1 E-ta nǝ Biilaaṯɔs mɔlo Yǝcu-ŋw nǝr ippi souṯ-gi, 2 nǝ jesh ǝmme kuurǝŋi kir taŋgi tǝthi yuugwi, nǝr ɔɽacci kinda, e-ta nǝr ɔɽacci kwɔɔvana tok kwɔɔri; 3 nǝr iila naanɔ-ŋgwɔ nǝrǝccǝŋw, “Aŋgwata kwisaawa yaa mǝlik kwǝthi Yahuuḏǝ!” E-ta nǝr ippi yerge-yi.
4 Nǝ Biilaaṯɔs ruu kwokwony nɔŋwɔccǝ dɔŋw-ŋwɔ, “Iisar-ṯi ŋgwɔ kwɔŋǝsi ruccǝ kɔnɔŋw, mindaŋ mǝsi elŋe ethaarɔŋw kwiti kwɔmǝ-nyii kaṯṯica kaṯṯiya keere mac.” 5 Ŋwɔṯaŋw nǝ Yǝcu ruuthǝ par kwɔginna taŋgiŋi tǝthi yuugwi, nǝ kwɔɔvan kwɔɔri tok. Nǝsi Biilaaṯɔs ǝccǝŋw, “Iisar-mba kwɔɔrɔ! Kwɔrpa-ŋgwɔ!” 6 Mǝ rɔ-asa rǝthi kahana-ŋǝ hɔrraas-yi ese ŋunduŋw, nǝr mithithi kwɔɔla tɔc nǝraarɔŋw, “Ṯigrǝthi ki-ŋwuuɽi-lǝ! Tigrǝthi ki-ŋwuuɽi-lǝ!” Nǝsi Biilaaṯɔs ǝccǝŋw, “Multhur ŋaaŋa wɔɽeny a ṯigrǝthǝ ki-ŋwuuɽi-lǝ, kaka niti nikaṯṯica-nyii kaṯṯiya keere mac.” 7 Nǝ Yahuuḏ ǝŋnici nǝrǝccǝŋw, “Nyiiŋǝ lǝthi gaanuunǝ, nǝ gaanuun-gi-ṯǝ ŋga nǝr ɔvthannici ethi ai, kaka nɔruusǝŋw rogɽo ruuŋwun Tɔr ṯǝthi Allah.” 8 Mǝ Biilaaṯɔs neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ, nɔŋw-mǝ kǝniny ṯeenye rerrec. 9 Nɔŋw aaɽitha ki-shaaya-la kwokwony nɔŋwɔccǝ Yǝcu-ŋw, “A kwǝthi ṯaka-ŋw kwɔrɔ?” Laakin nǝ Yǝcu ere ǝŋnici mac. 10 E-ta nǝ Biilaaṯɔs ǝccǝŋw, “Ati kwɔnaŋna-nyii ethi andaci mac-pa? Ati kwilŋithi mac ethaarɔŋw nyii kwǝthi ŋɔma ethi kǝdu ŋaaŋwɔ, nǝ ninyǝthi ŋɔma tok ethi ṯigrǝthǝ ŋaaŋwɔ ki-ŋwuuɽi-lǝ?” 11 Nǝ Yǝcu ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “Ǝŋgir-ŋǝ ere inḏǝthǝ ŋɔma kindala mac, ǝŋgeere ǝthi ŋɔma ŋeere mac duŋgwiny-lǝ. Ŋwɔṯaŋw ŋgwa kwiilǝ-nyii naaniŋǝ-gwɔ kwundǝr kwǝthi ŋikiyaŋi ŋithǝmthilǝ beṯṯen.”
