Yǝcu mɔŋgwɔ sǝwi kwɔɔrɔ kwuumǝ.
1 Laamin lette lǝthi Sǝbiṯ nǝ Yǝcu ele ki-dɔɔnɔ kwǝthi Kwɔfirriisii kwette kwir kwujǝwuṯ; nǝgwɔ lizi iili yǝy-yi birr. 2 Nǝ kwɔr kwette kwɔṯǝthi wǝŋ rii naana nǝ ŋwaara naana tok iila naanɔ-ŋwɔ Yǝcu, 3 mindaŋ nǝ Yǝcu andaci mɔ@allimiina kwǝthi Sherii@a nǝ Lifirriisiiyyiin tok, nɔŋwsǝccǝŋw, “Sherii@a kwǝri kwǝṯi ǝmmini ethi sǝwi ki-laamin-la lǝthi Sǝbiṯ-a?” 4 Laakin nǝr naani tugwup. Ŋwɔṯaŋw nɔŋw dimmǝlɔ nɔŋw sǝwi, mindaŋ nɔŋw ṯiŋatha nɔŋweele. 5 E-ta nɔŋwsǝccǝŋw, “Mɔŋwɔthi kweere daŋgal-na tɔɔrɔ alla tithri, mɔŋw iidǝthi ki-ṯill-na ki-laamin-la lǝthi Sǝbiṯ, e-ta ŋwɔ ɽindaŋnalɔ ethi alla fittak ki-laamin-la ṯǝ kila lǝthi Sǝbiṯ-ɔ?”
6 Laakin nǝreere ǝthi ŋɔma mac ethi ǝŋnici ŋiɽaŋal-ŋi ŋɔ.
Ṯǝjlinnǝ ki-rogɽo nǝ ŋiirin ŋaami.
7 Nǝ Yǝcu ese liirinǝ lokwo lukwurbunnǝ ǝzir wisaaw-wisaaw, mindaŋ nɔŋwsi andaci tatap mǝthǝlǝ-ŋgwɔ, nɔŋwsǝccǝŋw, 8 “Mǝŋǝsi kweere ɔrnaci ǝzuumǝ wǝthi ṯaaga-tǝ, ǝṯeere kwurbunni ǝzir-lɔ wisaaw-wisaaw mac. Kimanni-pa ya ǝri ɔrnɔṯa kwizi kweere kwɔthǝmthiŋǝ-lǝ, 9 mindaŋ mǝ ŋgwa kwɔrnɔṯɔ-ŋǝsi ndǝndǝk, iila kwɔŋǝ ǝccǝŋw, ‘Duŋgwǝcǝ ŋunduŋw ŋwaavi ǝzir wɔ’. E-ta ǝŋǝ ṯɔrony mithǝ, mindaŋ a-naanalɔ kǝzir wir-lɔ borkɔkony. 10 Laakin mǝrŋǝ ɔrnaci ǝzuunǝ-tǝ, nḏi ɔ-naanalɔ kǝzir wir borkɔkony, mindaŋ mǝŋǝ ŋgwa kwɔrnɔṯɔ-ŋa iila kwɔŋǝ ǝccǝŋw, ‘Ǝwɽi, dallitha kɔnɔŋw kǝzir wɔ wisaaw’. Ŋwɔṯaŋw mindaŋ mǝŋǝ ŋiɽaŋal ŋɔ ǝvicǝ ṯiiɽǝnǝ kiyǝnǝ yǝthi liirin tatap. 11 Kweere kwǝṯi ǝllini ki-rogɽo, ǝṯɔŋworo kwir kwokwɔɽony. Nǝ kweere kwǝṯi ǝjlinni ki-rogɽo ǝṯɔŋworo kwɔppa ŋɔɔrɔ.”
