Yǝcu mɔŋgwɔ rilli kiyǝnǝ yǝthi Biilaaṯɔs.
(Maṯṯa 27:1-2, Maṯṯa 11-14Mɔrgus 15:1-5Yuhanna 18:28-38)
1 E-ta nǝ lɔdɔŋw kila tatap diiɽi nǝr mɔlɔ Yǝcu-ŋw nǝrgeele kiyǝnǝ yǝthi Biilaaṯɔs, 2 nǝr-gwɔ aari ibṯǝḏi ethi ǝnyji-nyji nda naana nǝraarɔŋw, “Nyiiŋǝ likaṯṯisa kwɔɔrɔ-ŋgwɔ kwɔkwaza lizi lǝri, nɔŋwsi andaci etheere inḏǝthǝ Imbraaṯɔɔra ṯɔlba mac, mindaŋ nɔŋw ruusi rogɽo ruuŋwun Kwɔrɔstɔ kwir mǝlik.”
3 Nǝ Biilaaṯɔs uṯicǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “A kwɔrɔ mǝlik kwǝthi Yahuuḏa?” Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “A kwaami andasiŋw.”
4 E-ta nǝ Biilaaṯɔs ǝccǝ rɔ-asa rǝthi kahana-ŋw lɔdɔŋw-li, “Nyii kwende kwɔmǝ kaṯṯaci kwɔɔrɔ-ŋgwɔ sǝbǝbǝ kweere kwigii kwǝthi-gwɔ ruusi ŋunduŋw kaṯṯi.” 5 Laakin nǝrmǝ kǝniny tuurǝthǝlɔ tur rerrec nǝraarɔŋw, “Kwaari ibṯǝḏi ṯa@liim-thi ṯuuŋwun, nɔŋw ɔkkwazi lizi ethi diiɽi ŋǝryǝ-ŋi Yahuuḏiiyyǝ-ŋwɔ naana tatap. Nɔŋwaara ibṯǝḏi Jǝliil-ŋgi mindaŋ kwɔmǝ ɔppatha kɔnɔŋw kirem kimaara.”
Yǝcu mɔŋgwɔ rilli kiyǝnǝ yǝthi Hiiruuḏus.
6 Mǝsi Biilaaṯɔs neŋne ŋɔ nɔŋwaarɔŋw, “Kwɔr-ŋgwɔ kwaani oro Kwɔjǝliilǝ?” 7 Nǝ mɔŋwsi elŋe ethaarɔŋw Yǝcu kwɔnanni kǝzir wɔnaanɔ ki-rii-nǝ rǝthi Hiiruuḏus, nɔŋw ṯiŋacci Hiiruuḏus-ŋwɔ kaka a-naani-ŋgwɔ Urshaliim ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila. 8 Nǝ Hiiruuḏus aamina beṯṯen mɔŋgweese Yǝcu-ŋw, kaka niŋna-ŋgwɔ ŋiɽaŋali ŋǝni ŋundu, mindaŋ nɔŋw naŋnalɔ beṯṯen kinaŋw tuk etheese ŋunduŋw. Nɔŋw kittatha ethi iisacci Yǝcu-ŋwɔ ŋilima ŋeere. 9 Ṯaŋw nǝ Hiiruuḏus uṯici Yǝcu-ŋwlɔ ŋiɽaŋal-ŋilɔ ŋuuru, laakin nǝ Yǝcu ere ǝŋnici ḏuṯ. 10 Nǝ rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ mɔ@alllmiin-ŋǝli kwǝthi Sherii@a dɔŋgwatha keṯṯɔk nǝr allasi Yǝcu-ŋw ŋiɽaŋali naana, ŋifirlli-ŋifirlli. 11 Nǝ Hiiruuḏus-ŋǝ jesh-gi kwuuŋwun ǝwɽǝ yǝy-lɔ, nǝr ǝrrǝlɔŋw kathiri; mindaŋ nǝr ɔɽacci kwɔɔvana kwiccaw kwiithɔ naana, e-ta nɔŋw-mǝ ɔɽiccǝ Biilaaṯɔs-ŋwɔ. 12 Nǝ ki-laamin-lǝ ṯǝ kila, nǝ Hiiruuḏus-ŋǝ ammithi Biilaaṯɔs-gi, kaka nɔrɔr-gwɔ ṯuwǝn kerreny.
