Mǝthǝl kwǝthi kwaaw kwir kweethel-ŋǝ gaaḏi-gi.
1 E-ta nǝ Yǝcu andaci ṯalaamiiza ṯuuŋwun mǝthǝlǝ ethisi ǝccǝ @allima ethi aari-ri kiyiiriny nyaamin tatap liti limɔɔlɔ ki-rɔgwor-na mac. 2 Nɔŋwaarɔŋw, “Gaaḏi kinaani kette ki-mǝḏiinǝ-nǝ kwette kiṯi kǝṯi ṯeenye Allah mac wala ethi iiɽi kwizinǝ kweere. 3 Naaɽi nǝ kweethel kwette kwir kwaaw naananni ki-mǝḏiinǝ-nǝ ŋgwa tok kwǝṯi-gwɔ iilatha dok-dok ǝṯɔŋw tuurǝccǝlɔ tur ethi kettice hɔkwɔma wisaaw, ǝṯɔŋw ǝccǝŋw, ‘Mǝccǝ-nyii nyii suuɽi naanɔ-gwɔ khaasiim kiinyi!’ 4 Nǝ gaaḏi dirnacci lɔɔmɔri lɔɔlɔ ethisi ǝrrici, laakin kwaathan tǝ nɔŋwɔccǝ rogɽo ruuŋwun-ŋwɔ, ‘Niti nithiinya-nyii kinnǝ Allah mac, wala ethi iiɽi kwizigwunǝŋi-nǝ kweere, 5 laakin kaka mǝnyii-gwɔ kweethel kwir kwaaw ŋgwɔ inḏini ṯurvǝ kɔthɔ tatap, ŋanyji iisacci mindaŋ mɔŋw aavi kwomne kwuuŋwun kithaay. Manyjeere ǝrrici ŋɔ mac tǝ, ŋwɔ lanḏathila mindaŋ nyii mɔɔli ṯuṯ!”
6 Nǝ Kweeleny aari isṯimir nɔŋwsǝccǝŋw, “Niŋnarsi-ṯi ŋa ŋanḏisasi gaaḏi ŋga kigiyathalɔ cil-cil. 7 E-ta a Allah ere iisacci lizi luuŋwun wɔɽe-wɔɽeny ŋiɽaŋali kila lǝṯi aariitha ŋundu-ŋwɔ kaaŋwɔn-kaaŋwɔn, kulu-kulu mac-a? Kwinḏi ethi ɽindaŋnalɔ ethisi mǝcci-a? 8 Nyii kwɔŋǝsi andaci, lɔŋwsi iiɽinǝ mindaŋ ŋwɔsi iisacci fittak. Laakin ki lɔɔmɔr-la lǝli Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ iila, tifǝtǝ kaṯṯasi ṯǝmminǝ kwurayu-lu-a?”
Mǝthǝl kwǝthi Kwɔfirriisii-ŋǝ kwɔr-gi kwǝṯi allilla ṯɔlba.
9 Nǝ Yǝcu andasi mǝthǝlǝ-ŋgwɔ tok, nɔŋwandaci lizi kila lǝṯi ruusi rogɽo reeŋen lizi lirllalɔ, mindaŋ ǝṯirsi ajlasi lithaathɔ. 10 Nɔŋwsǝccǝŋw, “Lɔr linaanɔ ndǝn, nǝr ṯaaŋi ki Heikal-na ethi-gwɔ aara kiyiiriny; kwette kwir Kwɔfirriisii, nǝ kwɔthaathɔ kwǝṯi allilla ṯɔlba. 11 Nǝ Kwɔfirriisii rilli kinǝŋgwu tuk kwɔtɔpɔt nɔŋw aari kiyiiriny nɔŋwaarɔŋw, ‘Allah nyii kwǝccǝŋǝ shukran, kaka niti nɔrɔny-gwɔ kwugiirɔ mac, wala ethoro ḏaalim, wala ǝthorɔ kwiijin kaka lithaathɔ. Nyii kwǝccǝ-ŋǝ shukran kaka niti nɔrɔny-ga kwɔɔrɔ ŋgwalɔ kwǝṯi allilla ṯɔlba mac. 12 Ǝṯi-nyii mithǝ arminḏaani ayaamin nyiɽǝn ki-usbɔɔ@ wette, nǝ ǝṯi-ŋǝ inḏǝthǝ kwette kwǝthi wrii kwǝthi kwomne ŋgwa tatap kwǝthi ŋiimǝ ŋiinyi’. 13 Laakin nǝ kwɔr kwǝṯi allilla ṯɔlba ruunǝ kinaŋgwu tuk kwirlɔ, nɔŋweere kinnǝ dimmi yǝy ethi baaŋatha leereya-la tok mac, laakin nɔŋw pinni kwɔrdɔm ŋarriny nɔŋwaarɔŋw, ‘Allah, iinǝnyii-ṯǝ ṯɔgwor-na, nyii kwǝni kwigii!’ ” 14 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, kwɔr kwǝṯi allilla ṯɔlba kwiti kwir Kwɔfirriisii mac, kwɔmaaɽitha dɔɔnɔ kwɔmǝ Allah suuɽi. Nǝ kweere kwǝṯi piŋi rogɽo ruuŋwun, ǝṯɔŋw aaɽinnalɔ, nǝ ŋgwa kwǝṯi aaɽinnalɔ, ǝṯir piŋi.”
