Yǝcu-ŋǝ Zǝkkǝ-gi.
1 Nǝ Yǝcu ǝndi Ariiha, nɔŋw-ŋgi ruu-nǝ. 2 Nǝ rǝ-iis rette rǝthi ṯɔlba naani kinaŋw rǝni Zǝkkǝ, rir kwɔrṯɔ. 3 Mindaŋ nɔŋw ṯǝcci etheese Yǝcu-ŋwɔ, laakin kaka nǝni-ŋgwɔ kwɔblalɔ nɔŋweere ǝthi ŋɔma mac etheese Yǝcu-ŋwɔ sǝbǝb-gi kwǝthi dɔŋw. 4 Taŋw nɔŋw avri nɔŋw iŋnaci dɔŋw keereny-gi mindaŋ nɔŋw dallɔ kwɔɔtha-la etheese Yǝcu-ŋwɔ, kaka ninḏi-ŋgwɔ ethi ṯamthɔ ṯaay-thi kitha. 5 Mǝ Yǝcu iila kǝzir-ṯǝ wa, nɔŋw baaŋitha-la nɔŋwɔccǝ Zǝkkǝ-ŋwɔ, “Zǝkkǝ ḏappa fittak, kaka ninḏiny-gwɔ laazim ethi naani ki-dɔɔnɔ kwɔɔŋa aŋwnɔ.”
6 Nǝ Zǝkkǝ fiɽigatha nɔŋw dappatha-lɔ mindaŋ nɔŋw aalanni ṯinyiŋla-thina. 7 Mǝsi lizi kila tatap ese ŋɔmǝ ǝrrini ŋɔ, nǝr ǝrmithǝthǝnǝ nǝraarɔŋw, “Kwɔr-ŋgwɔ kwɔmeele ŋiirin ki-dɔɔnɔ kwǝthi kwɔr ŋgwa kwigii!”
8 Nǝ Zǝkkǝ diiɽǝthǝlǝ nɔŋwɔccǝ Kweelenyi-ŋwɔ, “Kweeleny, niŋnaṯi! Nyii kwinḏǝthǝ lɔwaaya kwomne kwiinyi nus, nǝ mǝnyii yatha kweere ḏaalimǝ-tǝ, nyǝɽici nyaamin-na kwaɽiŋan.” 9 Nǝ Yǝcu ǝccǝŋw, “Ŋiglǝthǝ ŋɔmǝ iila aŋwnɔ ki-dɔɔnɔ-ŋgwɔ, kaka nɔrɔ-gwɔ kwɔr-ŋgwɔ tok tɔr tǝthi Ibraahiim. 10 Kaka ninḏi-gwɔ Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ ethi naŋnalɔ mindaŋ ethisi kilǝthi kila limǝ ṯɔɔthi.”
Yaḏaam yirllalɔ nǝ yiti yirllalɔ mac.
(Maṯṯa 25:14-30)
11 Kinaŋw nakkica-tǝ lizi kinnǝni ŋiɽaŋali ŋɔ kizǝn, nǝ Yǝcu aari isṯimir nɔŋwsi andaci mǝthǝlǝ. E-ta nɔŋwɔni kwɔmǝ iilici Urshaliim ŋwɔ keṯṯok, mindaŋ nǝr kittatha ethaarɔŋw Ŋeeleny ŋǝthi Allah ŋɔmǝ aadithi kettok ethi ruwǝnnǝlɔ. 12 Mindaŋ nɔŋwsǝccǝŋw, “Kwɔr kwɔnaana kwette kwɔppa ŋɔɔrɔ yǝnǝ, kwinḏi etheele ki-bǝlǝḏ kwɔɔlɔna dɔddɔl ethi ruusǝ mǝlik, e-ta ǝŋgwɔŋw-mǝ aaɽitha dɔɔnɔ. 13 Nǝ niti mɔŋweele kinnǝni mac, nɔŋw ɔrnɔṯi yaḏaama yuuŋwun yir wrii nɔŋwsi inḏǝthǝ jineya wrii nɔŋwsǝccǝŋw, ‘Iisar ɔraṯisi-na ŋaajir-ŋi mindaŋ mǝnyii aaɽa’. 14 Nǝ ǝṯi lizi lǝthi bǝlǝḏ kwuuŋwun wǝsi, mindaŋ nǝr usici lizi ethi ǝccǝŋw, ‘Nyiiŋǝ liti linaŋna ethi kwɔr ŋgwɔ oro mǝlik kwǝri mac’.