Yǝcu mǝr-gwɔ ǝccǝ haakima ŋiɽany-ŋi.
(Maṯṯa 27:15-26Mɔrgus 15:6-15Yuhanna 18:39—19:16)
13 Nǝ Biilaaṯɔs ɔrnɔṯa rɔ-asa rǝthi kahana dɔŋw leeleny-li nǝ lizi tok. 14 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋaaŋa lɔmɔlca-nyii kwɔɔrɔ-ŋgwɔ naarɔŋw kwɔmɔmlɔttathi lizi ki-thaay ṯigii. Nǝ ŋgwɔ-pa kwɔmǝ-nyii ṯǝcci kiyǝnǝ yaalɔ mindaŋ ninyeere inḏaci ŋiɽaŋalii ŋeere ŋigii mac ŋa ŋallisa-ŋǝsi naana. 15 Nǝ Hiiruuḏus tok nɔŋweere inḏaca ŋiɽaŋali ŋeere mac, kaka mɔŋgwɔ ǝɽiccǝ nyuŋw ŋunduŋw. Ṯaŋw nǝ kwomne ere kweere mac kwɔgii kwǝrrǝ kwɔr-ŋgwɔ kwǝthi-gwɔ iɽinyatha. 16 Ŋwɔṯaŋw ethiny ippi souṯ-gi mindaŋ nyii ṯiŋatha kithaay ŋweele.” [ 17 Nǝ ki-@iiḏ-nǝ ǝṯisi Biilaaṯɔs kǝdici musjuunǝ kwette kwǝṯir naŋni ŋundu-ŋǝ.]
18 Nǝ lɔdɔŋw tatap attasi kwɔɔla nǝraarɔŋw, “Iɽinyithi ŋundu-ŋwɔ! Nyji kǝdicǝ Baaraabaas-ŋwɔ!” 19 Baaraabaas-tǝ nɔŋworo kwette wɔgittar ki-sijin-nǝ ŋiɽaŋal-ŋi ŋɔkkasaŋw-ŋi lizi ŋǝriyǝ naana, nǝ ḏimmi tigittaŋw tɔk ki-mǝḏiinǝ-nǝ.
20 Nǝ kaka a-naŋna-gwɔ Biilaaṯɔs ethi kǝdu Yǝcu-ŋw, nɔŋwsi tuurǝccǝlɔ kwokwony. 21 Laakin nǝr ǝŋnici kwɔɔlagi-na nǝrǝccǝŋw, “Ṯigrǝthu ŋunduŋwɔ ki-ŋwuuɽi-lɔ! Ṯigrǝthu ŋunduŋwɔ ki-ŋwuuɽi-lǝ!”
22 Nǝsi Biilaaṯɔs andaci kwokwony ki-taamin-la tir ṯɔɽol nɔŋwsǝccǝŋw, “Laakin kaṯṯi kindǝr kǝndu kǝrrǝŋw? Kwende kwɔmǝ-nyii inḏaci kwomne kweere kwigii kwǝthi-gwɔ iɽinyatha! Kwǝnyii ippi sɔuṯ-gi mindaŋ nyi-mǝ kǝdu ŋweele.”
23 Laakin nǝr-mǝ mithithi kwɔɔla rerrec ŋɔmmaŋi ethi ɽeenye Yǝcu-ŋwɔ ki-ŋwuuɽi-lǝ, mindaŋ nǝr ɔvthasi kenyjer-gi. 24 Mindaŋ nǝ Biilaaṯɔs alla waamira wǝni ŋiɽany ŋǝthi Yǝcu kaka-ṯǝ ŋa ŋinaŋnarsi. 25 Nɔŋw kǝdu kwɔɔrɔ-ŋgwa kwɔnaŋnar, ŋgwa kwɔgittar ki-sijin-nǝ ŋiɽaŋal-ŋi ŋɔkkasaŋw-ŋi lizi ŋǝriyǝ naana, nǝ ŋigittaŋw-gi ḏimmiya tok, e-ta nɔŋwsi-mǝ inḏǝthǝ Yǝcu-ŋwɔ ethisi ǝrrici ŋirga ŋinaŋnarsi.