Yǝcu mɔŋgwɔ ɔrtatha nyɔɔrɔ nyokwɔɽony.
(Maṯṯa 19:13-15Mɔrgus 10:13-16)
15 E-ta nǝ lizi lokwo ǝvicǝ Yǝcu-ŋwɔ ŋwurgwudugi ŋweeŋen ethisi kette rii-la. Nǝ mǝsi ṯalaamiiz ese tǝ, nǝrsi ǝrmici ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝrrǝrsi, 16 laakin nǝ Yǝcu ɔrnɔṯi nyɔɔrɔ etheele naanɔ-ŋgwɔ nɔŋwaarɔŋw, “Duŋgwǝcǝr nyɔɔrɔ ǝriilǝ naaniny-gwɔ, ǝṯisi ṯiinyinǝ mac, kaka nɔrɔ-gwɔ ŋeeleny ŋǝthi Allah ŋǝthi nyɔr nyir kaka kinyɔ. 17 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, mɔŋweere aavi kweere Ŋeelenyi ŋǝthi Allah mac, kaka tɔɔrɔ tokwɔɽony tǝ, ŋwɔgweere ǝnḏinǝ ḏuṯ.”
Kwɔr kwir kwɔrṯɔ.
(Maṯṯa 19:16-30Mɔrgus 10:17-31)
18 Nǝ Yahuuḏ yette yir rǝ-iis uṯici Yǝcu-ŋwlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “Yaa Mɔ@allim kwisaaw, aatha kwǝnyii ǝrri laazim ethi-mǝ kaṯṯasi ŋimiitha ŋǝṯi nannitha dok-dok?”
19 Nǝ Yǝcu uṯicǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “A kwotho kwǝccǝ-nyii kwɔsanna? Kwende kweere kwir kwɔsanna illi Allah wɔtɔpɔt. 20 A kwilŋithi-pǝ waamira: ‘Ǝṯeere oro kwiijin mac; ǝṯeere kette ḏimmiya mac; ǝṯeere nyiimi mac; ǝṯeere oro shuhuuḏ kwir kwǝluŋw mac; ǝṯi-iiɽi ṯarnyalɔŋw-na laanyalɔ-gi’.”
21 Nǝ kwɔr ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Kinaŋw-lɔ tuk nɔrɔny-tǝ kinnǝni kwokwɔɽony nǝnyii iinyici waamira wɔ naana tatap.”
22 Mǝsi Yǝcu neŋne ŋɔ, nɔŋwɔccǝŋw, “ŋɔ ŋette ŋɔtɔpɔt ŋiiraca-ŋa ethisi ǝrri. Nḏi a liṯṯa kwomne-ŋgwa tatap kithaay kwǝthi-ŋǝ, mindaŋ mǝ kannaci lɔwaaya gwuruuishǝ, e-ta ǝmǝ ǝthi ŋɔrṯɔwa ki-leere-na e-ta ǝmǝ iila ǝnyii rɔɔma.”
23 Laakin mǝ kwɔr neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ, nɔŋw ronyine beṯṯen, kaka nɔrɔ-ŋgwɔ kwɔrṯɔ beṯṯen. 24 Mǝ Yǝcu ese kwɔmǝ ronyine, nɔŋwaarɔŋw, “Athrɔ ŋifirlli-mi beṯṯen ki-lizi lir lɔrṯɔ ethi ǝnḏi ki Ŋeeleny-na ŋǝthi Allah! 25 Kaka nifirllir-gwɔ beṯ-beṯṯen naanɔ-gwɔ kwizi kwir kwɔrṯɔ ethi ǝnḏi ki Ŋeeleny-na ŋǝthi Allah ethi kamla-la kǝŋgi ruu-lu weṯ ṯuuthi-nǝ ṯǝthi livrii.”
