Hanaaniiyya-ŋǝ Safiira-gi.
1 Laakin nǝ kwɔr kwette naani kwǝni Hanaaniiyya ŋundu-ŋǝ kwaaw-gi kwuuŋwun kwǝni Safiira, nǝr liṯṯa kwomne kwokwo kweeŋen kwǝthir. 2 Nǝr kette ŋiɽaŋali dɔŋw kwaaw-gi kwuuŋwun, mindaŋ ǝŋgwɔŋw luccǝzi gwuruushǝ-lɔ kwokwo kwǝthi rogɽo ruuŋwun, mindaŋ nɔŋw inḏǝthǝ kwɔthaathɔ yaavɔra. 3 Nǝ Bɔṯrɔs ǝccǝŋw, “Yaa Hanaaniiyya, a kwotho kwuduŋgwǝcǝ Shiiṯaana mɔŋw urǝnni ṯɔgwori ṯɔɔŋwa deddep, mindaŋ mǝ kǝkkici Ṯigɽimǝ Ṯirllinǝlɔ ter ŋaluŋi, kaka nuluccǝsǝ-ŋǝ-gwɔ gwuruushǝ-lɔ kwokwo kwǝthi kwomne kwɔɔŋa kwiliṯi-ŋǝ? 4 Niti niliṯi-ŋǝ kinnǝni mac, nɔŋwtoro kwɔɔŋa, nǝ niliṯi-ŋǝ kfthaay rac tǝ, nǝtǝ gwuruush oro kwɔɔŋa. Nǝ arpa a kwotho kwɔgittathɔ ethǝrri ŋiɽaŋali ŋɔrtɔŋw? A kwende kwukǝkkicǝ kwizigwunǝŋi ŋǝluŋi mac, laakin ŋǝni ŋikǝkkicǝ-ŋǝsi Allah!” 5 Mǝ Hanaaniiyya neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ tɔc, nɔŋw iidi timbɽǝk nɔŋw ai; nǝ kila tatap limǝ neŋne nǝr urǝnni ŋithenya-na deddep. 6 Nǝ yaamal ǝnḏǝ nǝr ippǝsi yirethi aŋna naana, nǝr-gi ruu par, nǝrgeele nǝr aanitha.
7 Nǝ mǝ saa@ ṯoɽol ere, nǝ kwaaw kwuuŋwun ǝnḏǝnnǝ tok, kwiti kwilŋica ŋiɽaŋali ŋeere mac ŋa ŋimǝ ǝrrini. 8 Nǝ Bɔṯrɔs uṯicǝlɔ nɔŋwɔccǝŋw, “Andicany-ṯi, gwuruush kwaaɽiṯa kɔnɔŋw ŋgwa kwiliṯiŋǝ ŋaaŋa kwulǝlɔ-gi kwomne kwaalɔ-a?” Nɔŋw ǝŋnici nɔŋwɔccǝŋw, “E-pa kwundǝr-ṯa ŋgwa tatap.”
9 Ŋwɔṯaŋw na Bɔṯrɔs ǝccǝŋw, “Ŋaaŋa lotho ligittathɔ kwulǝlɔ-gi ethi mɔmmi Ṯigɽimǝ ṯǝthi Kweeleny? Lɔr kila laanathɔ kwulǝlɔ kila kire-kirem kǝgwɔr, liŋǝ dimmǝ ŋaaŋwɔ tok ǝrŋǝ-gi ruu!” 10 Ŋwɔṯaŋw nɔŋw iidǝnni tɔc timbɽǝk gwɔɽelle-na nɔŋw ai. Nǝ mǝ yaamal ǝndǝnnǝ, mǝreese kwɔmǝ ai, nǝr diimǝ nǝr-gi ruu mindaŋ nǝr-aanitha kwulen ki-ṯuɽumǝ. 11 Nǝ kǝniisǝ tatap nǝ kila lithaathɔ ndendeṯ limǝ neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ nǝr urǝnni ŋithenya-na deddep.
Ŋilim-ŋa kwomne-gi kwir ŋwundǝ-ŋwundǝ kwǝrrinǝ.