Yǝcu mǝr-gwɔ ṯigrǝthǝ ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ.
(Maṯṯa 27:32-44Mɔrgus 15:21-32Yuhanna 19:17-27)
26 Nǝ mǝr mɔlɔ Yǝcu-ŋwɔ, mindaŋ mǝrgeele, nǝr biɽithi kwɔr-ŋǝli kwette kithaay kwǝthi Gayrwaan-ŋwɔ kwǝni Sim@aan kwɔnaanɔ kwuthǝr nɔŋw-mǝ aaɽa. Nǝr mithǝ nǝr uvuni ŋwuuɽ ŋwɔɽɔmɔthalɔ nɔŋw-ŋi rɔɔmi Yǝcu-ŋw kuṯṯunǝ.
27 Nǝ lɔdɔŋw lɔppa lǝthi lizi rɔɔmi ŋunduŋw; nǝ ki-lɔdɔŋw-na kila nǝ laaw naani lokwo laarɔ kwɔɔla kwaarathir nǝ lɔppɔna tok 28 Laakin nǝ Yǝcu ɔrllalɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “Laaw lǝthi Urshaliim-ŋwɔ! Ǝṯir-nyii aarathi mac, aarathir kǝniny rogɽo raalɔ nǝ nyɔɔrɔ nyaalɔ tok. 29 Kaka ninḏi-gwɔ ŋwaamin ethiila mindaŋ a lizi aarɔŋw, ‘Athrɔ aatha kwɔsaathɔ-gwɔ laaw bakhatha kila liti lǝthi nyɔɔrɔ mac, liti lilŋiṯṯi nyɔɔrɔ mac, wala ethisi iiɽi’. 30 Lɔɔmɔr lindǝr-ṯǝ kila linḏi-li lizi ethǝccǝ yaayinɔ-ŋw, ‘Iidǝthǝr-nyji-gwɔlǝ’ nǝ ǝrǝccǝ ŋwundǝri-ŋw, ‘Kwuɽubǝthir-nyjǝlɔ!’ 31 Mǝ kwomne kwɔrtɔtɔŋw kwigiina ṯiga-ṯiga ǝrnini ŋiɽaŋal tǝ ŋaami naanɔŋw rac, e-ta ŋinḏi ethi rotto tha mǝr ǝrnini ŋigii?”
32 Nǝ lɔr naani ndǝn ligii limɔlthursi ethisi ɽeenye Yǝcu-ŋǝli. 33 Mǝr ɔppatha kǝzir wǝni, “Kɔrkɔny,” nǝr ṯigrǝthǝ Yǝcu-ŋwɔ ki-ŋwuuɽi-lǝ kinanaŋw, nǝ ndǝn ligii tok, kwette ki-thii tǝthi mɔni, nǝ kwɔthaathɔ ki-thii ṯǝthi ŋǝgwur. 34 Nǝ Yǝcu aarɔŋw, “Papa, fivricǝsi; kaka niti nilŋithirsi-gwɔ mac ŋa ŋǝrrǝrsi.” 35 Nǝ lizi rilli kinaŋw liccaca, rɔ-asa-ri rǝthi Yahuuḏ, nǝr ǝrrǝlɔŋw kathri, nǝraaroŋw, “Lǝṯi-ŋwsi-pǝ kilǝthi lithaathɔ; ethiŋw-mbǝ kilǝthi rogɽo ruuŋwun mɔŋworo Kwɔrɔstɔ kwǝthi Allah ŋgwa kwicca-ŋwna!”