12 E-ta nǝ Yǝcu ǝccǝ Wɔɔrɔ kwɔgittica ǝzuumǝ-ŋwɔ, “Mǝ kette ǝzuumǝ wǝthi ghaḏa alla @asha tǝ, ǝṯeere ɔrnɔṯa limathgalɔ-ŋwɔsi liyaŋgal-li mac nǝ lǝthi ǝgwur wɔɔŋa, nǝ jiiraan kwɔɔŋa kwir lɔrṯɔ tok mac, nǝ liŋǝ kettice ŋaaŋwɔ tok ǝzuumǝ. Nǝ ṯǝrṯiib-thi ṯǝ kɔthɔ nǝni kwɔmǝ aavi ɔjra wɔɔŋa. 13 Na mǝ kette ǝzuumǝ tǝ; ǝṯi ɔmɔṯa lɔwaaya-ŋwɔsi yuborkon-yi nǝ yomsoŋ-ŋwɔsi lunduŋw-li; 14 mindaŋ mǝ ɔrtanni kaka niti nǝthir-gwɔ ŋɔma mac ethi kettice ŋaaŋwɔ ǝzuumǝ tok. Allah wɔrɔ winḏiŋǝ ethi inḏǝthǝ ɔjrɔ ki-laamin-la linḏi-li lizi lɔvthanna ethi diiɽǝ ki-ŋiɽany-na.”
Mǝthǝl kwǝthi ǝzuumǝ wɔppa.
(Maṯṯa 22:1-10)
15 Mǝ kwette kwǝthi lizi kila kwɔnaanisa ṯerbeeza-lɔ neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ, nɔŋwɔccǝ Yǝcu-ŋwɔ, “Lindǝr-mbǝ kila rerrec linḏi ethi ɔrtanni ethi naanalɔ kǝzuumǝ-nǝ ki Ŋeeleny-na nǝthi Allah!”
16 Nǝ Yǝcu ǝccǝŋw, “Kwɔr kwɔnaanɔ kwette kwɔgitta ǝzuumǝ wɔppa ŋiɽaŋali, mindaŋ nɔŋw ɔrnɔṯa lizi littǝzir. 17 Mǝ lɔɔmɔr iila lǝthi ǝzuumǝ, nɔŋw ɔɔsi khaḏaama kuuŋun ethi anḏica liirinǝ, ethisǝccǝŋw, ‘Ila-ri nǝ kwomne tatap kwɔmǝ naanalɔ cɔgwo-cɔgwop!’ 18 Laakin nǝraari ibṯǝḏi tatap ethaava ŋwɔrɔjɔ ŋweere-ŋweere ŋwɔthiinyinǝsi etheele. Nɔŋw andaci ŋgwa kwiŋna khaḏaama nɔŋwɔccǝŋw, ‘Nyii kwiliṯṯi ṯɔrɔny ṯette nǝ laazim nyeele nyiraŋitha; min fǝḏlǝk ǝṯi kittathɔ duŋgwiny-ŋgi mac’. 19 Nǝ kwɔthaathɔ aarɔŋw, ‘Nyii kwiliṯṯi jɔɔza ṯɔthni kwǝthi nyithri, nṯ nyii-ŋgwɔ kwinḏi etheele ethisi tǝccǝ, min fǝḏlǝk ǝṯi kittathɔ duŋgwiny-ŋgi mac’. 20 Nǝ kwɔthaathɔ aarɔŋw, ‘Nyii-ŋgwɔ kwaagithɔ kwiyaŋ-kwiyaŋ, nǝ sǝbǝb-gi ṯǝ ŋgwɔ nyiiti kwǝthi ŋɔma mac ethiila’. 21 Nǝ khaḏaam aaɽi nɔŋwandaci sǝyyiḏǝ kwuuŋwun ŋiɽaŋali tatap. Mindaŋ nǝ sǝyyiḏ urǝzi ṯɔgwori deddep, mindaŋ nɔŋwɔccǝ khaḏaama kuuŋun-ŋwɔ, ‘Nḏi firavra ki-lishaar-la nǝ ki-limaaɽa-na tok lǝthi mǝḏiinǝ, a mɔltha lɔwaaya-ŋwɔsi yiborkon-ŋǝli nǝ lunduŋw-ŋǝ yomsoŋ-ŋǝli’. 22 Nǝ khaḏaam ǝccǝŋw, ‘Yaa sǝyyiḏ ŋiɽaŋal-ŋa ŋǝccǝny-ŋi ŋwɔ ǝrrǝsi, ŋimǝ ǝrrinni laakin nǝtǝ ǝzir ǝɽinni ṯir-ṯir’. 23 Ṯaŋw nǝ sǝyyiḏ ǝccǝ khaḏaama-ŋwɔ, ‘Nḏi ki-lishaari-la nǝ ki-raay-la tok, mindaŋ a iilǝ lizi ŋɔmaŋi-na, mindaŋ mǝ dɔɔnɔ kwiinyi urǝnni deddep. 24 Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, kwiti kweere mac kwǝthi kila lɔrnɔṯɔrsi kwinḏi ethi nyeŋle ǝzuumǝ wɔ!’ ”
Aatha kwɔrɔ kwǝniŋw ethoro ṯilmiiz ṯǝthi Yǝcu.