15 “Mindaŋ mǝ kwɔr rɔɔtha mǝlik nɔŋwaaɽa. Nɔŋw alla waamira ethi yaḏaam iila kiyǝnǝ yuuŋwun fittak, mindaŋ etheese kwomne kwɔmǝr ǝginǝ ŋaajir-ŋi. 16 E-ta nɔŋw iila ŋga kiŋna nɔŋwɔccǝŋw, ‘Yaa Sǝyyiḏ nyii kwɔmǝ ǝginǝ jineya wrii kwɔbaalalɔ’. 17 Nɔŋwɔccǝŋw, ‘Ŋisaaw beṯṯen, a kwir khaḏaam kisaaw! Kaka nirlliŋa-gwɔlɔ kwomne-na kwokwoɽɔc-tǝ, ŋǝ inḏǝthǝ sɔlɽa ethi mithǝ muḏunǝ kwir wrii’. 18 Nɔŋw iila kir nimrǝ kwuɽǝn nɔŋwɔccǝŋw, ‘Yaa Sǝyyiḏ, nyii kwɔmǝ ǝginǝ jineya ṯɔthni jine-gi ŋgwa kwɔtɔpɔt kwinḏǝthǝ-nyii’. 19 Nɔŋwɔccǝŋw, ‘Nyii kwɔŋa inḏǝthǝ sɔlṯa ethi mithǝ muḏunǝ ṯɔthni’. 20 Nɔŋw iila kir ter kwokwony nɔŋwɔccǝŋw, ‘Yaa Sǝyyiḏ, jine kwɔɔŋa kwindǝr-ṯǝ ŋgwɔ; kwuluccǝ-nyii ki-minḏill-nǝ. 21 Ṯiinya-ŋa-gwɔ kaka nɔrŋa-gwɔ kwɔr kwɔfirlli ŋiɽaŋali. Kaka nǝṯi-gwɔ dimmi kwomne kwiti kwir kwɔɔŋa mac, nǝ ǝṯi ɔni ŋgwa kwiti kwuŋwuuthuŋǝ mac’. 22 Nɔŋwɔccǝŋw, ‘Ŋa ŋgwɔ kwir khaḏaam kigii ŋgɔ! Nyii kwɔŋǝ ǝccǝ haakima ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ṯuunyu ṯɔɔŋwa! Nelŋe rac ethaarɔŋw, nyii kwir kwɔr kwafirlli ŋiɽaŋali, kwǝṯi dimmi kwomne kwiti kwir kwiinyi mac, nǝ ǝṯi-nyii ɔni ŋgwa kwiti kwǝṯi-nyii kwee mac. 23 Imba ŋisaaw-pa rac, laakin a kwende kwɔgitta gwuruushǝ kwiinyi ki-bǝŋgi-nǝ? Mindaŋ ǝŋgi-nyii aaɽa tǝ, ǝŋgi-nyii aavi misaaga-gi’. 24 E-ta nɔŋwsǝccǝŋw kila lirlɔ kinaŋw, ‘Dimmǝthir jineya kithaay, mindaŋ inḏǝthǝ khaḏaama ŋga kǝthi jineya wrii’. 25 Laakin nǝrǝccǝŋw, ‘Yaa Sǝyyiḏ, kǝthi-pǝ jineya wrii kerreny tuk’. 26 Nɔŋwsi ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, ‘Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, kweere nyithak kwǝthi kwomne kweere ethir kaniny kiɽǝcci; laakin ŋgwa kwiti kwǝthi mac, nǝ mɔŋwsi kinnǝni ǝthi nyokwɽoc nyir kaka aatha kweere, ǝrisi-tǝ dimmǝthǝ kithaay. 27 Nǝ ŋǝthi kila lir ṯuwǝn ṯiinyi liti linaŋna-nyii ethoro mǝlik kweeŋen mac ṯǝ, mɔltharsi kɔnɔŋw mindaŋ ǝsi ɽeenye kiyǝnǝ yiinyi!’ ”
Yǝcu mɔŋgwɔ ǝnḏi ŋithiinyǝ-ŋi Urshaliim.
