Kaaŋal kɔthɔɔthɔ.
(Maṯṯa 18:12-14)
1 Laamin lette nǝ kila lǝṯi allilla ṯɔlba lizi-li ligii rɔgwori tok, nǝr iila ethi niŋnaci Yǝcu-ŋwɔ. 2 Nǝ Lifirriisiiyyiin-ŋǝ mɔ@allimiin-gi kwǝthi Sherii@a aari ibṯǝḏi ethi ǝrmithǝthǝnǝ, nǝraarɔŋw, “Kwɔr ŋgwɔ kwotho kwǝṯi ǝmmini lizi ligii rɔgwori ǝṯir-li ethne!” 3 E-ta nǝsi-mǝ Yǝcu andaci mǝthǝlǝ-ŋgwɔ nɔŋwsǝccǝŋw,
4 “Ǝngi kwette kwaalɔ ǝthi yaaŋali ruɽi-ṯɔthni, mindaŋ ǝŋgiŋw tɔɔthi kette e-ta ǝŋgiŋw ǝrri aatha? Ŋwɔsi ṯayyalɔ kiya yir ruɽi-kwaɽiŋan-la wrii-kwunǝṯɔrri ki-wuthǝr-nǝ, ǝŋgiŋw ele ǝŋgiŋw naŋna-lɔ ŋga kɔthɔɔthɔ mindaŋ ǝŋgiŋw kaṯṯisa. 5 Nǝ mɔŋw kaṯṯisa tǝ, ŋwɔ nyeŋlena beṯṯen, ŋwɔɽɔmuthǝ ki-yilli-la, 6 ŋwɔ-gi aaɽitha dɔɔnɔ. E-ta ŋwɔ ɔrnɔṯa limethgen-ŋwɔsi jiiraan-gi dɔŋw, mindaŋ ŋwɔsi ǝccǝŋw, ‘Nyii kwɔmaamina beṯṯen kaka mǝnyii-gwɔ kaṯṯisa kaaŋali kiinyi kɔthɔɔthɔ Ŋwɔṯaŋw ǝri nyeŋlena ki-luuvǝ-nǝ kɔlɔ!’ 7 Nǝrṯǝ oroŋw tok, ŋǝsi andaci, ṯaamana ṯinḏi ethi naani ki-leere-na ṯɔppa ṯǝthi kwikiya kwɔtɔpɔt kwumurlǝ ṯɔgwor-lɔ ethi kila-la lirllalɔ lir ruɽi-kwaɽiŋan-la wrii-kwunǝṯɔrri, liti linaŋna ethi urlǝ rɔgwor-lɔ kwokwony mac.
Girish kithɔɔthaathɔ kwayɔ.
8 “Ya ǝŋgi kwaaw kwette ǝthi girishǝ wrii, mindaŋ ǝŋgiŋw ṯuusi kette, e-ta aatha kwɔŋw ǝrri? Ŋwɔ fuudi lombo, nǝ ŋwɔ ferṯe dɔɔnɔŋwalɔ dar, mindaŋ ŋwɔ naŋnalɔ ŋǝmǝ-ŋǝmmǝŋ ǝzir naana tatap mindaŋ ŋwɔ kaṯṯasi. 9 Mɔŋw kaṯṯasi-tǝ ŋwɔrnɔṯa limethgen nǝ jilraana tok dɔŋw, mindaŋ ŋwɔsi ǝccǝŋw, ‘Nyi-mǝ nyeŋlena beṯṯen kaka mǝny-gwɔ kaṯṯasi girishǝ kithɔɔthathi-nyii. Ŋwɔṯaŋw ǝri nyeŋlena ki-luuvǝ-nǝ kɔlɔ!’ 10 Nǝrṯǝ oroŋw tok ŋǝsi andaci, limeleka lǝthi Allah linḏi ethi aamina beṯṯen kwɔkiya-gi kwette kwǝṯi urlǝ ṯɔgwor-lɔ.”
Tɔr tɔthɔɔthɔ.