36 Naaɽi nǝ jesh ǝrrǝlɔŋw tok kathri; nǝr dɔŋgwatha naanɔ-ŋgwɔ keṯṯok nǝr inḏǝthǝ khalla, 37 e-ta nǝrǝccǝŋw, “Moro Mǝlik kwǝthi Yahuuḏ, kilǝthǝ-ti rogɽo rɔɔŋwa!”
38 Nǝ ŋiɽaŋal lothone kindala luuŋwun ŋǝniŋw, “Mǝlik kwǝthi Yahuuḏ kwir-ŋgwɔ.”
39 Nǝ kwette kwǝthi kila ligii kwallisar-sili kinaŋw, ollo ŋunduŋw nɔŋwɔccǝŋw, “A kwiti kwɔrɔ Kwɔrɔstɔ mac-a? Nǝ kilǝthǝ-mbǝ rogɽo rɔɔŋwa, nǝ nyuŋwsi tok!”
40 Nǝ ŋgwa kwɔthaathɔ ǝrmici ŋunduŋw nɔŋwɔccǝŋw, “A kwiti kwithiinya Allah mac-a? A kwaava-pa hɔkwɔma wir kaka waavaŋw. 41 Nǝ wǝri nɔŋwaami eleŋw ŋiɽaŋal-ŋi ŋɔ ŋǝrricǝr-nyji, nǝreele dap-dap kwomne-gi kwǝrrǝndi; laakin ŋundu-tǝ, ŋende ŋeere ŋǝrrǝ-ŋwsi ŋigii.” 42 E-ta nɔŋwɔccǝ Yǝcu-ŋwɔ, “Yǝcu ṯiŋaayinany mǝ aaɽa kwɔmǝ rɔɔtha Mǝlik.”
43 Nǝ Yǝcu ǝccǝŋw, “Nyii kwɔŋa ǝccǝ wa@ḏa rerrem, aŋwɔnɔ-ṯǝ a-naani nyii-gi ki Fǝrḏɔɔs-na.”
Ŋiɽany ŋǝthi Yǝcu.
(Maṯṯa 27:45-56Mɔrgus 15:33-41Yuhanna 19:28-30)
44 Mǝ saa@ oro wrii-kwuɽǝn kwǝthi kaaŋwɔn-naŋw, nǝ aaŋwɔn ere ṯiŋatha fɔɔrilɔ mac, nǝ kirim karbatha bǝlǝḏǝ naana tatap mindaŋ nǝ saa@ oro ṯɔɽɔl kwǝthi kirakalɔ-ŋw; 45 e-ta nǝ siṯaar kwɔnaanɔ ki Heikal-na uɽǝnninǝ kwuɽǝn. 46 Nǝ Yǝcu ɔvɔna ŋɔmmaŋi nɔŋwaarɔŋw, “Papa! nyii kwɔŋǝ kettice ṯigɽimǝ ṯiinyi ki-rii-na rɔɔŋwa!” Mɔŋwsi andasi ŋɔ tǝ, nɔŋw fuuri ṯigɽimǝ.
47 Mǝ gaa-iḏ ese ŋiɽaŋali ŋa ŋǝrrinǝ, nɔŋw ɔrtatha Allah nɔŋwaarɔŋw, “Kwɔr-ŋgwɔ kwɔsɔɔɽɔ-mi rerrem kwiti kwǝthi lɔɔma-na leere ḏuṯ!” 48 Nǝ lɔdɔŋw tatap liraayithɔ kinaŋw ethi iccaci, mǝrseese ŋǝrrinǝ, nǝr aaɽitha dɔɔnɔ-na lippithi lɔrdɔm leeŋen ŋarriny. 49 Kila tatap lilŋithi Yǝcu-ŋw wɔɽe-wɔɽeny, nǝ laaw tok kila lirɔɔmɔ ŋunduŋw Jǝliil tuk, nǝr rilli kinǝŋgwu tuk licca kwomne ŋgwɔ.
Yǝcu mǝr-gwɔ aanitha.
