Ṯɔrlacca ŋikiyaŋi ŋwɔdoŋw.
1 Ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila nǝ lizi naani lokwo kinaŋw, nǝr andaci Yǝcu-ŋwɔ ŋiɽaŋali ŋǝthi lizi lir Jǝliiliiyyiin, kila limǝsi Biilaaṯɔs ɽeenye, kinaŋw kitticar-gwɔ Allah kiraama. 2 Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋaaŋa laari ŋarnaŋw lizi kila lir Jǝliiliiyyiin lir lizi ligii beṯṯen kilizi-lǝ tatap lithaathɔ lǝthi Jǝliil-ŋwɔ, kaka niɽiryithirsi-ṯǝ ŋwɔ-a? 3 Bǝri-mǝ! Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, meere ɔrlacca ŋikiyaŋi ŋaalɔ ŋwɔḏoŋw mac tǝ, ǝtǝ ai tatap tok kaka ṯǝ ŋunduŋwsi. 4 Nǝ ŋǝthi kila lir wrii-dɔvokwɔppa limǝsi lithmin lɔɔlala aathitha mindaŋ nɔŋwsi ɽeenye kǝzir wǝni Silwaam. E-ta ŋaaŋa laarɔŋw lizi kila lithǝmthisi-lǝ ŋikiyaŋi tatap linannɔ Urshaliima? 5 Bǝri-mǝ! Nyii kwǝccǝ-ŋǝsi-mǝ ŋwɔ, meere ɔrlacca ŋikiyaŋi ŋaalɔ ŋwɔdoŋw mac tǝ, ǝṯǝ ai tatap tok kaka ṯǝ ŋunduŋwsi.”
Mǝthǝl kwǝthi kwɔɔtha kwiti kwǝṯi riiɽi mac.
6 E-ta nǝsi Yǝcu andaci mǝthǝlǝ-ŋgwɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “Kwɔr kwɔnaanɔ kwette kwǝthi kwɔɔtha ki-jineene-na kwuuŋwun. Nɔŋweele ethi ulǝccǝ ŋwɔɔtha ŋweere, laakin nɔŋwseere kaṯṯica ŋweere mac. 7 E-ta nɔŋwɔccǝ kwɔɔrɔ kwǝṯi aŋraci jineeneya-ŋwɔ, ‘Iisa-ṯi nyii kwɔmǝthi yithlǝyu ṯoɽol yǝṯiny-yi iila kɔnɔŋw ethi ulǝcci kwɔɔtha-ŋgwɔ ŋwɔɔtha ŋweere, laakin ǝṯi-nyjeere inḏaci ŋweere mac. Uɽuthǝthǝlɔ kithaay! Aatha kwɔrɔ kwɔŋwɔ nanyji kɔnɔŋw domony ethi kiirasi wurǝyuŋi-lu?’ 8 Laakin nǝ kwɔr kwǝṯi aŋraci jineeneya ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, ‘Yaa sǝyyiḏ duŋgwǝcǝ-ṯi kinnǝ kithlǝyu-ŋgɔ kette; mindaŋ nyii kwuuruci lubuŋi nyii rikaccalɔ, mindaŋ nyii balci lur. 9 Ŋwɔṯaŋw mɔŋw riiɽi nyɔɔrɔ kithlǝyu kaaɽu tǝ, a ŋiɽaŋal saawi beṯṯen, nǝ ŋiti ŋɔ mac tǝ, e-ta ǝmǝ uɽuthǝthǝlɔ kithaay’.”
Yǝcu mɔŋgwɔ sǝwi kwayɔ kwɔgwɔdɔma ṯɔɔɽɔwana.
10 Laamin lette lǝthi Sǝbiṯ nǝ Yǝcu aari @allima ki-majma@-na. 11 Nǝ kwaaw naani kwette kinaŋw kwǝthi ṯigɽimǝ-nǝ ṯigii, nɔŋw uumi ŋundu-ŋwɔ yithlǝyu wrii-dɔvokwɔppa; mindaŋ nɔŋw kwodmena nɔŋweere ǝthi ŋɔma mac ethi rillala cor-cor. 12 Mǝ Yǝcu ese tǝ, nɔŋw ɔrnɔṯi nɔŋwɔccǝŋw, “Kwaaw kwaalɔ ethiŋǝ kimǝthi kɔɔŋa duŋgwǝci!” 13 Nɔŋw kette rii ruuŋwun duŋgwun-lǝ, nǝ ŋwɔṯaŋw tɔc nɔŋw irllathala cor-cor, mindaŋ nɔŋw ɔrtatha Allah.