11 Nǝ Yǝcu aari isṯimir kandisa-gi nɔŋwaarɔŋw, “Kwɔr kwɔnaanɔ kwette kwǝthi nyɔɔrɔ nyiɽǝn nyir nyoŋwor. 12 Nǝ tokwɔɽony ǝccǝŋw, ‘Papa nḏǝthǝ-nyii lɔɔɽɔŋi liinyi lǝthi ŋɔr ŋɔɔŋa kirem ṯaŋw, linḏi-nyji ethi kannaci kwaathan’. Ṯaŋw nǝ kwɔr kannaci nyɔɔrɔ nyuuŋwun nyiɽǝnḏǝk ŋɔɔrɔ ŋuuŋun. 13 Mǝ nyaamin nyokwo ere nǝ tɔr tokwɔɽony iila kwomne tatap kwǝthi-ŋwɔ, nɔŋw dimmi gwuruushǝ nɔŋw ɔrlacci dɔɔnɔŋwɔ ŋwɔdoŋw. Mindaŋ nɔŋweele ki-bǝlǝḏ kwɔɔlɔna dɔddɔl, nɔŋgwɔ ǝthivǝyini gwuruushǝ-lɔ dɔmɔny ki-ŋiɽaŋal-na ŋigii. 14 Nɔŋw ṯuusi kwomne tatap kwǝthiŋw. E-ta na yaaŋwɔ karbatha bǝlǝḏǝ ŋgwa yuu tottor. Nǝ ŋundu-tǝ nɔŋwɔni kwɔmǝ naanalɔ ṯar-ṯṯar. 15 Mindaŋ nɔŋweele ethi ǝkkici kwette ŋɔthɽor kwǝthi bǝlǝḏ-ŋgwa, mindaŋ nɔŋw ɔɔsi kɔ-thrɔny-na ethi iyici yiizǝŋi-lɔ. 16 Mindaŋ nɔŋw naŋni beṯṯen ethi bii rogɽo ruuŋwun lɔgwoli lǝṯi yiizǝŋ yee, laakin nǝ kwizi ere kweere mac kwɔmǝ inḏǝthǝ kwomne kweere kwǝthi yee. 17 Kwaathan tǝ nɔŋw kithaayini nɔŋwaarɔŋw, ‘Athrɔ yaḏaam tatap yǝthi papa kwiinyi yǝthi-pǝ eṯhneya witṯǝzir wǝṯir yee, laakin nyii-tǝ, enyiitǝ yaaŋwo iɽinyathalɔ kɔnɔŋw-lɔ domony! 18 Nyii kwɔdiiɽi nyeele naanɔ-gwɔ papa kwiinyi nyǝccǝŋw, Papa, nyii kwɔmǝ ǝkkici Allah pir, nǝ ŋaaŋwɔ tok. 19 Nyiiti kwɔvthanna kwokwony mac ethoro tɔr tɔɔŋwa; ruusǝ-nyii kaka kwette kwǝthi yaḏaama yoɔŋwa’. 20 Nɔŋw diiɽǝ nɔŋw aari ibṯǝḏi ethi aaɽitha naanɔ-gwɔ ṯǝrnyin ṯuuŋwun. Laakin a-naanɔŋw-ṯǝ kinǝŋgwu tuk, nǝ ṯǝrnyin ese, mindaŋ nǝgwɔ ŋimɽi yatha, nɔŋw avri nɔŋw mithǝnni naana tǝttǝr, nɔŋw aaganni ṯuunyu-thi. 21 Nǝ tɔr ǝccǝŋw, ‘Papa, nyii kwɔmǝ ǝkici Allah pir, nǝ ŋaaŋwo tok; ninyeere ɔvthanni kwokwony mac, ethoro tɔr tɔɔŋwa’. 22 Laakin nǝ ṯǝrnyin ɔrnɔṯi yaḏaama yuuŋwun nɔŋwsi ǝccǝŋw, ‘Nḏir fira-vra aava kwɔɔvan kwiccaaw a oɽacci. Nǝ ǝnyjici khaaṯima ki-laamin, nǝ yithwǝnu ŋwaara tok. 23 Mindaŋ ele a moltha tithri tirɔɔla, a ɽeenye ǝri yee mindaŋ ǝri nyeŋlena. 24 Kaka naayɔ-gwɔ tɔr tiinyi kɔrɔ, laakin timǝ miithi kirem; nǝ nɔŋwɔni tɔthɔɔthɔ, laakin timǝ inḏini’. Ŋwɔṯaŋw nǝ luuvǝ aari ibṯǝḏi.