12 Mǝ Biilaaṯɔs neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ, nɔŋw naŋni ṯaay-lɔ tǝthi-thi kǝdu ŋunduŋw, laakin nǝ Yahuuḏ mithithi kwɔɔla nǝrǝccǝŋw, “Mǝ kǝdu kwɔɔrɔ-ŋgwɔ a kwiti kwirir Imbraaṯɔɔr-gi ŋɔmathi ḏuṯ; mǝ kweere ruusi rogɽo ruuŋwun mǝlik; ǝṯɔŋw rɔɔthatha Imbraaṯɔɔra ṯuwǝn naana!” 13 Mǝ Biilaaṯɔs neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ, nɔŋw mɔltha Yǝcu-ŋw par mindaŋ nɔŋw naanalɔ kwɔrsi-la kwǝthi ŋaaḏi; kǝzir wǝni “Bɔlaaṯ” wǝnyjicǝ @ibraaniiyyiin yiiriny yǝni “Jabbaatha.” 14 Nǝ aaŋwun aadithi ethi naani kelgeny-na wǝthi laamin liŋnaca Fis-ha keereny lǝṯir-li ogwom-lɔ; nɔŋwɔccǝ Yahuuḏǝ-ŋw, “Mǝlik kwaalɔ kwirṯa ŋgwɔ!” 15 Nǝr mithithi kwɔɔla nǝraaŋɔŋw, “Iɽinyithi kithaay! Iɽinyithi kithaay! Ṯigrǝthi ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ!” Nǝsi Biilaaṯɔs uṯicǝlɔ nɔŋwsǝccǝŋw, “Ŋaaŋa linaŋna-nyii ethi ṯigrǝthǝ mǝlik-gǝ kwaalɔ ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ-a?” Nǝ rɔ-asa rǝthi kahana ǝŋnici nǝrǝccǝŋw, “Nyiiŋǝ liti lǝthi mǝlik-gǝ kweere kwir ter mac illi Imbraaṯɔɔr ṯɔɽɔk!” 16 E-ta nǝsi Biilaaṯɔs inḏǝthǝ Yǝcu-ŋw ethi Ṯigrǝthi ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ.
Yǝcu mǝr-gwɔ ɽeenye ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ.
(Maṯṯa 27:32-44Mɔrgus 15:21-32Luuga 23:26-43)
17 Ŋwɔṯaŋw nǝr mɔlo Yǝcu-ŋw, mindaŋ nɔŋw ruu par kwappa ŋwuuɽi ŋwuuŋwun ŋwɔɽɔmɔthalɔ, nɔŋwŋeele kǝzir wǝni ǝzir wǝthi kɔrkɔny wǝṯi Yahuuḏ ǝccǝ Juljɔtha. 18 Nǝr ṯigrǝthǝ ki-ŋwuuɽi-la ŋwɔɽɔmɔthalɔ kinanaŋw, lɔr-li ndǝn ki-ŋuɽumǝ riɽǝndǝk, Yǝcu-tǝ nɔŋw naani kelgeny-na.
19 Nǝ Biilaaṯɔs lo yaafṯa nɔŋwsi allasila ki-ŋwuuɽi-lǝ; nɔŋw lo ŋiɽaŋali ŋǝniŋw, “Yǝcu kwǝthi Naasira-ŋw kwɔrɔ Mǝlik kwǝthi Yahuuḏ.” 20 Ǝṯi Yahuuḏ yittǝzir ɔrti yaafṯa kiya, kaka a-nanyja ǝzir wa wɔṯigrǝthir-gwɔ Yǝcu-ŋw mǝḏiinǝ-b keṯṯɔk. Nǝ yaafṯa kiya lothone @ibraaniiyya, nǝ Rɔɔmaaniiyya nǝ Yuunaaniiyya tok. 21 Nǝ rɔ-asa rǝthi kahana kǝthi Yahuuḏ ǝccǝ Biilaaṯɔs-ŋwɔ, “Ǝṯi luuthi mac, ‘Mǝlik kwǝthi Yahuuḏ’ laakin ‘Kwɔr-ŋgwɔ kwaarɔŋw, nyii kwɔrɔ Mǝlik kwǝthi Yahuuḏ’.” 22 Nǝsi Biilaaṯɔs ǝŋnici nɔŋwsǝccǝŋw, “Kaka-ṯǝ ŋa ŋuluuthu-nyji ethir-ṯǝ naanɔŋw ŋɔlɔɔthɔna.”