14 Nǝ rǝ-iis rǝthi majma@ urǝzi ṯɔgwori kaka nǝṯi-gwɔ Yǝcu sǝwi ki-laamin-la lǝni Sǝbiṯ, mindaŋ nɔŋw andaci lizi nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋwaamin ŋwɔnaani nyirlil ŋwɔthi-ŋi akkɔ ŋothɽor, nǝ ki-ŋwaamin-la ṯǝ ŋwɔ, nǝroro ŋwɔthi ṯisǝwǝ, laakin Sǝbiṯ tǝ, bǝri!”
15 Nǝ Kweeleny ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Ŋaaŋa kila lǝṯi arri-ri ŋidiny! Kweere nyithak daŋgal-na kwiira kwǝṯi kǝḏu tithri ṯuuŋwun ya tǝɽiŋgǝŋi ki-lɔz-na lǝthi ŋirel ǝṯɔŋw-ri ele ethi iccǝ ŋaaw ki-laamin-la lǝthi Sǝbit! 16 Nǝ ŋǝthi kwaaw ŋgwɔ kwir tɔr tir tiira tǝthi Ibraahiim tikǝkkǝ Shiiṯaan yithlǝyu wrii-dɔvokwɔppa; e-ta ŋweere kǝdinni ki-laamin-la lǝthi Sabiṯ mac-a?” 17 Nǝ ṯɔrony mithǝ ṯuwǝnu ṯuuŋwun mǝrsi neŋne ŋǝthi ṯǝŋnicǝ ṯuuŋwun, nǝ lizi-tǝ, nǝr nyeŋlena ŋundu-ŋǝ kwomne-gi ŋgwa tatap kwǝrrǝŋw kwir ŋilim.
Mǝthǝl kwǝthi lɔɔla lǝthi kwatta.
(Maṯṯa 13:31-32Mɔrgus 4:30-32)
18 Nǝ Yǝcu ɔṯalɔ nɔŋwaarɔŋw, “Ŋeeleny ŋǝthi Allah ŋaaɽinna aathaŋw? Ŋǝnyji biɽithinǝ aatha-gi? 19 Ŋaaɽinna lɔɔla lǝthi kwatta, lidimmǝ kwor kwette nɔŋw ǝnyjǝlɔ ki-ṯɔrɔny-na, mindaŋ nɔŋw peŋe nɔŋworo kwaaɽi, e-ta ǝṯi ndǝw iila ǝṯir-gwɔ kette yɔɽɔɔ yeeŋen ki-ril-la ruuŋwun.”
Mǝthǝl kwǝthi khamiira.
(Maṯṯa 13:33)
20 Nǝ Yǝcu ɔṯalɔ kwokwony, nɔŋwaarɔŋw, “Aatha kwɔrɔ kwǝnyii-gi biɽithi Ŋeeleny-na ŋǝthi Allah? 21 Ŋaaɽinna khamiira kette kidimmǝ kwaaw kwette, nɔŋw-ŋgi uthǝthǝ yiilǝ yir lisǝfiyǝ ndǝn mindaŋ nǝr ole tatap.”
Ǝgwur wumǝṯinǝ.
(Maṯṯa 7:13-14, Maṯṯa 21-23)
22 Nǝ Yǝcu ele nɔŋw ruu muḏun-ginǝ nǝ ŋwilli-ŋina tok, kwǝccǝ lizi @allima inḏi-ŋgwɔ etheele Urshaliim. 23 Nǝ kwette uṯicǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “Kweeleny, lizi linḏi-ṯǝ ethi kilaaw leere caaw dak-ga?”
Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, 24 “Kwɔrmɔṯannar tetter ethi ǝnḏi ǝgwur-yi wumǝṯina; kaka ninḏi-gwɔ lizi littǝzir ethi tǝccici ethi-yi ǝnḏi, laakin areere ǝthi ŋɔma mac. 25 Mǝ kwizi kwǝthi dɔɔnɔŋwɔ diiɽi mɔŋw lǝŋthithǝ ǝgwur; na mǝ rilli ŋaaŋa par mindaŋ mǝ ippi lɔbaaba, mindaŋ mǝccǝŋw, ‘Kweeleny, kiṯṯicǝ-nyji lɔbaaba!’ E-ta ŋwɔ ǝŋnicǝ ŋaaŋwɔsi ŋwɔccǝ ŋaaŋwɔsiŋw, ‘Nyii kwiti kwilŋithi-ŋǝsi mac ŋaaŋa lǝthi ṯakaŋw lɔrɔ!’ 26 E-ta ǝŋnici ǝccǝŋw, ‘A kwithnar-pa na nǝr ii dɔŋw tok; nǝ ǝtaari @allima ki-lishaar-la lǝri tok!’ 27 Laakin ŋwɔsi ǝccǝ kwokwony-ŋwɔ, ‘Nyii kwende kwilŋithi-ŋǝsi ŋaaŋa lǝthi ṯaka-ŋwɔ lɔrɔ. Tuccǝrnyiinǝ kithaay ŋaaŋa tatap lir lothɽor lǝthi ŋikiya!’ 28 Ŋaaŋa limbaami aariŋw, nǝ a yee yiŋath-na tok, meese Ibraahiim-ŋwɔsi Is-haag-gi, nǝ Ya@guub-ŋǝ liɽii-ŋǝli tatap ki Ŋeeleny-na ŋǝthi Allah, nǝ ŋaaŋa tǝ limǝ kǝṯṯini par! 29 Lizi linḏi ethiila aaŋwɔn-yi, nǝ ǝzir-yi wǝṯi-yi aaŋwɔn ɔɽi, nǝ wuthǝri-ŋgi nǝ ŋwɔdoŋw-ŋala-ŋgi, ǝri naanalɔ ki Ŋeeleny-na ŋǝthi Allah. 30 Ŋwɔṯaŋw a kila liŋna ǝri aaɽitha kwaathan, nǝ kila linaanɔ kwaathan ǝri eŋne.”
Ṯamɽa ṯǝthi Yǝcu ṯamɽaŋw-thi Urshaliim-ŋwɔ.
(Maṯṯa 23:37-39)
31 Ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila lette-lette, nǝ Lifirriisiiyyiin iila lokwo naanɔ-gwɔ Yǝcu nǝrǝccǝŋw, “Laazim a ruu kithaay kǝzir wɔ, mindaŋ ele kǝzir wir ter, kaka naŋnaŋa-gwɔ Hiiruuḏus ethi ɽeenye.”
32 Nǝsi Yǝcu ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Nḏir andaci kwɔthlɔma-ŋgwa ǝccǝŋw, ‘Nyii ŋgwɔ kwɔllilli rigɽimǝ rigii kithaay, nyji sǝwi aŋwɔnɔ, nǝ ŋɔrpɔ tok, nǝ ki-laamin-la kila lir ṯɔɽɔl nyii rattasi ŋothɽor ŋiinyi’. 33 Laakin laazim nyii naani ki-thaay-la ṯiinyi aŋwɔnɔ, ŋɔrpɔ nɔ ŋɔrpɔ ŋgwala, kaka niti nɔvthannar-gwɔ mac ethi ɽeenye kwiɽiiya kǝzir weere mac illi Urshaliim.