25 “Nǝ ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila nǝ tɔr tɔppa ṯaaŋa wuthǝri. Nǝ ki-thaay-la kwaaɽathi dɔɔnɔ, mɔŋw iilicǝ yiŋna keṯṯok, nɔŋw neŋne muziiga nǝ kuɽugu tok. 26 E-ta nɔŋw ɔrnɔṯi khaḏaama kette nɔŋw uṯicǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, ‘Aatha kwɔrɔ kwǝrrinǝ?’ 27 Nǝ khaḏaam ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, ‘Aŋgalɔ kwir-pa kwɔmǝ aaɽitha dɔɔnɔ, mindaŋ nǝ ṯamyalɔ ɽenyje tithri tɔrɔɔla, kaka mɔŋgwɔ aaɽa kwisaaw kwɔvthanna’. 28 Laakin nǝ tɔr tɔppa urǝzi ṯɔgwori nɔŋw derne etheele dɔɔnɔ; mindaŋ nǝ ṯǝrnyin ruuthǝ par nɔŋw tuurǝccǝlɔ tur, ethi ǝnḏi kiininy. 29 Laakin nɔŋw ǝŋnici ṯǝrnyin nɔŋw ǝccǝŋw, ‘Iisa-ṯi yithlǝyu kiyɔ tatap yǝṯiŋǝ-yi ǝkkici ŋothɽor, naŋeere ɔvthaci waamira-lɔ weere ḏuṯ. Nǝ aatha kweere kwɔmǝ-nyii inḏǝthǝ? Wala kinnǝni too teere tǝthi-ri kettice limathi liinyi ŋiirinǝ ŋeere! 30 Laakin mǝ tɔr tɔɔŋwa kirɔ aaɽitha dɔɔnɔ, tǝthiviyinǝ ŋɔɔrɔ-lɔ ŋɔɔŋa domony ki-liijin-ǝ, nǝ ɽenyje ŋunduŋw tithri tɔrɔɔla!’ 31 Nǝ ṯǝrnyin ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, ‘Tɔr tiinyi, a kwɔnanni-pa kɔnɔŋw nyii-gi nyaamin tatap, nǝ ŋgwa tatap kwǝni kwiinyi, nɔŋwɔni kwɔɔŋa. 32 Laakin ŋovthanna-pa kǝniny ethi kette luuvǝ ethi aamina, kaka nǝni-gwɔ aŋgalɔ ŋgwo kwaayɔ, laakin kwɔmǝ miitha kirem; nǝ nɔŋwɔni kwɔthɔɔthɔ tok, mindaŋ kwɔmǝ inḏinǝ kirem’.”
Lapidriopi Timele se Kujebe ro
(Matayo 18:12-14)
1 Tu alo aza si, ondro parata koto'bai ndi otapere'bai be kotoyi kala te Yesu lomvo ta ndaro erine oko, 2 Parusii ndi miemba'bai Ota robe etoyi driovi te ekye: “Mano ono ka otapere'bai uru ago ka ŋgaonya onya ànya yibe.” 3 Ago Yesu iti lapidriopi ono te ànyari ekye:
4 “Aba alo amiro aza ka'dogwo timele be kama alo, ndi alona aza kuje gwo, inye'do nda oyena e'di ya? Nda e'bena azaka se 'butenjidriesu fonjidriesu kabe ŋgaonya lowo ya ana gwo ago oyina gwo se kujebe ana uṛine madale nda usuna gwo. 5 Ago ondro nda kusu anya te oko, nda a'dote yai'dwesi nda ŋgyi anya te kufudri ndaro ya, 6 ago oyigwo 'bäru. Ago nda zi bereazii ago oriazii ndaro gwo voaloya ago atagwo ànyari ekye: ‘Miye riyä mabe, tana musu timele se maro kujebe ana te.’ 7 Kpa oso inye, mata ämiri ono, riyä a'dona amba vo'buyakuru ya takozi'ba alodi se ketadri te ta ndrani taŋgye'bai se 'butenjidriesu fonjidriesu si ko drietane ono drisi.
Lapidriopi Parata Kaciro se Jebe ro
8 “Kode aba ondro ka'do toko aza ka'dogwo parata mo'di ro kaciro be 'butealo, ago alona aza kuje gwo, inye'do nda oyena e'di ya? Nda eyine lamba gwo ago oyona ya zo ro gwo ago ugu vo uṛite liyaro vo cini yasi madale nda usu anya lutu. 9 Ago ondro anya kusu anya te oko, anya zi bereazii ndi oriazii anyaro be te voaloya ago atate ekye: ‘Ma te yai'dwesi, tana musu parata kaciro maro se 'debe di ono te, mì'de màye riyä.’ 10 Kpa oso inye, mata ämiri ono, malaikai Lu ro kai riyä oye takozi'ba alodi se ketadrite ta.”
