnɔ kwǝthi Sim@aan. Nǝ kwunǝyin kwǝthi Sim@aan-ŋǝ kwir kwaaw naani kinaŋw kwimthi hummǝ tig-tig. Nǝr tuurǝcci Yǝcu-ŋw-lɔ ŋunduŋw-ŋgi. 39 Nɔŋweele nɔŋw rilli ki-ṯuɽumǝ, nɔŋw ǝllici hummǝ waamira ethi ruu kithaay. Ṯaŋw nɔŋw ruu kithaay tɔc. Mindaŋ nɔŋw diiɽǝnni tɔc, nɔŋwsi ogmicelɔ. 40 Mǝ aaŋwɔn ɔɽi tǝ, nǝ lizi kila tatap lǝthi limǝṯhgen luumǝ kimǝthi kirna ter-ter, nǝrsi ǝvicǝ Yǝcu-ŋwɔ; mindaŋ nɔŋw-si kette riila tatap leere-leere nɔŋwsi sǝwi. 41 Nǝ shayaaṯiin ruuthǝ ki-lizi-nǝ littǝzir kwaarɔ kwɔɔla nǝraarɔŋw, “Ŋa kwir Tɔr ṯǝthi Allah!” Nǝsi Yǝcu ǝrmici, mindaŋ nɔŋwseere ǝvrinyji ethi andasi mac, kaka mǝr-gwɔ elŋe ethaarɔŋw kwir Kwɔrɔstɔ.
Yǝcu mɔŋgwaari bǝshirǝ ki-limajma@-na.
(Mɔrgus 1:35-39)
42 Mǝ kaaŋwɔn-na oro tǝ nǝ Yǝcu rucci mǝḏiinǝ-nǝ nɔŋweele kǝzir witi wǝthi lizi-nǝ mac, mindaŋ nǝ lizi aari ibṯǝḏi ethi naŋni ŋunduŋw-lɔ, mindaŋ mǝr kaṯṯasi tǝ, nǝr ṯǝcci ethi ṯiinyini ŋunduŋw ethiseere ṯayyalɔ mac. 43 Laakin nɔŋwsǝccǝŋw, “Laazim nyaari bǝshirǝ ŋiɽaŋali ŋisaaw ŋǝthi Ŋeeleny ŋǝthi Allah ki-muḏun-nǝ kwɔthaathɔ tok, kaka nɔrɔr-gwɔ ṯǝ ŋɔ ŋɔɔsasany-gwɔ Allah ethisi ǝrri.” 44 Ṯaŋw nɔŋwaari bǝshirǝ ki-limajma@-na lǝthi bǝlǝḏ tatap.
Kicu'ba Ojo Yesu te
(Matayo 4:1-11Marako 1:12-13)
1 Yesu egote ni Golo Yaradene yasi twi Tori Alokado be ago Tori ugu nda te le vocowa ya, 2 kicu'ba ojo ta ndaro te lau u'duna 'butesu, tu gi cini ana si nda nya ŋga aza kote, ago okyena vosi nda te täbiri ro. 3 Kicu'ba atate ndäri ekye: “Ondro ka'do mini orivoya Ŋgwa Lu ro owo mita kuni ono kotozaru ambata ro.” 4 Oko Yesu zatadrite ekye: “Taegyi atate ekye: ‘Lidri ni ko orine toto alo ambata si.’ ” 5 'Dooko kicu'ba lutu nda te kuru ago ka'da 'bädri cini se abe mirina 'bädri'bai si te ndäri ndriŋwa. 6 Kicu'ba atate ndäri ekye: “Mozona mbara cini ono ndi miri ndi ŋgadriamba cini ono be. Ozo vona te cini märi, ago mozona ndi 'dise mabe onjina ri. 7 Vona cini ono a'dona ndi miro, ka'do ondro nyämätu ma te owo.”
8 Yesu zatadrite ekye: “Taegyi atate ekye: ‘Beṛo miri Opi Lu miro mätune ago ruindune toto ndäri ayani!’ ”
9 'Dooko kicu'ba ugu Yesu te Yerusalema ya ago edre nda te le kuru doṛi Yekalu ro dri, ago atate ndäri ekye: “Ondro ka'do mi ni orivoya Ŋgwa Lu ro owo, nyevo andivo miro vuru ni nosi. 10 Tana taegyi atate ekye: ‘Lu ozona ta 'da malaika ndaro ri ta miro otine.’ 11 Taegyi ata kpate ekye: ‘Ànya okonayi mi 'da drí anyaro ya ukyi kuni oga pa miro 'da.’ ” 12 Oko Yesu zatadrite ekye: “Taegyi atate ekye: ‘Beṛo ko miri ta Opi Lu miro ro ojone.’ ” 13 Ondro kicu'ba konde ta Yesu ro ojona te ta cini yasi oko, nda e'be nda te tiko.
Yesu Eto Losi Ndaro te Galilaya ya
(Matayo 4:12-17Marako 1:14-15)
14 'Dooko Yesu gote Galilaya ya, ago mbara Tori Alokado ro orivoya nda be. Lazo ta ndaro ro larirute wari cini ana yasi. 15 Nda emba ŋga te zoitaeriro ànyaro yasi ago 'dicini räṛu nda te.
Aga Yesu Tezo Nazareta ya
(Matayo 13:53-58Marako 6:1-6)
16 'Dooko Yesu oyite Nazareta ya, vose nda mbate kigye ana ya, ago Sabata si nda oyite oso ondoalo ronye zotaeriro ya. Nda ŋgate kuru Taegyi uzine; 17 ago ozo buku nebi Yesaya rote nda rigye, nda pere buku se oroṛobe ana te ago usu vose egyi ta be kigye ekye:
18 “Tori Opi ro orivoya mädri,
tana nda nji ma ni lazokado ezine ati'bai ri.