(Maṯṯa 21:1-11Mɔrgus 11:1-11Yuhanna 12:12-19)
28 Mǝ Yǝcu andasi ŋiɽaŋali ŋɔ, nɔŋwsi iŋnaci keereny etheele Urshaliim. 29 Mɔŋw iilicǝ Beiṯ-faajii-ŋwɔsi Beiṯ-@aniya-gi keṯṯok, kaayin wǝni Zeiṯuun, nɔŋw ɔɔsi ṯalaamiiza ṯiɽǝn keereny-gi. 30 Nɔŋwsǝccǝŋw “Nḏir ki-lilli-na linaanica-ŋǝsi keereny-gi, mǝgwɔ ǝnḏinǝ-tǝ, a kaṯṯasi tǝɽiŋgǝŋi tir limaathar tikǝkkinǝlɔ, titi timǝr-gwɔ allɔ-la kinnǝni mac. Kǝdithǝr a mɔltha kɔnɔŋw. 31 Mǝŋǝsi kweere ǝccǝŋw, totho timǝ kǝḏu-tǝ, ǝccǝŋw, Kweeleny kworo kwɔnaŋna.”
32 Mǝr iidǝthǝ kithaay mǝreele, nǝr kaṯṯasi kwomne tatap kwirga ŋgwa kwandisa-gi Yǝcu. 33 Na mǝr kǝdu tǝɽiŋgǝŋi tɔc, nǝsi lizi lǝthi ǝccǝŋw, “Totho timǝ kǝdu?” 34 Nǝrsi ǝŋnici nǝrsǝccǝŋw, “Kweeleny kwɔrɔ kwɔnaŋna.” 35 Mindaŋ nǝr mɔltha tǝɽiŋgǝŋi nǝreele naanɔ-gwɔ Yǝcu. E-ta nǝr kwurbi yirethi yeeŋen ki-tǝɽiŋgǝ-lǝ, mindaŋ nǝr-gwɔ allasi Yǝcu-ŋwlǝ. 36 Mɔŋgwɔ dallɔ-la kwinḏi, nǝ lizi kwurbi yireth-lɔ yeeŋen ki-thaay-la.
37 Mɔŋw iilicǝ Urshaliim-ŋwɔ keṯṯok, kəzir wirri-gwɔ ṯaay nda-li Kaayin wǝni Zeiṯuun, nǝ dɔŋw tatap ləthi ṯalaamiiz ṯuuŋwun aari ibṯəḏi ethi nyeŋlena mindaŋ nər biɽəthə Allah yiriny rogɽo-ri rɔppa-rɔppa ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ŋothɽor ŋɔppa-ŋɔppa ŋimǝrsi ese. 38 Nəraarɔŋw, “Ethi Məlik ɔrtanni ŋgwa kwinḏi yiŋiny-yi yəthi Kweeleny! Ethi ṯaama naana naani ki-leere-na, a ŋinith naani kindala kider!”
39 Nə Lifirriisiiyyiin lokwo kila linaanɔ ki-lɔdɔŋw-na əccə Yəcu-ŋwɔ, “Yaa Mɔ@allim kirinyathi ṯalaamiiza ṯɔɔŋwa ethi naani tugwup!” 40 Nəsi Yəcu əŋnici nɔŋwsəccəŋw, “Nyii kwǝccǝ-ŋəsi-mə ŋwə, mər kinnə naani ŋundu-ŋə tugwup, ətə yall aari ibṯəḏi ethi kegitte ŋwəkəɽiŋi-lɔ.”
Yǝcu mɔŋgwɔ aaritha Urshaliim-ŋwɔ.