26 Nǝ lizi kila limǝ niŋnaci nǝrǝccǝŋw, “Nǝ ǝyǝ kwɔrɔ kwaani ǝthi ŋɔmɔ ethi kilaaw?”
27 Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋgwa kwǝṯi kettice lizigwunǝŋi rɔɔrɔ, nɔŋworolɔ weṯ naanɔ-gwɔ Allah.”
28 E-ta nǝ Bɔṯrɔs ǝccǝŋwɔ, “lisaṯi! Nyiiŋǝ limǝ ṯayya dɔɔnɔŋwa-lɔ kwǝri nǝrŋǝ rɔɔmalɔ.” 29 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Imba, nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ rerrem, mǝ kweere nyithak ṯayya dɔɔnɔŋw-lɔ, alla kwayɔ, ya liyeŋgen, ya ṯǝrnyin-ŋwɔsi lǝnyin-gi, ya nyɔɔrɔ sǝbǝb-gi kwǝthi Ŋeeleny ŋǝthi Allah, 30 ŋwaavi kwɔthǝmthǝlɔ ki-lɔɔmɔr-la kilɔ, nǝ ŋimiitha ŋǝṯi nannitha dok-dok ki-lɔɔmɔr-la linḏi ethiila.”
Yǝcu mɔŋgwɔ ruusi nyaamin-na ṯoɽol nyimǝŋw-nyi andasi ŋiɽaŋali ŋǝthi ŋiɽany ŋuuŋun.
(Maṯṯa 20:17-19Mɔrgus 10:32-34)
31 Nǝ Yǝcu mɔlo ṯalaamiiza ṯir wrii-kwuɽǝn nɔŋwsi avrasi kǝni-gi, nɔŋwsǝccǝŋw, “Niŋnar-ṯi! Aŋgwɔ kwinḏir etheele Urshaliim, kǝzir winḏi-gwɔ kwomne tatap ethi rattathi ŋgwa kwuluuthu liɽii kwǝni Tɔr tǝthi Kwizigwunǝŋ. 32 Ǝri inḏǝthǝ Umama kiriny-na, mindaŋ ǝri ǝrrǝlɔŋw kathri, ǝri ollollo, mindaŋ ǝri ɔnyatha naana. 33 Ǝri ippi souṯ-gi mindaŋ ǝri ɽeenye, laakin kwaathan tǝ mǝ ŋwaamin ṯoɽol ere tǝ ŋwɔ diiɽǝ ki-ŋiɽany-na.” 34 Laakin nǝtǝ ṯalaamiiz ere elŋe mac ŋiɽaŋali ŋɔ; nǝsi ma@na kwǝthi ŋiɽaŋal ŋɔ luccunǝthǝ, mindaŋ nǝrseere elŋe ŋa mac ŋandisasi Yǝcu.
Yǝcu mɔŋgwɔ sɔwi kwundugǝ kwɔti kittasi yerge-la.
(Maṯṯa 20:29-34Mɔrgus 10:46-52)
35 Mǝ Yǝcu iilicǝ Ariiha-ŋwɔ keṯṯok, nǝ kwɔr naani kwette kinaŋw kwir kwunduŋ kwɔnaanalɔ ṯaay kǝni kwǝṯi kittasi yerge-la. 36 Mɔŋw niŋnaci ŋwɔdɔŋw ŋwɔthǝmthiṯǝ-lɔ, nɔŋw ɔṯalɔ nɔŋwaarɔŋw, “Aatha kwɔrɔ ŋgwɔ?”
37 Nɔrǝccǝŋw, “Yǝcu kwǝthi Naasira-ŋw kwir-ŋgwɔ kwɔthǝmthi.” 38 Nɔŋw ɔvɔna ŋɔmmaŋi nɔŋwaarɔŋw, “Yǝcu Tɔr tǝthi Ḏaawḏ-ŋǝ! Iinǝnyii-ṯǝ ṯɔgwor-na!”
39 Nǝ kila linaanɔ keereny nǝr ǝrmici nǝr andaci ethi naani tugwup. Laakin nɔŋw-mǝ kǝniny ɔvɔna ŋɔmmaŋi rerrec, “Tɔr tǝthi Ḏaawḏ-ŋǝ! Iinǝnyii-ṯǝ ṯɔgwor-na!” 40 E-ta nǝ Yǝcu rilli, mindaŋ nɔŋw alla waamira ethi mɔlca kwunduŋǝ; mindaŋ mɔŋw iila keṯṯok, nǝ Yǝcu uṯicǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, 41 “A kwɔnaŋna-nyii ethi ǝrrici ŋaaŋwɔ aatha?” Nɔŋw ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Kweeleny, nyii kwɔnaŋna nyeese ǝzir kwokwony.”