34 “Athrɔ Urshaliim! Athrɔ Urshaliim! Ŋa ŋgwɔ kwǝṯi endindinye liɽiiyaŋi, nǝ ǝṯi accicatha yaavɔra-lɔ kiya yusicǝ-ŋǝsi Allah! Nyii kwǝṯi naŋni beṯ-beṯṯen nyaamin nyittǝzir ethi alla rii-na mindaŋ ethi aaɽasi lizi lɔɔŋwa dɔŋw, kaka kagrɔ kǝṯi aaɽasi nyagwrɔŋi dɔŋw ki-yivɔɔ-na yuuŋwun; laakin nirnyeere duŋgwǝci mac! 35 Ṯaŋw Heikal waalɔ winḏi ethi arṯinnalɔ. Nyii kwɔŋǝsi andaci, ŋaaŋa liti lǝnyii ese mac mindaŋ mǝ lɔɔmɔr iila linḏiŋǝ-li ethaarɔŋw, ‘Kwɔrtanni ŋgwa kwinḏi yiriny-yi yǝthi Kweeleny!’ ”
Nyetadri Ni Takozii Miro Yasi Kode Midra
1 Tu ana si lidri azaka orivoya lau se itiyitate Yesu ri ta Galilaya'bai se Pilato kufube 'dooko ànya kayibe tori olo Lu ri ana rota. 2 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Nyùsu amiro be a'debe Galilaya'bai cini kai ufune 'do tana ànya orivoya takozi'bai koziro ndrani Galilaya'bai cini azi riya? 3 Endaro ko inye! Ago mata ämiri ono ondro ka'do nyètadri ko ni takozii amiro yasi, ami cini mìdrana 'da oso ànya ronye. 4 Oko lidri se 'butealo fonjidriena Siloama ya zowiṛa se ke'debe ago kufu ànya be kai ni? Inye'do nyùsu amiro be 'do ka'dobe anjioko ànya orivoya koziro ndrani lidri azaka se kabe ori Yerusalema ya risi ya? 5 Endaro ko inye! Ago endaro mata ämiri ono ondro ka'do nyètadri ko ni takozii amiro risi, mìdrana 'da oso ànya ronye.”
Lapidriopi Kyi'du Doŋgo Ako ro
6 Yesu iti lapidriopi ono te ànyari ekye: “Mano aza kyi'di ce kyi'du rote ämvu vino ro ndaro ya. Nda ojote doŋgo uṛine ni kyi'du dri oko usu kote. 7 Ago nda atate ämvuoso'ba ndaro ri ekye: ‘Mindre, ndroa na te nätu ma'dobe ikyivoya noŋwa doŋgo uṛivoya ni ce kyi'du ro ono dri oko musu aza kote. Miga anya vuru! Ka ugu ori dri gi'de etaya?’ 8 Oko ämvuoso'ba zatadrite ekye: ‘'Desi, nye'be anya kori, ndroa alo aza; mä'dina lomvo na 'da ŋgulu ago madana mure 'da pana yasi. 9 Ondro kowa doŋgo te ndroazi, 'do orivoya kadopara, ondro kowa kote 'dooko minina ndi anya ogane vuru.’ ”
Yesu Ede Toko aza Ruguruguro te Sabata si
10 Sabata alo si Yesu ka ugu miemba zotaeriro ya. 11 Toko aza orivoya lau tori undiro be se 'ba anya te adravoro ndroa na 'butealo fonjidriena; anya a'dote ruguruguro ago ni kote yi ozone a'dwi. 12 Ondro Yesu kondre anya te oko, nda zi anya te ṛe ekye: “Toko mi te dritairo ni adravo miro ri.” 13 Nda 'ba drí ndaro te anya lomvo, ago dori anya ozo andivo iro te a'dwi ago räṛu Lu te.
14 Dri'ba zotaeriro a'dote kyilaro tana Yesu ede ŋga te Sabata si, ago nda petate ago atate lidri ri ekye: “U'du orivoya njidrialo se beṛo ämäri losi oyeza, nyìkyi tu iyi si ayani ede ami robe, oko ko Sabata si!”
15 Opi zatadri ndaro te ekye: “Ami miomba'bai! Alo aza amiro ni ndi 'daŋgo ndaro kode doŋgyi ndaro onjine ni lusi drisi ago ugu gwo tesi gyi ozone rigye Sabata si. 16 Yauono noŋwa ono zelevo Abarayama ro se Satani embete vuru ndroa na 'butealo fonjidriena ruguruguro ono; inye'do ṛo ko onjine Sabata si ya?” 17 Tadrioza ndaro 'ba kyila'baazii ndaro te a'done driupiro ànyavoya, ondro lidri ka'dote riyäro tase cini liŋgyiekye nda koyebe ana ta owo.