41 Mɔŋw iilicǝ mǝḏiinǝ keṯṯok, mindaŋ mɔŋw ese nɔŋw aaritha, 42 nɔŋwaarɔŋw, “Athɔrɔ ǝŋgi fǝtǝ elŋe aŋwɔnɔ kwomne kwunǝŋninnǝ kwǝthi ṯaama naana! Laakin kire-kirem-ŋgwɔ tǝ, nɔŋwɔni kwuluccunǝthi-ŋǝ kiyǝnǝ yɔɔŋwa. 43 Ŋwaamin ŋwa ŋwinḏi-ŋǝ ethiilicǝ, mindaŋ ǝŋǝ ṯuwǝn ṯɔɔŋwa rikkathalɔ rikkak lɔɽɔmɔthicǝ-ŋǝsi kwomne-lɔ kithaay, mindaŋ ǝrŋǝ riithini dɔc raay tok. 44 Liŋǝ kiirasalɔ ker-ker, mindaŋ ǝri ɽeenye lizi tatap kila linaanɔ duŋgwɔŋa-na ǝreere duŋgwǝci kaali keere mac ethi naani kǝzir wuuŋwun, kaka niti nilŋithi-ŋǝ gwɔ lɔɔmɔri mac kila limǝ-li Allah iila ethi kilǝthi ŋaaŋwɔ!”
Yǝcu mɔŋŋweele ki Heikal-na.
(Maṯṯa 21:12-17Mɔrgus 11:15-19Yuhanna 2:13-22)
45 E-ta nǝ Yǝcu ele nɔŋw ǝnḏi ki Heikal-na, mindaŋ nɔŋwaari ibṯǝḏi ethi rutti raajira kithaay. 46 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋɔlɔɔthɔna-pa ŋaari-ŋi Allah-ŋwɔ, ‘Dɔɔnɔ kwiinyi kwir kwǝthi ṯaara kiyiiriny’. Laakin ŋaaŋa tǝ kwɔmǝ ruusi kaka kibaŋ kǝthi lɔɔɽam!”
47 Nǝ ǝṯi Yǝcu aari @allima ŋwaamin tatap ki Heikal-na. Mindaŋ nǝ rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ mɔ@allimiin-gi kwǝthi Sherii@a nǝ rɔ-asa rǝthi lizi tok, nǝr naŋni ethi ɽeenye ŋunduŋw. 48 Laakin nǝreere kaṯṯasi ṯaay mac ethisi ǝrri, kaka naarir-gwɔ isṯimir ethi niŋnaci, nǝreere naŋni mac ethisi ŋiɽaŋal ŋeere ere ṯamthitha naana mac.
Yesu ndi Zakayo be
1 Ago Yesu oyite Yeriko ya ago kate ugu lävu kigyesi. 2 Ago mano aza orivoya lau ävuruna Zakayo nda parata koto'ba 'desi yi, ago orivoya ŋgaamba be. 3 Nda ojote ya cini si Yesu ondrene kode nda a'di owo, oko nda mano nyagoraŋwa yi, ago ni kote Yesu ondrene ni lowa ri. 4 Ta'dota, nda mute driya ago tute ce kyi'du ro dri Yesu ondrene, se kaoye lävune liti ana yasi. 5 Ago ondro Yesu kesate vose ana ya oko, nda ndre vote kuru ago atate ekye: “Zakayo, nyefo vuru ndrindri, tana kitu ondro ono si beṛo märi orine zo miro ya.”
6 Ago Zakayo efote vuru ndrindri, ndi ru Yesu te riyä amba si. 7 Ago lidri cini se kondre ta ono be ono eto atate ŋguruŋguru ekye: “Mano ono oyite ŋgwazi ro 'ba takozi'ba roya.”
8 Ago Zakayo edrete kuru ago atate Opi ri ekye: “Mindre Opi, mozona telesi lakaza maro ro ati'bai ri, ago ondro ka'do moco 'diaza te ŋga aza ro, mologona vona perena su.”