23 Mǝ jesh ṯigrǝthǝ Yǝcu-ŋw ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwɔɽɔmɔthalɔ, nǝr dimmi yirethi yuuŋwun nǝrsi kette ŋwɔdɔŋw-na kwaaɽiŋan, ethisi ɔrṯa aavi yeere-yeere; nǝ kwɔfṯaan tok. Laakin kwɔfṯaan-ŋgwa nɔŋwɔni kwɔgɽunnǝ kwiti kwǝthi yaava naana mac kindala lahaḏḏɔ kuṯṯǝlɔ cuk-cuk. 24 Nǝr andasina nǝraarɔŋw, “Ǝṯir undǝthinǝ mac, laakin ǝri kaṯṯɔ gwɔra@ ǝreese kwinḏi ethoro kwǝthi ǝyǝ.” Ŋǝrrinǝ ŋɔ mindaŋ ethi rattathi ŋǝthi Kiṯaab Kirllinǝlɔ ter ŋaarɔŋw, “Nǝr kanni yirethi yiinyi deŋgen-na, nǝr kǝṯṯici kwɔfṯaana kwiinyi gwɔra@.”
25 Nǝr-ṯǝ oro ŋɔ ŋǝrrǝsi jesh. Nǝ lǝnyin kwǝthi Yǝcu-ŋǝ rillaci ŋwuuɽi-lu ŋwɔɽɔmɔthalɔ, ŋundu-ŋǝ eŋgen-gi kwɔrɔ kwaaw kwǝni Mǝryǝm kwɔrɔ kwaaw kwǝthi Kiluuba, nǝ Mǝryǝm Majḏaliiyyǝ tok. 26 Mǝ Yǝcu ese lǝnyin nǝ ṯilmiiz ṯuuŋwun tok ṯǝṯɔŋw amɽi lirillɔ keṯṯok nɔŋwɔccǝ lǝnyin-ŋwɔ, “Lǝnyǝri iisa nǝ tiɽiŋǝlɔ tir ṯǝ kɔrɔ!” 27 E-ta nɔŋwɔccǝ ṯilmiiza-ŋwɔ, “Iisa nǝ laanyala kwir-ṯa ŋgwa!” Ŋwɔṯaŋw nǝ ṯilmiiz mɔlo ŋunduŋw ki-lɔɔmɔr-la ṯǝ kila nǝŋgeele dɔɔnɔ kwuuŋwun.
Ŋiɽany ŋǝthi Yǝcu.
(Maṯṯa 27:45-56Mɔrgus 15:33-41Luuga 23:44-49)
28 Mǝsi Yǝcu elŋe ethaarɔŋw kwomne tatap kwɔmǝ raṯṯathi; nǝ ethisi rattasi kworo ŋǝthi Kiṯaab Kirllinǝlɔ ter nɔŋw aarɔŋw, “Ǝwthǝ wɔ wiithi-nyii.” 29 Nǝ kwooro naani kwette kinaŋw kwuurǝnnǝ khall-na deddep; nǝr-gwɔ ɔɽasi isfinyja-na mindaŋ nǝr ṯiŋacci lɔvɔɔrɔ-li kworo-na kwuuŋwun. 30 Mǝ Yǝcu nyeŋle khalla nɔŋwaarɔŋw, “Ŋimɔ raṯṯathi!” E-ta nɔŋw irrasi nda-lɔ mindaŋ na ṯigɽim fuuri.
Yǝcu mǝr-gwɔ tɔgwii ki-ṯuɽumǝ-lǝ.