(Maṯṯa 27:57-61Mɔrgus 15:42-47Yuhanna 19:38-42)
50 Nǝ kwɔr naani kwette kwǝni Yuusuf kwǝthi mǝḏiinǝ kwǝni Raama kwǝthi Yahuuḏiiyyǝ-ŋw; nɔŋworo kwujǝwuṯ kwǝthi mǝjlǝs, kwisaaw nǝ kwirllalɔ tok, 51 ǝṯɔŋweere ǝmmini ŋiɽaŋali nǝ ŋothɽor ŋeeŋen mac, nɔŋwɔni kwǝkkicǝ Ŋeelenyi kizǝn ŋǝthi Allah. 52 Nɔŋweele naanɔ-gwɔ Biilaaṯɔs nɔŋw uṯicǝlɔ aŋna-yi wǝthi Yǝcu. 53 Mindaŋ nɔŋw dappisa aŋnalɔ, e-ta nɔŋw ippǝsi kǝfǝnǝ naana, mindaŋ nɔŋw ǝnyji ki-thimaamɔ-na ṯukwurṯur ki-liiɽi-na lɔnḏɔ, ṯiti ṯimǝr-gwɔ aanitha kinnǝ kwizi kweere mac. 54 Nǝ laamin kila tǝ nɔŋworo lǝthi ogwom-lɔ limǝ-li Sǝbiṯ aadithi ethi aari ibṯǝḏi.
55 Nǝ laaw kila lirɔɔmɔ Yǝcu-ŋwlɔ Jǝliil tuk, ele Yuusuf-ŋǝli, mindaŋ nǝreese ṯimaamɔwa nǝ aŋna tok wɔgitittar aŋgwɔrɔ. 56 E-ta nǝr aaɽitha dɔɔnɔ nǝr lagiza kwɔthɽɔla-na, nǝ fithni tok kwaami wǝŋ kwǝthi aŋna wuuŋwun, mindaŋ mǝ Sǝbiṯ oro tǝ, nǝr kaṯṯɔ wǝŋ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi waamir.
Ezi Yesu te Pilato Kandra
(Matayo 27:1-2Matayo 11-14Marako 15:1-5Yoane 18:28-38)
1 Ago gboko cini ŋgate kuru, ago eziyi Yesu te Pilato kandra, 2 ago ànya etoyi nda kicute ekye: “Musu mano ono te drî lidri ro enjivoya, ka ta ata ànyari ko parata driutwero ozone 'Bädri'ba Roma ro ri, ago ka ata ekye yi ni Mesiya 'Bädri'ba owo.”
3 Ago Pilato eji nda te ekye: “Inye'do mini 'Bädri'ba Yudai ro owo ya?” Ago Yesu zatadrite ekye: “Nyata teṛo ŋgye.”
4 Ago Pilato atate kohanii 'desi ri ndi lowa tomoyo ana be ekye: “Musu taenji aza ko mano ono be.”
5 Oko ànya soyite ndi ago atate mbarasi ekye: “Ŋgaemba ndaro si nda ka ya lidri ro eŋgana Yuda cini yasi. Nda etoni Galilaya yasi, ago yauono nda esate le noŋwa.”
Azo Yesu te Eroda re
6 Ondro Pilato keri ta ono te oko nda ejitate ekye: “Inye'do mano ono Galilaya'ba yi ya?” 7 Ago ondro nda kunite Yesu ni wari se Eroda kabe mirina yasi oko, nda zo nda te Eroda re, se orivoya Yerusalema ya tu ana si. 8 Ondro Eroda kondre Yesu te oko, nda a'dote yai'dwesi, tana nda eri ta Yesu rote kyeno, ago ṛo mio'ba be nda ondrene. Nda mio'ba be Yesu ondrene talaro ro oyevoya. 9 Ta'dota, Eroda eji ta amba teni Yesu si, oko nda zatadrina kote. 10 Ago kohanii 'desi ndi miemba'ba Ota robe efote mileya, ago kicuyi Yesu te mbara. 11 Ago Eroda ndi kyila'bai ndaro be guyi Yesu te, ago yeyi nda te koziro, ago soyi boŋgo liŋgyiekye runduṛuro te nda lomvo, ago logoyi nda te kovole Pilato re. 12 Ago tu ana modona si, Eroda ndi Pilato be a'doyite bereazi ro, oko teinye dri ta ono ri a'doako, ànya orivoya kyila'baazi ro.