9 Ago Yesu atate ndäri ekye: “Kitu ondro ono si ono ŋgaopa ikyite zo ono ya, tana mano ono kpani zelevo Abarayama ro yasi. 10 Tana Ŋgwa Lidri ro ikyite 'dise kujebe uṛine ago opane.”
Lapidriopi Parata Kaciro Logo Läguläguro ro
(Matayo 25:14-30)
11 Ago ondro lidri kadri tase ono erina oko, Yesu ugu atate ago iti lapidriopi ono te ànyari. Nda te lototi Yerusalema lomvo ago lidri koma iro be ekye, Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ka oyete esane ndri ro. 12 Ta'dota, nda atate ànyari ekye: “Mano orooro aza oyite 'bädri lozo aza ya nda o'bane 'bädri'ba ro ago 'dovosi ogo egone 'bäru. 13 Oko dri teinye ndäri oyiako, nda zi ruindu'bai 'butealo ndaro te ago ozo parata kaciro logo läguläguro te ànya cini ri ba alo alo ago atate ànyari ekye: ‘Nyòyi nyìliti ŋga parata ono si madale mego lutu.’ 14 Oko lidri 'bädri ndaro ro yana osoro nda lomvo ago ta'dota ànya zoyi lazo'bai te nda vo atane ekye: ‘Màle mano ono ko a'done 'bädri'ba amaro.’
15 “Caoko, a'ba mano ana te 'bädri'ba ro ago nda egote. Ago nda zo lazo te ruindu'bai se nda kozo parata be ànyari ana vo, tana nda kuni drinju'du se ànya kusube ŋga logye si ana robe. 16 Ruindu'ba käti ikyite ago atate ekye: ‘'Desi parata logo läguläguro alodi se nyozobe märi ono liti parata logo läguläguro te 'butealo.’ 17 Ago nda atate ndäri ekye: ‘Miyete kado, mi orivoya ruindu'ba kado yi. Tana nya'do te 'diri ŋga giṛiŋwa ya, ta 'do ro, nya'dona te drikaca be 'bakici 'butealo dri.’ 18 Ago ruindu'ba ṛiri ikyite, ago atate ekye: ‘'Desi parata logo läguläguro miro liti parata nji aza kpate.’ 19 Ago 'desi atate ndäri ekye: ‘Nya'dona te drikaca be 'bakici nji dri.’
20 “Ago ruindu'ba aza ikyi kpate ago atate ekye: ‘'Desi parata miro logo läguläguro begi ono, mada'dote lozo joṛo kuru boŋgo ya. 21 Tana ma orivoya turiro ni miri, mi orivoya mano rritibe yi, ago nya ŋgase ko miro uruna, ago ŋgase nyikyi'di kote ni nya olona.’ 22 Ago nda atate ruindu'ba ana ri ekye: ‘Mi ruindu'ba kozi ono, mapena vure miro ata kala miro ro modona si. Minite ma mano rritibe yi, ago ma ŋgase ko maro uruna, ago ŋgase mikyi'di kote ni olona, 23 oko tana e'di mi'de ko parata maro o'ba lutwe ya niya? Tana aba megote oko musu robe drinju'du be.’
24 “Ago mano ana atate lidri se kedrebe lau ana ri ekye: ‘Miru parata logo läguläguro 'do ni nda rigye, ago nyòzo ruindu'ba se sina 'butealo ana ri.’ 25 Oko ànya atate ekye: ‘'Desi nda te nja parata be 'butealo.’ Ndi nda zatadrite ekye, 26 ‘Mata ämiri ono 'dicini se ŋga be, ozona 'da ànyari ndra, oko 'dise ŋga ako, ca se nda ka'dobe sina giṛiŋwa 'do äruna 'da ni nda rigyesi. 27 Oko ta kyila'baazii maro rota, se koleyi be ko märi a'done 'bädri'ba ànyaro 'do, nyèzi ànya noŋwa ago mìfu ànya ma kandra.’ ”
Eci Yesu ro Yerusalema ya Riyä 'Desi si
(Matayo 21:1-11Marako 11:1-11Yoane 12:12-19)
28 Ago ondro Yesu kata ta ono te oko, nda oyite Yerusalema ya ànya mile. 29 Ago ondro nda kesate loto ti Betefage ndi Betaniya be lomvo, lutu se äzibe 'Bereŋwa Ice Ido ro ro pa oko, nda zo taeri'bai ritu te mileya, ago atate ànyari ekye: 30 “Nyòyi ta ŋgaembaro kwoi be 'baŋwa mile amiro ya ana ya, ago ondro nyate oci kigye oko, nyusuna doŋgyi to'diŋwa aza ayite vuru se 'diaza lämu ko dri sina alona. Mìtri anya ago nyèzi noŋwa. 31 Ago ondro 'diaza keji ami te ekye: ‘Nyà anya otri tana e'di ya,’ nyàta ndäri mikye, Opi le anya ni.”