31 Nǝ kaka nɔrɔ-gwɔ laamin kila lǝthi ogwom-lɔ, nǝ Yahuuḏ ere naŋni yaŋna yeeŋen ethi naani ki-ŋwuuɽi-lǝ mac ki-laamin-la lǝthi Sǝbiṯ kaka nirllinǝ-gwɔ-ṯǝ Sǝbiṯ-lɔ ŋgwa, nǝ Yahuuḏ uṯici Biilaaṯɔs-ŋwɔ-lɔ ethisi agratha ŋwaara, mindaŋ ethisi-mǝ dimmǝ kithaay. 32 Ŋwɔṯaŋw nǝ jesh iila nǝr agratha ŋwaara ŋwɔthi ŋgwa kwiŋna, nǝ ŋgwa kwɔthaathɔ kwɔṯigrǝthirsi-gi. 33 Laakin mǝr iila naanɔ-gwɔ Yǝcu nǝr kaṯṯasi kwɔmǝ ai kerreny tuk, mindaŋ nǝreere agratha ŋwaara ŋwuuŋwun mac. 34 Laakin nǝ kwette kwǝthi jesh ṯɔgwii tɔc ki-ṯuɽumǝ-lǝ mindaŋ nǝ ŋin iirǝ ŋaaw ŋina. 35 Ŋgwa kwiisasi ŋɔ ŋǝrrinǝ, nɔŋw-ŋi ɔnḏi kii, nǝ ṯɔnḏa ṯuuŋwun kii ǝni rerrem, nǝ nɔŋwsi elŋe tok ethaarɔŋw ŋandisa-ŋwsi ŋir rerrem, mindaŋ mǝsi ǝmmini ŋaaŋa tok 36 ŋǝrrinǝ ŋa mindaŋ mǝrǝthi yǝnǝ ŋandinna Kiṯaab-na Kirllinǝlɔ ter ŋaarɔŋw, “Kwiti kwǝri kiici liyaŋi leere mac.” 37 Nǝ Kiṯaab Kirllinǝlɔ ter andasi kwokwony nɔŋwaarɔŋw, “Kwǝri ecce tok-tok ŋgwa kwɔthɔɔgwɔr.”
Ṯaanithisa tǝthi Yǝcu.
(Maṯṯa 27:57-61Mɔrgus 15:42-47Luuga 23:50-56)
38 Kwaathan tǝ nǝ Yuusuf iila kwǝthi Raama-gwɔ kwir ṯilmiiz ṯǝthi Yǝcu ŋejmethi, kaka nithiinya-ŋgwɔ Yahuuḏǝ, nɔŋw uṯici Biilɔaṯɔs-ŋwɔlɔ aŋna-yi wǝthi Yǝcu, mindaŋ nǝ Biilaaṯɔs ǝmminici ethi dimmǝ. E-ta nɔŋw iila nɔŋw dimmǝ aŋna kithaay. 39 Nǝ Niiguuḏiimuus kwinḏi naanɔ-ŋwɔ Yǝcu kerreny kilkǝlu, iila kwappa kwɔthɽɔla kwir luuɽi kwɔlagnana mɔrr-gi, kwir roṯola riilicǝ ruɽi-ṯɔthniŋw keṯṯok. 40 Nǝr iila nǝr dimmi aŋna wǝthi Yǝcu, nǝr ippǝsi kǝfǝnǝ naana kwɔthɽɔl-gi ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi ǝthi wǝthi Yahuuḏ mǝr aanathisi.
41 Nǝ kǝzir wa wɔṯigrǝthir-gwɔ ki-ŋwuuɽi-lǝ ŋwuɽɔmɔthalɔ, nǝ jineene naani kwette kinaŋw, nǝ ki-jineene-na ŋgwa nǝ ṯimaamɔ naani ṯette kinaŋw ṯiyaŋ ṯiti ṯimǝr-gwɔ aanitha kweere kinnǝni mac.
42 Nǝ kaka nɔrɔ-gwɔ laamin lǝthi Yahuuḏ lǝṯir-li ogwom-lɔ, na nǝ ṯimaamɔ naananni kinaŋw-lɔ keṯṯɔk tok, nǝr-gwɔ aanitha Yǝcu-ŋw-nǝ kinaŋw.
1 'Dooko Pilato ozo otate, äru Yesu te ago äkyu nda te. 2 Kyila'bai 'diyi tagyia teni kukyi yasi ago ànya soyi te drî ndaro ya; 'dooko ànya soyi boŋgo runduṛuro lärimiro te nda lomvo. 3 Ago ikyiyite nda re ago atayite ekye: “Miri madaro 'Bädri'ba Yudai ro!” Ago ànya oyiyite cayi nda te.
4 Pilato gofote tesi kpa to'di ago atate lowa ri ekye: “Mìndre, molofona nda 'da tesi amire ondrene ämiri anjioko mäni kote ta aza usune nda koziza.” 5 Ago Yesu efote tesi, so tagyia kukyi rote ndi boŋgo lärimiro runduṛu robe. Pilato atate ànyari ekye: “Mìndre! Mano ono orivoya ni no!”