42 Nǝ Yǝcu ǝccǝŋw, “Iisa ǝzir! Ṯǝmminǝ ṯɔɔŋwa timǝŋǝ sǝwi.” 43 Ṯaŋw nɔŋwɔthi ŋɔma etheese ǝzir tɔc, mindaŋ nɔŋw kwaathitha Yǝcu-ŋwlɔ, kwiniyǝ Allah-na Mindaŋ mǝsi dɔŋw ese ŋɔ, nǝr biɽǝthǝ Allah yiriny.
Lapidriopi Ävuzi ro ndi Vureope'ba be
1 Ago Yesu atate taeri'bai ndaro ri lapidriopi si, ànya embaza tana ànya kämätuyi robe ondoalo ago ko vo ozone. 2 Nda atate ekye: “Vureope'ba aza orivoya 'ba'desi aza ya se turi Lu ko, ca ti ta lidri ro kpa ko. 3 Ago 'ba'desi gialo ana ya ävuzi aza orivoya se ondoalo ka ikyi vureope'ba ana re ago ka rulo'ba ta taŋgye ànyaro ta ndäri ekye: ‘Nyaka'da taŋgye märi kyila'baazii maro lomvo.’ 4 Tuna te amba vureope'ba se ana gatezo ta aza oyene. Oko äduro oko nda atate andivo ndaro ri ekye: ‘Muturi Lu ca ko ago mati ta lidri ro ca ko oko, 5 tana ävuzi ono kate ma okwa, beṛo märi ondrene anjioko anya usu taŋgye te!’ ”
6 Ago Opi ugu atate ekye: “Nyèri tase vureope'ba taŋgyeako ono kata be ono. 7 Inye'do Lu unina ko taŋgye oyene lidri onjionji ndaro ri, se kabe liyi ndäri kitu ago ŋgäkyi ono ya? Inye'do nda leyena ndi ni ànya opavoya ya? 8 Mata ämiri ono, nda ondrena ndi anjioko anya usu taŋgye te, ago ṛo ndri ndri. Inye'do Ŋgwa Lidri ro usuna taoma ndi 'bädri ya ondro nda kikyite owo ya?”
Lapidriopi Parusi ro ndi Parata Koto'ba be
9 Ago Yesu iti lapidriopi ono kpate lidri se komayi ta be ekye iyi takado'bai yi ago kayi azii mawo ono ri. 10 “Tu alo aza si oko màno ritu azaka oyite yekalu ya mätune, alo aza Parusi yi ago alo aza parata koto'ba yi. 11 Ago Parusi ana edrete iṛe ago mätute ekye: ‘Lu maye aro'boya miri tana ma ko oso lidri azii ronye yagäru be ta'diriako, taoye'baro toko kode ago drisi, ago kpa ko oso parata koto'ba ono ronye. 12 Ma akpa perena ritu u'du njidrieri alo ya, ago ma telesi alo 'bute ŋgase cini mabe usuna ro ozona miri.’ 13 Oko parata koto'ba edrete pere ago ni kote ca mi ndaro eŋgane vo'buyakuru ya, oko 'bi kätäti ndaro te tana nda tusuro ago atate ekye: ‘Lu nya'do yauni be mase takozi'ba ono ri.’ ” 14 Ago Yesu atate ekye: “Parata koto'ba ono oyite 'bäru ago aka'da nda te orivoya ŋgye Lu mile ni Parusi ana ri, tana nda se kabe andivo ndaro eŋgana kuru ologona 'da vuru, ago nda se kabe andivo ndaro logona vuru eŋgana 'da kuru.”
Yesu Äṛu Ŋgàga Giṛiŋwà te
(Matayo 19:13-15Marako 10:13-16)
15 Ago lidri azaka eziyi ŋgwà giṛiŋwa ànyaro te Yesu re nda ko'ba drí ndaro robe ànya dri. Ago ondro taeri'bai kondreyi tase ono te oko, ànya koziyi lidri kai te. 16 Oko Yesu zi ŋgàga giṛiŋwa te ndare ago atate ekye: “Mì'ba ŋgàga giṛiŋwa ikyine mare, ago nyàlaga ànya ko zo, tana Miri 'Bädri'ba Lu ro ro ni se oso nonye kwoi ro. 17 Endaro mata ämiri ono, nda se aza kuru Miri 'Bädri'ba Lu ro ro kote oso ŋgwa giṛiŋwa ronye, ndäri ocine kigye i'do alona.”