(Maṯṯa 10:37-38)
25 Laamin lette nǝ ŋwɔdɔŋw ŋwuuru ŋwɔthi lizi rɔɔmi Yǝcu-ŋw-lɔ, nɔŋw ɔrllalɔ mindaŋ nɔŋwsǝccǝŋw, 26 “Mɔŋw iila kweere naaniny-gwɔ ŋweere oro ṯilmiiz ṯiinyi mac, mɔŋw amɽi ṯǝrnyin-ŋwɔsi lǝnyin-gi beṯṯen duŋgwiny-lǝ, nǝ kwaaw kwuuŋwun nyelle-nyi, nǝ liyeŋgen lir lɔr, nǝ lir laaw, nǝ ŋimiitha ŋǝthi rogɽo ruuŋwun tok. 27 Mǝ kweere ere dimmi ŋwuuɽi ŋwuuŋwun ŋwɔɽomɔthalɔ mac ethi-ŋi kwaathitha nyuŋwɔ, ŋweere oro ṯilmiiz ṯiinyi ḏuṯ. 28 Mɔŋwaari kweere fǝkirǝ ethi acci lithmina lɔɔlala tottoc tǝ, kwǝṯi-pǝ naanalɔ kerreny etheese linḏi ethoro gwuruushǝ tha, nǝ ŋgwɔ kwuuru kwǝthi-gi ṯimmasi ŋothɽor alla bǝri. 29 Mɔŋweere ǝthi kwuuru mac tǝ, ŋweere ǝthi ŋɔma mac ethi ṯimmasi lithmina lɔɔlala mɔŋw acci ṯɔgwagiza rac; nǝ kila tatap linḏisi ethisi ese ŋǝrrinǝ, ǝri aaritha yiimǝ-nǝ kathri! 30 Mindaŋ ǝraarɔŋw, ‘Nǝ kwɔr-ŋgwɔ aari ibṯǝḏi ethi acci rac, laakin kwiti kwɔmǝthi ŋɔma mac ethi ṯimmasi ŋothɽor kworo!’ 31 Mǝ mǝlik kweere naŋni ethi ṯɔgthi mǝlik-gi kwɔthaathɔ, kwiti kwǝṯi naanalɔ ethi mɔmri ŋiɽaŋali-la kerreny mac etheese kwǝthi ŋɔma lizi-li luuŋwun lir @ashra alf, ethi ṯɔgthi mǝlik-gi kwǝthi lizi lir @ishriin alfa? 32 Mǝreere oroŋw mac tǝ, ŋwuusici mǝlik-gǝ ŋgwɔ kwɔthaathɔ yaavɔra ethi andaci ethi-gi ammithi-na a-naanɔ-ŋw-tǝ kinnǝni kinǝŋgwu tuk.” 33 Nǝsi Yǝcu ǝccǝŋw, “Ŋwɔṯaŋw kwiti kweere mac daŋgal-na kwǝthi ŋɔma ethoro ṯilmiiz ṯiinyi mɔŋweere duŋgwǝci kwomne tatap mac kwǝthiŋw.
Kwumthǝ ŋgwa kwiti kwǝthi faayitha-na mac.