6 Ondro kohanii 'desi ndi vookwa'bai Yekalu robe kondreyi nda te oko, ànya treyite ekye: “Nyoto nda! Nyoto nda!”
Pilato atate ànyari ekye: “Mìru nda, nyòto nda, musu ta aza ko nda koziza.”
7 Lowa gozatadrite ekye: “Ama orivoya ota be se katabe beṛo ndäri odrane, tana nda 'ba yi te a'done Ŋgwa Lu ro.”
8 Ondro Pilato keri ta ono te oko, nda turi te ndra. 9 Nda gocite zo'desi miri roya ago eji Yesu te ekye: “Nyikyi ni eŋwaro ya?”
Oko Yesu zatadri kote. 10 Pilato atate ndäri ekye: “Nyata ko mari ya? Mindre, ma drikaca be mi onjine ago kpa mi otone.”
11 Yesu zatadrite ekye: “Nya'dote drikaca be mädri gialo tana ozote miri Lu si. Ago mano se kozo mabe miri orivoya taenji kozi takozi robe.”
12 Ondro Pilato keri ta ono te oko, nda ojote liti uṛine Yesu onjiza. Oko Yudai gotrete ekye: “Ondro nyonji nda te dritai ro anjioko mi ko orivoya bereazi 'Bädri'ba Roma ro! 'Diaza se kabe ata yi o'ba si 'bädri'ba ro ka ogbo 'Bädri'ba Roma robe!”
13 Ondro Pilato keri ata kwoi te oko, nda lofo Yesu te tesi ago rite vuru giti vureopero dri vose äzite “Obeobero Kuni si Toŋgo” ana ya. (Kala Ebere si ävuruna “Gabata.”)
14 Te oso kitudiri ronye teinye Karama Lävu Odra ro etoako. Pilato atate lidri ri ekye: “'Bädri'ba amiro ni no!”
15 Ànya gotreyite ekye: “Mifu nda! Mifu nda! Nyoto nda!”
Pilato eji ànya te ekye: “Mile märi 'bädri'ba amiro otone ya?” Kohanii 'desi zayitadrite ekye: “'Bädri'ba se ama be sina toto ni 'Bädri'ba Roma ro!” 16 'Dooko Pilato ozo Yesu te ànyari otone.
Oto Yesu te
(Matayo 27:32-44Marako 15:21-32Luka 23:26-43)
Ago ànya ruyi Yesu te. 17 Nda fote tesi, ugu taka ndaro uŋgyite, ago ikyite “Vo Kowa Drî ro” roya oso äzibe ronye. (Kala Ebere si äzite “Gologota.”) 18 Ànya otoyi nda te lau; ago ànya otoyi lidri ritu azaka kpa, lamadri ritu yasi, Yesu orivoya lakole ànyaro ya. 19 Pilato egyitate ago a'bate taka dri ekye: “Yesu Nazareta ro, 'Bädri'ba Yudai ro,” 'doni tase nda kegyibe owo. 20 Lidri amba zite, tana vose oto Yesu be kigye ko lozo ni 'bakici resi. Egyi tase ana te kala Ebere, Latina ndi Giriki be rosi. 21 Kohanii 'desi atate Pilato ri ekye: “Nyegyi ko mikye: ‘'Bädri'ba Yudai ro,’ oko, nyegyi mikye manona ono ata ṛoni ekye: ‘Ma 'Bädri'ba Yudai ro.’ ”
22 Pilato zatadrite ekye: “Tase megyite kori egyite ronye.”
23 Ondro kyila'bai kotoyi Yesu te oko, ànya ruyi boŋgo ndaro te ago lonyiyi ànya te su, kyila'ba alo ri alo. Ànya ruyi boŋgo runduṛuro kpate, se a'dite kpäkualo boŋgo uvuro sina loseako kpakyi 'do be. 24 Kyila'bai atate iyivoya ekye: “Mì'de mòtowa ko, mì'de mavo vodo andre robe a'dona a'di ri.” Ono a'dote tana ko'ba taegyi robe a'done ŋgye, se ekye:
“Ànya lonyiyi boŋgo maro te ànyavoya
ago voyi vodo te boŋgo runduṛuro maro ta.”