Lapidriopi Keci Ce Musetada ro ro
(Matayo 13:31-32Marako 4:30-32)
18 Yesu ejitate ekye: “Miri 'Bädri'ba Lu ro ro laba oso e'di ronye ya? Mojona anya e'di be ya? 19 Anya laba nonye. Mano aza ru keci ce musetada rote ago kyi'di anya te ämvu ndaro ya. Mbate ago a'dote ce ro, ago arii ikyi gwo moyi zo ànyaro te gwoṛii anyaro yasi.”
Lapidriopi Loŋga ro
(Matayo 13:33)
20 Yesu ejitate to'di ekye: “Mojona Miri 'Bädri'ba Lu ro ro e'di be ya? 21 Anya laba oso nonye. Toko aza ru loŋga te ago ŋga yana gwo koma nätu kyira rosi lakaza ya madale vona cini a'dote loŋga be.”
Käläsi Kyiraŋwa
(Matayo 7:13-14Matayo 21-23)
22 Yesu oyite 'ba'desii yasi ndi 'baŋwà be, ugu lidri emba be ago ugu oyite Yerusalema driro. 23 Ago 'diaza alo eji nda te ekye: “'Desi, inye'do apana te toto lidri fere ayani ya?”
Yesu zatadri ànyaro te ekye: 24 “Mìye mbara amiro ociza käläsi kyiraŋwa yasi, tana lidri amba ojona 'da ocine oko uninayi ko ocine. 25 'Desi zo ro oŋgana 'da kuru ago osena käläsi 'da, 'dooko ondro nyèdrete tesi oko nyètona käläsi o'bi 'da ago nyàtana gwo mìkye: ‘'Desi, mipi käläsi ämäri!’ Nda ozana tadri amiro gwo ekye: ‘Mäni ami ko nyìkyi ni eŋwa!’ 26 'Dooko mìzana tadri gwo mìkye: ‘Manya ago mämvu ŋga te mi be; nyemba mi te 'ba'desi amaro ya!’ 27 Oko nda ogo atana gwo ekye: ‘Mäni ami ko nyìkyi ni eŋwaro, nyòyi ni maresi ami cini se lidri koziro ono!’ 28 Nyòtotrena 'da ago mìnyana si amiro 'da ondro mìndre Abarayama, Yisika, ago Yakoba ndi nebii cini Miri 'Bädri'ba Lu roya be te, ondro avo ami te tesi owo. 29 Lidri ikyina 'da ni 'buzelesi ago ni aŋgoyasi, ni mä'dudrisi ago ŋgäṛiŋwadrisi, ago orinayi 'da vuru ŋgaonyane Miri 'Bädri'ba Lu ro roya. 30 'Dooko ànya se yau a'dobe äduro a'dona 'da käti, ago ànya se yau a'dobe käti a'dona 'da äduro.”
Ŋgalu Yesu ro Yerusalema ta
(Matayo 23:37-39)
31 Tu gi alo ana si azaka Parusii ro ikyite Yesu re ago atate ndäri ekye: “Beṛo miri ofone ni nosi ago oyine vo aza ya, tana Eroda le mi ufune.”
32 Yesu zatadri ànyaro te ekye: “Nyòyi ago nyàta koba ana ri mìkye: ‘Ma ugu demona lofo ago ma ugu 'diede ondro ago ondo, ago u'du nina si oko mandena losi maro 'da.’ 33 Caoko beṛo märi ta maro oyene ondro, ondo, ago drukäsi, ko kado nebi ufune vo aza ya e'be gialo Yerusalema ya.
34 “Yerusalema, Yerusalema! Mifu nebii ni ago mivo lazo'bai se Lu kezobe mire iyi ni kuni si! Perena te moda se male ndi lidri miro otone voaloya oso täu kabe ŋgwai anyaro otona kufui anyaro zele ronye, oko migazo! 35 Ka'do inye e'bena Yekalu miro 'da. Endaro mata miri ono, miri ma ondrene te i'do madale nyatana lutu mikye: ‘Lu käṛu nda se kabe ikyi ävuru Opi roya ana.’ ”