(Maṯṯa 5:13Mɔrgus 9:50)
34 “Kwumthǝ kwisaaw rac; laakin mɔŋw irṯasi orje-ŋwɔlɔ kwuuŋwun tǝ, ǝrmǝ ǝccǝ tha ethi ɔrje kwokwony? 35 Ŋweere ɔvthanni kwokwony mac ethi balsi ki-wurǝyu-nǝ, wala ethi ɔvthanni ethoro lur. Ŋwɔvthanni ethi balna-lɔ kinǝŋgwu tuk. Kwǝthi yǝni yǝthi-yi neŋne ethɔŋw neŋne!”
Yesu Ede Mano Adravo'ba Aza te
1 Sabata alo aza si, ondro Yesu koyite ŋgaonya onyane zo Parusi 'desi aza alo roya oko, lidri rite nda ondrene kode nda kaoye e'di oyene ya. 2 Ago mano aza ikyite ndare se orivoya adravo lomvo ogaro be. 3 Ago Yesu eji miemba'bai Ota ro ndi Parusii yibe te ekye: “Inye'do Ota voro ndi ŋgye 'di edene Sabata si kode ko ya?” 4 Oko ànya zayi tadri taeji ndaro kote. Ndi Yesu ru mano ana te, ede nda te ago 'ba nda oyite. 5 Ago Yesu atate Parusii ndi miemba'bai Ota robe ri ekye: “Aba alo aza amiro ŋgwa agoro na kode 'daŋgo na ko'degwo koro ya Sabata si, inye'do mìnina ko anya ewene Sabata si ya?” 6 Oko ànya niyi kote tadri tase ono ro ozane ndäri.
Rulogo Vuru ndi vo Ŋgwazi ro Ondrebe
7 Ondro Yesu kondre rukä ŋgwazii rote vo oriro kadopara onjivoya oko, nda pe lapidri ono te ànya cini ri ekye: 8 “Ondro ka'do 'diaza kuzi mi te karama lagye roya oko, miri ko vo parandra ya. Tana azaya 'diaza para ndrani midrisi äzi kpate, 9 'dooko nda se kuzi ami be ni riti 'do ikyina 'da ago atana gwo miri ekye: ‘Nyozo orivo miro mano ono ri.’ Ago nya'dona gwo driupiro ndi nyoyi mirina gwo vose tipari 'do ya. 10 Ta'dota, ondro äzi mi te oko, nyoyi ago miri vose tipari ya, tana 'dise kuzi mibe 'do kondre mi te oko, nda ikyina 'da mire ago atana gwo miri ekye: ‘Bereazi maro, nyikyi kuru vo kado ono ya.’ Ono ozona taoro miri ŋgwazii azi cini mile. 11 Tana 'dise kabe andivo ndaro eŋgana kuru ologona 'da vuru, ago 'dise kabe andivo ndaro logona vuru eŋgana 'da kuru.”
12 Ago Yesu atate mano se kuzi nda be ana ri ekye: “Ondro ka'do nya lidri uzi ŋgaonya kitudiri ro kode tandrwedri ro onyane oko, mizi ko toto bereazii, kode ädrupii kode 'didiri miro kode 'batiazii miro se ŋgaamba be 'do aya. Tana ànya ogo uzinayi mi kpa 'da ago liti ono yasi, ŋgase miye be 'do ologona vona ndi miri. 13 Ondro nyate karama o'ba oko, mizi lemeri'bai, ànya se ciṛiciṛiro, ka'bo ndi miako'bai be 14 ago äṛuna mi 'da tana ànya ŋga ako vona logone miri. Lu logona vona 'da miri efo tu taŋgye'bai rosi ni avo ya.”
Lapidriopi Karama 'Desi ro
(Matayo 22:1-10)
15 Ondro alo aza màno se koribe ŋgaonya Yesu be ana keri ta ono te oko atate ndäri ekye: “Anya se onyana ŋga 'da karama Miri 'Bädri'ba Lu roya ni kado.”