Ago ono ni tase kyila'bai koyebe owo.
25 Ago endre ndaro, endreŋwa endre ndaro ro, Maria toko Kelopa ro ndi Maria Magadalene be ugu edrevoya loto taka Yesu ro re. 26 Yesu ndre endre ndaro ndi taeri'ba se nda kulube te edrevoya lau oko, nda atate endre ndaro ri ekye: “Nda orivoya ŋgwa miro.”
27 'Dooko nda atate taeri'ba ana ri ekye: “Anya orivoya endre miro.” Ṛoni tu gi ana si taeri'ba ana ru anya te orine 'ba ndaro ya.
Odra Yesu ro
(Matayo 27:45-56Marako 15:33-41Luka 23:44-49)
28 Yesu nite anjioko yauono ande ŋgacini te; ago tana ko'ba taegyi robe a'done ŋgye, nda atate ekye: “Ma gyilu be.”
29 Ago lakaza orivoya lau, twi vino lagye fere robe; ago aso lifo te vino ya a'bate ce ice se äzibe usopa ana ro dri, ago eŋgate a'bate kala ndaro ya. 30 Yesu vu vino te ago atate ekye: “Ta kyete!” 'Dooko nda edi dri ndaro te ndi drate.
Ä'di Lama Yesu rote Äzu si
31 'Dooko drikaca'bai Yudai ro ejiyi Pilato te ta ozone lidri se otobe kai pa nayi aga robe, ago äru avonayi robe vuru ni taka drisi. Ànya ejiyi ta ono te tana te U'du njidrialo yi, ago ànya leyi ko avo ri orine taka dri Sabata si, tana Sabata gi kabe ikyi ono orivoya tu alokado yi. 32 Ago kyila'bai oyiyite gayi pa mano käti ago mano kinjo aza se otobe Yesu be ana rote. 33 Oko ondro ànya kikyite Yesu re oko, ànya ndreyite nda dra ṛote nja, ago ànya gayi pa ndaro kote. 34 Caoko, alo aza kyila'bai ro so äzu ndaro gwo lama Yesu roya, ago dori kari ndi gyi be reṛote tesi. ( 35 Nda se kondre tase ka'dobe ono te pe tana te, tana mìma robe kpa. Tase nda katabe orivoya ŋgye, ago nda ni ndi anjioko nda ka taŋgye ope.) 36 Aye ta ono te tana taegyi ka'do robe ŋgye se ekye: “Kowa alodi ndaro aza ogone i'do.” 37 Ago taegyi aza ka ata ekye: “Lidri ondrena vo 'da nda se ànya ku'dibe ana dri.”
Ose Yesu ro
(Matayo 27:57-61Marako 15:42-47Luka 23:50-56)
38 Ono vosi Yosepa se ni 'ba'desi Arimatayo ro yasi ana eji Pilato te ndäri avo Yesu ro uŋgyine. (Yosepa orivoya oso'ba alo aza Yesu vo ro, oko ndrwiro, tana nda orivoya turi ro ni drikaca'bai Yudai ro ri.) Pilato atate ndäri nda unina ndi avo uŋgyine, ago Yosepa oyite ndi ŋgyite.
39 Nikodema, se kätina oyite Yesu ondrene ŋgäkyi si ana oyite Yosepa be nda ru ŋga ŋgutruro ojona oso ya gäbä ro kama alo (100), dro'bedro'bero koto'boŋwà tägyi ŋgutruro ndi aloa be si te. 40 Lidri ritu ono ŋgyiyi avo Yesu rote ago vuyite boŋgo 'bilindriro si ŋga ŋgutruro si oso la'bi Yudai ro avo osero ronye. 41 Ämvu aza orivoya vose äfu Yesu be kigye ana ya, ago 'bu to'di orivoya kigye se ase 'diaza driko kigye. 42 Tana ṛo orivoya u'du se käti ni Sabata ri yi ago tana 'bu orivoya lototi, ànya seyi avo Yesu rote lau.