Ape Vure Yesu rote Ufune
(Matayo 27:15-26Marako 15:6-15Yoane 18:39–19:16)
13 Ago Pilato zi kohanii 'desi te dri'bai ndi lidri be te voaloya 14 ago atate ànyari ekye: “Nyèzi mano ono te makandra ago nyàtate mìkye nda ka drî lidri ro enjina. Oko yauono mìndre meji nda te ami milesi, ago musu nda kote taenji se cini nyìkicu anya be sina be, 15 ca Eroda usu nda kote taenjibe, tana go logo nda te kovole amare. Ago mìndre, cu mano ono ye ŋga aza kote se nda o'bane odrane. 16 Ta'dota, ma'bana a'bina nda 'da ago onjina nda gwo.”
18 Ago vo lowa ro trete ekye: “Mifu nda. Nyonji Baraba ämäri.” 19 (A'ba Baraba te kamba ya ta ogbo ro ta 'bakici ya, ago kpa ta 'diufu rota.)
20 Ago Pilato le gi 'du Yesu onjine dritai ro ago nda atate kpa to'di ànyari. 21 Oko ànya go tre kpate to'di ekye: “Nyoto nda, nyoto nda.”
22 Ago Pilato ata kpate ànyari pere nina si ekye: “Tase kozi nda koyebe e'di ya? Musu taenji aza kote nda ya se nda o'bane odrane. Ka'do inye, ma'bana a'bina nda 'da ago onjina nda gwo dritai ro.”
23 Oko ànya rite 'du otrene kporo amba si ekye beṛo Yesu otone. Ago äduro otre ànyaro pe ŋgate ṛe. 24 Ago Pilato pe vure Yesu rote oso se ànya keji ta be tana ro ana ronye. 25 Ago nda onji mano se ànya keji ta be tana ro, se avobe kamba ya ta ogbo rota, ago kpa ta 'diufuro ro ana te. Ago nda ozo Yesu te ànya rigye, tase ànya kolebe oyene, ànya koye robe.
Oto Yesu te
(Matayo 27:32-44Marako 15:21-32Yoane 19:17-27)
26 Ago ondro kyila'bai kai te oyi Yesu be oko, ànya 'beyi drite mano aza be ni Kurene yasi se äzibe Simona ana, ka ikyi 'bakici ya ni 'baŋwa yasi. Ànya ruyi nda te ago 'bayi taka te nda kyembe uŋgyine ago osone Yesu vo.
27 Ago lowa du lidri ro sote nda vo ndi tro 'ditoko se kabe ugu ruṛu o'be ago liyi nda ta ana be. 28 Yesu za mi te ànya dri ago atate ànyari ekye: “Ndiriŋwa Yerusalema ro, nyìliyi ko mata, oko nyìliyi andivo amiro ta ago ŋgàga amiro ta ayani. 29 Tana tu kate eziikyi, se lidri atana 'da ekye: ‘Ànya se kondoro ni kado, se kuti ŋgwà ko'de, ago 'dise ŋgwà kondro ba na ko 'do.’ 30 'Do ni tuse lidri kaoye atane 'bereŋwa ri ekye: ‘Mi'de ämädri’ ago Lutui ri ekye: ‘Nyada'do ama.’ 31 Tana ondro ŋga oso nonye kwoi ka a'do tu ce lururo si, 'dooko ta e'di ro a'dona teni ondro ka'do ce kowite niya?”
32 Ago màno ago ritu azaka, se ànya riti taenji'bai ana olofo ànya kpate ufune tro Yesu be. 33 Ago ondro ànya kesate vose äzi be “Kowa drî ro” ana ya oko, ànya otoyi Yesu te lau, ndi taenji'ba se ritu kai be, alo drígwo ndaro ya, ago azana gaṛi ndaro ya. 34 Ago Yesu atate ekye: “Täpi nye'be ànya, tana ànya niyi tase ànya kayibe oyena ono ko.”