Nda zo ma te ta 'dionjiro dritai ro ayone kamba'bai ri,
ago ta voondre logoro ayone miako'bai ri,
'dise kamba'bai ro onjine oyine dritai ro,
19 ago ta ayone anjioko tu esate
se Opi opana lidri ndaro 'da.”
20 Yesu roṛo buku roṛoroṛo rote, ozote kovole ruindu'ba ri, ago rite vuru. Lidri cini zotaeriro ya mi ànyaro lewite nda dri, 21 nda atate ànyari ekye: “Ondro ono vo taegyi ono ya ono tana sate ŋgye mina ya, oso nyèribe uzivona ya ronye.” 22 Ànya cini atayite kado ta ndaro ta ago laroyite ata se kado nda katabe ŋgälä ana tana ro. Ànya atayite ekye: “Inye'do nda ṛo ko ŋgwa Yosepa roya?” 23 Nda atate ànyari ekye: “Mama ndi endaro misina taoni ono mina 'da märi ekye: ‘Ede'ba nyede andivo miro.’ Nyìtina ta kpa 'da märi ta oyene noŋwa 'ba'desi 'ba maro roya oso ŋgase nyèri tana be ayete Kaperenauma ya ronye.” 24 Yesu go ata te ekye: “Endaro mata ämiri ono, äru nebi kote alona 'ba'desi 'ba modo ndaro roya.
25 “Nyèri ta maro, orivoya taŋgye yi anjioko, ävuzii amba orivoya Yisaraele ya tu Eliya rosi, tuse 'bu ku'di kote ndroa na nätu kpäkyi ago mä'bu kozipara 'dete wari cini ya ana si. 26 Caoko azo Eliya kote 'diaza alo re Yisaraele ya, oko toto ävuzi se koribe Zarefata ya wari Sidona roya re ayani. 27 Ago lidri amba orivoya Yisaraele ya se ka ugu rueza ni adravo koziro kyini ro ri tu nebi Elisa rosi; caoko alo aza ànyaro ede kote, oko toto Namana Siria'ba ro ayani.” 28 Ondro lidri zotaeriro ya keri ta ono te oko, ànya a'dote kyilaro. 29 Ànya ŋgayite kuru, ànya seyi Yesu te tesi ni 'ba'desi yasi, ago lutuyi nda te dridopi lutu se abe 'ba'desi ànyaro be driigye ana ro dri. Ànya leyite nda du'dune kärägu yasi, 30 oko nda abate lowa lakosi ago oyite.
Mano se Tori Undiro be ana
(Marako 1:21-28)
31 'Dooko Yesu oyite Kaperenauma 'ba'desi se Galilaya ya ana ya nda emba lidri te kigye lau Sabata si. 32 Ànya cini laro tawi liti se nda emba ŋga be kigye si tana ro, tana nda ata ta te drikaca si. 33 Mano aza orivoya zotaeriro ya tori undiro demona robe nda ya, nda trete ṛeṛe kporo amba si ekye: 34 “A! Yesu Nazareta ro, mile e'di ama be ya? Nyikyi noŋwa ono ama tufune ya? Mäni mi te; mini Lazo'ba Alokado Lu ro owo!”
35 Yesu ta tori te ekye: “Nya'do titiro ago nyefo tesi ni mano ono yasi!” Demona vo mano ana te vuru ànya kandra ago efote tesi ni nda yasi teinye ŋga kozi aza oye ako ndäri.
36 Lidri cini larote ago atate azi ri ekye: “Ata nonye kwoi e'di ya? Drikaca ndi mbara be si mano ono kozo ta be torii undiro ri, ànya efo ndi tesi!” 37 Ago ta iti ta Yesu rota tana larirute vo cini yasi wari ana ya.
Yesu Ede Lidri Amba te
(Matayo 8:14-17Marako 1:29-34)
38 Yesu e'be zotaeriro te ago oyite 'ba Simona roya. Adraŋwa Simona ro orivoya adravo ro driu'bo kozi be; ago ànya peyi ta anyaro te Yesu ri. 39 Nda oyite ago edrete kitapara anyaro lomvo ago ta driu'bo te anya e'bene. Driu'bo e'be anya te, ago anya ŋgate dori kuru ago ozo ŋgaonya te ànyari.
40 Oci kitu ro vosi oko 'dicini se bereazi ànyaro adravoro adravo dritoto be iyi eziyi ànya te Yesu re; nda 'ba drí ndaro te ànya cini lomvo ba alo alo ago ede ànya cini te. 41 Demonai fote tesi ni lidri amba yasi, ugu totrebe ekye: “Mi ni Ŋgwa Lu ro owo!” Yesu ozotate demonai ri ago laga ànya zo atane, tana ànya niyite nda ni Mesiya owo.
Yesu Petate Zoitaeriro yasi
(Marako 1:35-39)
42 Voiwivoya oko Yesu e'be 'ba'desi te ago oyite vo iṛero ya. Lidri eto nda uṛite, ago ondro ànya kusuyi nda te oko, ànya ojoyite nda lagane ni oyivoya ni ànya resi. 43 Oko nda atate ànyari ekye: “Beṛo märi Lazokado Miri 'Bädri'ba Lu ro ro tana opene kpa 'ba'desi azaka yasi, tana ono ni tase Lu kezo mabe oyene owo.”
44 Ago nda petate Zoitaeriro Yuda ro yasi.