32 Ago ànya se azo be ana, oyiyite ago usuyi anya gi oso Yesu kata tana be ànyari ronye.
33 Ago ondro ànya kate doŋgyi to'diŋwa ana otri oko, kuzupinai atate ànyari ekye: “Nyà doŋgyi to'diŋwa 'do otri etaya?”
34 Ago ànya zatadrite ekye: “Opi le anya ni.” 35 Ndi ànya eziyi doŋgyi to'diŋwa ana te Yesu ri, ago 'beyi boŋgo ànyaro te driigye ago 'bayi Yesu te driigye. 36 Ago Yesu kate ugu umu sina oko, lidri 'be boŋgo ànyaro te liti drisi.
37 Ago ondro Yesu kesate ti Yerusalema lomvo vose liti na koyibe vurulero 'Bereŋwa Ice Ido ro ro pa oko, lowa tomoyo oso'bai nda vo ro etoyi riyä ndi räṛu be oyete Lu ri otre amba si ta tase cini 'desi ro ànya kondrebe ana ta, 38 ata be ekye: “Lu käṛu 'Bädri'ba se kabe ikyi ävuru Opi roya ono! Taliatokpe ka'do vo'buyakuru ya ago 'desi ka'do Lu ri.”
39 Ago rukä Parusii ro se lowa lako ana atayite Yesu ri ekye: “Miemba'ba, mita taeri'bai miro odrine ti.”
40 Oko Yesu zatadrite ekye: “Mata ämiri ono, ondro ka'do ànya kodrite titiro, 'dooko kunii etona totrete ni.”
Yesu Liyite Yerusalema ta
41 Ago ondro Yesu kishwete loto ti 'bakici lomvo ago ondro nda kondrete oko, nda liyite ta ta, 42 ekye: “Aba minina gi toto ondro tase kezina taliatokpe ndri miri. Oko yauono ada'dote ni mi miro yasi. 43 Tana tu kaoye esane, se kyila'baazii miro o'bena aga 'da gbikyi milomvo si ago umunayi drî miro 'da ŋgulu ago lagana yi ofovo miro zo cuku cini yasi. 44 Ànya tufunayi mi 'da ndi lidri se tiṛi obe obe miro ya 'do be, anya unina ko kuni giṛiŋwa aza e'bene vo ànyaro ya, tana mini tuse Lu kikyi be mi opane ono ko.”
Yesu Oyite Yekalu ya
(Matayo 21:12-17Marako 11:15-19Yoane 2:13-22)
45 Ago Yesu oyi cite Yekalu ya ndi eto lidri se ka ŋgalogye lau kai onjana te tesi 46 ago atate ànyari ekye: “Egyi ṛote Taegyi ya, Lu atate ekye: ‘Yekalu maro a'dona 'da zo mätu ro,’ oko nyotozate kugyi ŋgatopa'bai ro.”
47 Tu cini si, Yesu emba ŋgate Yekalu ya. Ago kohanii 'desi, miemba'bai Ota ro ndi dri'bai lidri robe etoyi tavo uṛite nda ufune. 48 Oko ànya usuyi liti aza kote oyezana, tana lidri cini rite 'du ta ndaro erine, ago leyi kote ata giṛiŋwa aza ri lävune.