Ago ànya lonyiyi boŋgo ndaro te ànya voya, vodo ovo si. 35 Ago lidri edrete lau voondre, ago dri'bai Yudai ro 'degwo nda ugu ekye: “Nda pa azii te mi'ba nda kopa andivo iro, ondro ka'do nda gi ni Mesiya, se Lu konjibe owo.”
36 Ago kyila'bai guyi nda kpate, ànya ikyite ndare ago ozoyi vino se fere osoro te ndäri, 37 ago atayite ndäri ekye: “Mipa andivo miro ondro ka'do mini 'bädri'ba Yudai ro owo.”
38 Ago kurusi drile ndaro ya egyi ta koyi te ekye: “Ono ni 'Bädri Yudai ro owo.” 39 Ago alo aza taenji'ba ro se otobe lau ana ata te la'da o'da si ndäri ekye: “Inye'do mi ko ni Mesiya owo ya? Mipa andivo miro ndi ama be.”
40 Oko azana 'bidri ndaro te ekye: “Inye'do nyuturi Lu ko ya? Ape vure miro kpate oso ndaro ronye. 41 Oko amaro orivoya ŋgyero tana mùsu ono gi ŋgase màyebe ni taoye amaro si owo, oko mano ono ye ŋga aza ko koziro.” 42 Ago nda atate Yesu ri ekye: “Yesu, miyi ta maro ndi ondro nyikyite 'bädri'ba ro owo.” 43 Ago Yesu zatadrite ekye: “Endaro mata miri ono, kitu ondro ono si nya'dona mabe paradiso ya.”
Odra Yesu ro
(Matayo 27:45-56Marako 15:33-41Yoane 19:28-30)
44 Ago ondro te oso kitudiri ronye oko, ŋgätini tako 'bädri cini te, ago rite inye madale saa njidriesu. 45 Ago kitu eyivo kote ago boŋgo se ayibe Yekalu ya ana yana lesite ritu. 46 Ago Yesu trete otre amba si ekye: “Täpi, mäpäṛi adri maro te drí miro ya.” Ago ondro nda kata ta ono te oko ndi nda dragwo.
47 Ago ondro 'desi kyila'baro kondre tase ka'do be te oko, nda räṛu Lu te ekye: “Endaro mano ono taŋgye'ba yi.”
48 Ago ondro lowa tomoyo se kotokala be lau tase ana ondrene ana kondre tase ka'do be te oko, ànya cini gote 'bäru kätäti o'bi o'biro tusu si. 49 Ago lidri se cini kuni Yesu be ndi tro 'ditoko se kosobe nda vo ni Galilaya ya be edreyite lozo si ta kayi ondrene.
Ose Yesu ro
(Matayo 27:57-61Marako 15:42-47Yoane 19:38-42)
50 Mano aza orivoya ävuruna Yosepa, nda orivoya ni 'ba'desi Yuda ro se äzibe Arimatayo ana yasi. Nda orivoya alo aza gboko Taäyi'bai ro, mano kado ago kpa 'diri yi, 51 se letadri kote tavoora ndi taoye Taäyi'ba robe, nda ka ikyi Miri 'Bädri'ba Lu ro ro kotena. 52 Nda oyite Pilato re ago ejitate avo Yesu rota. 53 Ago nda lofo avo te vuru ago vute boŋgo rendelero ya, ago 'bate 'bu aza se agabe ni kuni se ase 'diaza kätina ro dri ko kigye ana ya. 54 Ago ana ni tu ruedero anjioko Sabata ka oyete etone.
55 Ago 'ditoko se kosobe Yesu vo ṛo ni Galilaya ya ana oyiyite tro Yosepa be, ago ndreyi 'budri Yesu rote ndi lala avo ndaro robe kigye. 56 Ago ànya egoyite 'bäru ago edeyi ŋga tägyi ŋgutruro ndi ido tägyi tagyiri robe te.
Ago tu Sabata rosi, ànya lolite oso Ota voro ronye.