Ŋgwa se Jebe ana
11 Ago Yesu ugu atate ekye: “Mano aza orivoya ŋgwà àgoro be ritu. 12 Ŋgwa se täduŋwa ro ana atate täpi ri ekye: ‘Täpi, nyozo lakaza se ka oyebe a'done märi drimbi ro teri.’ Ta'dota, mano ana lewe lakaza ndaro gwo ŋgwà àgoro ritu ndaro ri. 13 Ago u'du fere vosi oko, ŋgwa täduŋwa ana otokala ŋgase cini nda be sina ana rote voaloya, ago oyite 'bädri lozo ya, ago lau nda enji ŋgase cini nda be sina te ori kozi si. 14 Ago ondro nda kenji ŋga ndaro te cini oko, mä'bu 'desi 'dete 'bädri ana ya, ago nda te teinye ŋga aza ako. 15 Ta'dota, nda oyite losi oyene alo aza lidri 'bädri ana ro ri se zo nda te ämvu ndaro ya vo kizwe ndaro ro ondrene. 16 Aba nda le gi koso kyiri se kizwe kabe onyana ana onyane, oko cu 'diaza ozo ŋga aza kote ndäri onyane. 17 Äduro oko, nda usutate ŋgye ago atate ekye: ‘Ruindu'bai se ka losi oye täpi maro ri päläti dri orivoya ŋgaonya be amba, oko ma begi odra noŋwa ni täbiri risi ono. 18 Maŋgana ago moyina täpi maro re, ago matana ndäri makye: “Täpi, maye takozi te Lu lomvo ago kpa milomvo. 19 Mojo kote tona ma uzine ŋgwa miro, mi'ba ma a'done oso ruindu'ba alo miro se kabe losi oye päläti dri 'do ronye.” ’ 20 Ta'dota, nda ŋgate ago egote täpi ndaro re.
“Ago ondro nda drigba lozo ni 'ba lomvosi oko, täpi ndaro ndre nda te ago yana a'dogwo twi tusu be ndi nda mute ago ovo ŋgwa ndaro te ago njunju nda te. 21 Ndi ŋgwa atate täpi ri ekye: ‘Täpi, maye takozi te Lu lomvo ago kpa milomvo, mojo kote tona ma uzine ŋgwa miro.’ 22 Oko täpi atate ruindu'bai ndaro ri ekye: ‘Nyèzi boŋgo se kadopara 'do ndri ndri ago miso nda lomvo, mìso mäŋgusi dri ŋgwa ndaro ya, ago mìso mvoka pa ndaro ya. 23 'Dooko nyòyi nyèzi ti joroŋwa oshweekye ago mìfu ago mì'de màye riyä karama oyesi. 24 Tana ŋgwa maro ono drate, oko yauono adrite, nda jete oko yauono usu ndana te.’ Ndi ànya eto karama oyete.
25 “Ŋgwa kayoŋwa iro lowo ya, ondro nda kikyite ti zo lomvo oko, nda eri kporo loŋgo oŋgoro ndi läri otobe rote. 26 Ta'dota, nda zi alo aza ruindu'bai rote, ago eji anya te ekye: ‘Ta e'di ro kani a'do ya?’ 27 Ago ruindu'ba zatadrite ekye: ‘Ädrupi miro egote, ago täpi miro fu ti joroŋwa oshweekye te, tana nda egote kovole londroro ago kadoro.’
28 “Ädrupi kayoŋwa a'dote kyilaro ago gatezo ocine zo ya. Ago täpi ndaro itwete tesi ago lo'barute ndäri ecine. 29 Oko nda zatadri täpi ndaro rote ekye: ‘Mindre, ndroa gi cini kwoi si maye losi te miri oso iyeäṛi ronye ago ondoalo maro ota miro te. Caoko, nyozo indriŋwa aza kote märi karama oyeza bereazii maro be. 30 Ondro ŋgwa miro se kenji ŋga miro be kpeye ronyi'bai dri ono kesate 'bäru oko, mifu ti joroŋwa oshweekye te ndäri.’ 31 Ago täpi atate ndäri ekye: ‘Ŋgwa maro, ondoalo mi orivoya mabe noŋwa, ago ŋga cini gi ma sina ono orivoya miro. 32 Oko mà karama oye ago mà a'do yai'dwesi si ono, tana ädrupi miro ono drate oko yauono nda adrite, nda jete, oko yauono usu nda te.’ ”