Mano se Ŋgaamba be ana
(Matayo 19:16-30Marako 10:17-31)
18 Ago dri'ba aza alo Yudai ro eji Yesu te ekye: “Miemba'ba kado, mayena e'di ma'do robe adri äduako be ya?”
19 Yesu eji nda te ekye: “Nya ma uzi kado etaya? 'Diaza i'do kado e'be gialo Lu ayani. 20 Mini ota te se ekye: ‘Miye ta ko ago kode toko drisi, mifu läfu ko, nyukugu ŋga ko, nyikicu 'diaza ko kowe si, miro täpi miro ndi endre miro be.’ ”
21 Ago mano ana zatadrite ekye: “Ṛo kyeno agoanji maro si, ota se cini kwoi maro te.”
22 Ago ondro Yesu keri tase ono te oko, nda atate ndäri ekye: “Ŋga alo aza e'be drigba miri oyene. Migye ŋgase cini nya'dobe sina ono tesi ago nyozo parata na ati'bai ri, ago nya'dona 'da ŋgadriamba be vo'buyakuru ya; 'dooko nyikyi ago miso mavo.” 23 Oko ondro mano ana keri ta ono te oko nda a'dote tusuro, tana nda orivoya ŋgaamba be.
24 Ondro Yesu kondrete nda te tusuro oko, nda atate ekye: “Orivoya rritiro lidri ŋgaamba be ri ocine Miri 'Bädri'ba Lu roya. 25 Orivoya rritiako gamele ri ocine mi libira ro yasi ni mano ŋgaamba'ba ri ocine Miri 'Bädri'ba Lu roya.”
26 Lidri se keriyi ta ono be ono atayite ekye: “Ka'do inye apana a'di aya ya?”
27 Oko Yesu zatadrite ekye: “Ŋgase orivoya rritiro lidri ri orivoya rritiako Lu ri.”
28 Ago Petero atate ekye: “Mindre, mè'be 'ba amaro te ago màsote mivo.”
29 Ago Yesu atate ànyari ekye: “Endaro mata ämiri ono, 'diaza se kabe 'ba e'be kode toko, kode ädrupii, kode uti'bai, kode ŋgwà ta Miri 'Bädri'ba Lu ro rota, 30 usuna ŋga amba ndra tu gi yauono ya, ago tuse kabe ikyi ana ya ànya usuna adri äduako 'da.”
Yesu ka Odra Ndaro Tana Atana Pere Nina si
(Matayo 20:17-19Marako 10:32-34)
31 Ago Yesu ru taeri'bai 'butealo foritu te ga pere, ago atate ànyari ekye: “Nyèri, mà te ugu oyi Yerusalema ya, ago tase cini nebii kegyibe ta Ŋgwa Lidri ro rota a'dona 'da ŋgye. 32 Ozona nda 'da Atrai rigye, se ugunayi nda 'da, o'danayi nda 'da, ago ovonayi to 'da nda lomvo. 33 Ànya o'binayi nda 'da ago ufunayi nda 'da, oko u'du nina si oko nda efona 'da kpa to'di.”
34 Oko taeri'bai niyi tase ono tana kote. Tana ada'do takaci ta ono rote ni ànya risi, ago ànya niyi tase Yesu kugu tana ata kwoi kote.
Yesu Ede Miako'ba aza se Drilämi'ba ro ana te
(Matayo 20:29-34Marako 10:46-52)
35 Ago ondro Yesu kesate ti Yeriko lomvo oko, mano miako'ba aza orivoya lau rite liti biṛi ya ka ugu drí lämi. 36 Ago ondro nda keri kporo lowa tomoyo rote lävuvoya oko, nda ejitate ekye: “'Do e'di yi ya?” 37 Ago ànya atate ndäri ekye: “Yesu Nazareta ro kani ugu lävu.” 38 Ago nda trete ekye: “Yesu, Ŋgwa Dawidi ro, nya'do yauni be märi.”
39 Oko lidri se mile ndaro ya ana 'bidri ndaro te ago atate ndäri a'done titiro. Oko nda go tre ro ndra ekye: “Ŋgwa Dawidi ro, nya'do yauni be märi.”
40 Ago Yesu edrete ago ozotate mano miako ana ezine ndare. Ago ondro nda kikyite ti oko, Yesu eji nda te ekye: 41 “Mile märi e'di oyene miri ya?” Ndi nda zatadrite ekye: “'Desi, male voondrene kpa to'di.” 42 Ago Yesu atate ndäri ekye: “Dia mindre vo! Taoma miro ede mi te kado.”
43 Ago dori mi ndaro ndre vote ago nda sote Yesu vo, ugu aro'boya ozobe Lu ri. Ago ondro lidri cini kondrete oko, ànya räṛuyi Lu te.