16 Ago Yesu atate ndäri ekye: “Tu alo si mano aza 'ba karama 'desi te se nda läzi lidri amba te. 17 Ondro tu karama oyero kesate oko, nda zo ruindu'ba ndaro te ta itine ŋgwazii ndaro ri ekye: ‘Nyìkyi, ŋga cini te nja.’ 18 Oko ànya cini etoyi atate kala ogasi azivoazivo. Se käti ana atate ruindu'ba ri ekye: ‘Magye lowo te ago beṛo märi oyine ondrene. Molo'baru miri, miletadri taeji maro ro.’ 19 Ago aza atate ekye: ‘Magye 'daŋgo nji akpa akparo te yau, ago ma ukyi ànya ojone. Molo'baru miri, miletadri taeji maro ro.’ 20 Ago aza ata ro ekye: ‘Magye toko te yau, ta'doro mänina ko ukyine.’ 21 Ago ruindu'ba ana egote kovole ago iti tase cini ono tana te 'desi ndaro ri. Ago 'desi a'dote kyilaro ago atate ruindu'ba ndaro ri ekye: ‘Nyoyi tesi ndrindri litii 'desi ndi litii giṛiŋwa 'bakici robe yasi, ago nyezi lemeri'bai, ciṛiciṛi'bai, miako'bai ndi ka'boi be.’ 22 Ndri oko, ruindu'ba ekye: ‘'Desi ota miro ayete, oko vo drigba dri orivoya.’ 23 Ago 'desi atate ruindu'ba ri ekye: ‘Nyoyi tesi litii 'desi ndi litii giṛiŋwa 'baŋwà ro yasi, ago mi'ba lidri kikyi, tana zo maro ka'do robe twi. 24 Mata ämiri ono, alo aza lidri se äläzi be kai ro unina ko ŋgaonya maro karama ro tembene.’ ”
Lagye A'doro Taeri'ba Yesu ro
(Matayo 10:37-38)
25 Tu alo aza si, ondro lowa tomoyo kate ugu oyi Yesu be oko, nda za mite ago atate ànyari ekye: 26 “Nda se kabe ikyi mare, unina ko a'done taeri'ba maro, e'be gialo nda luna ma ndra ni nda kulu täpi ndaro ndi endre ndaro be, ago toko ndi ŋgwai ndaro be, ago ädrupii ndaro ndi endreŋwà ndaro be ndi andivo ndaro be drisi. 27 Nda se kuŋgyi taka andivo ndaro ro kote ago keso kote mavo, unina ko a'done taeri'ba maro.
28 “Ondro alo aza amiro ka tavo ora zowiṛa ro obene, käti ono nda ka ori vuru oti lagyena ro unine ondreza kode nda gindi parata be amba losi na ondeza. 29 Ondro nda koye kote inye, nda unina ko obe zowiṛa ro ondene, zevona o'ba vosi ago 'dise cini kabe ondrena ugunayi nda ndi ekye: 30 ‘Mano ono eto zo obete, oko ni kote losina ondene.’
31 “Ondro ka'do 'bädri'ba aza ka oyi tesi lidri kutu 'butealo (10,000) be kyila oyene 'bädri'ba aza se kikyi nda dri lidri kutu 'buteritu (20,000) be, nda kaoye orine käti vuru tavo orane kode nda gindi mbara be kyila oyene 'bädri'ba kinjo ana be. 32 Ondro mbara ndaro kojo kote, nda ozona lazo'bai 'da 'bädri'ba ana re taejine ta taliatokpe rota, 'dooko nda drigba lozo.” 33 Ago Yesu atate ekye: “Kpa oso inye, alo aza amiro unina ko a'done taeri'ba maro e'be gialo nda e'bena ŋgase cini nda be sina ono lutu.
Täyi se te Losiako
(Matayo 5:13Marako 9:50)
34 “Täyi orivoya kado, oko ondro ka'do täyi kije oci iro te, ago a'bana anya ocine to'di eŋwanye ya? 35 A'do kote kado gyini ri ca tamo ri, ago adate cowa ayani. Dia, nyèri ondro ka'do nyà'do gi bi be owo.”