12 Nǝ yaavɔr ǝrri ŋilima nǝ kwomne kwir ŋwundǝ-ŋwundǝ ki-lizi-nǝ. Nǝ lizi kila lǝthi ṯǝmminǝ iila tatap nǝr ɔɽɔmaṯṯi ki Baranḏa-na kwǝthi Sulemaan. 13 Nɔŋweere kweere mac kwiti kwɔrɔ kwǝthi dɔŋw kila mac ethi bonye ethi-li ɔɽɔmaṯṯi dɔŋw, ǝṯirsi-vǝ kinnǝ andasi ŋisaaw-ŋisaaw tok ŋeeŋen. 14 Laakin nǝtǝ lizi kwuɽutǝthǝ luuru-luuru nǝr kiɽǝthi dɔŋw naana kila lǝthi lɔr-ŋa laaw-li lǝmminicǝ Kweelenyi. 15 Nǝ sǝbǝb-gi kwǝthi ŋothɽor ŋa ŋǝrrǝsi yaavɔr, nǝr appa lizi-lǝ luumǝ, nǝrsi kegittelɔ ki-lishaar-la, mindaŋ ethisi ṯigɽim tǝthi Bɔṯrɔs iidǝthǝlǝ kǝzir weere deŋgen-la mɔŋwsi ṯamthalɔ 16 Nǝ ŋwɔdɔŋw ŋwɔthi lizi iirǝ ŋwittǝzir ki-muḏun-nǝ kwirikathɔ Urshaiiim-ŋwɔlɔ, lappinnazi kila luumǝ, ya lǝthi rigɽimǝ-nǝ rigii; mindaŋ nǝr sǝwinni tatap.
Yaavɔr mǝrsi-gwɔ ǝwɽi yǝy-lɔ.
17 Laakin nǝ Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana diiɽǝthǝlǝ ŋundu-ŋǝ lizi-li tatap linaanir-li, kila lǝthi dɔŋw lǝthi Lisaḏɔɔgiiyyiin-ŋǝ, nǝrsi kiici ŋiɽany beṯṯen. 18 Mindaŋ nǝr mithǝ yaavɔra nǝrsi kette ki-sijin-nǝ kwǝṯir-gwɔ kette lizi-nǝ lette nyithak. 19 Laakin nǝ kulŋǝ-ṯǝ ŋga, nǝ meleka kwǝthi Kweeleny kiṯṯi yǝgwur yǝthi sijin nɔŋwsi ruwǝzǝlɔ par mindaŋ nɔŋwsǝccǝŋw, 20 “Nḏir ele a rilli ki Heikal-na, mindaŋ andaci lizi ŋiɽaŋali tatap ŋǝthi ŋimiitha ŋɔ ŋiyaŋ.” 21 Mǝr neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ, nǝr ele nar ǝnḏi ki Heikal-na ŋɔrpana tuttuk, mindaŋ nǝr aari @allima.
E-ta nǝ Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana-ŋǝ lizi-li luuŋwun ɔrnɔṯa lishiyuukha lǝthi Yahuuḏ tatap dɔŋw ethi kette mǝjlǝsǝ kwɔppa; e-ta nǝr ṯiŋatha waamira ethi mɔltha yaavɔra ki-sijin-nǝ ethi-yi iila kiyǝnǝ yeeŋen. 22 Laakin mǝ hɔrraas ɔppathi, nǝreere kaṯṯisa yaavɔra ki-sijin-nǝ mac, e-ta nǝr aaɽitha ki-mǝjlǝs-nǝ nǝrsi andaci nǝrsǝccǝŋw, 23 “Mǝnyii ɔppathi ki-sijin-nǝ, nǝnyii kaṯṯasi kwulǝŋthinǝ tetter, nǝ hɔrraas tatap rilli wɔkarna yǝgwur; laakin mǝnyii kiṯṯi yǝgwur tǝ, ninyeere kaṯṯisa kwizi kweere mac!” 24 Nǝ gaa-iḏ kǝthi Heikal ŋundu-ŋǝ rɔ-asa-ri rǝthi kahana mǝr neŋne riɽaŋali ŋɔ nǝr urǝŋni, nǝr liŋɽi mindaŋ nǝraarɔŋw ŋiɽaŋal ŋɔ ŋǝrrinǝ-thi aŋgwɔrɔ. 25 E-ta nǝ kwɔr kwette ǝnḏǝnnǝ pugwuṯ nɔŋwsǝccǝŋw, “Niŋnar-ṯi! Lɔr kila ligitta-ŋǝsi ki-sijin-nǝ kilala ki Heikal-na lǝccǝ lizi @allima!” 26 E-ta nǝ gaa-iḏ ele hɔrraas-yi wuuŋwun, nǝr mɔltha yaavɔra nǝr-yi aaɽa, yiti yimɔlthirsi ŋɔmaŋi-na mac, kaka nithiinyar-gwɔ lizi ethisi acci yall-yi.
27 Mǝr mɔltha yaavɔra nǝrsi rilli kiyǝnǝ yǝthi mǝjlǝs, e-ta nǝsi Rǝ-iis Rɔppa rǝthi kahana uṯicǝlɔ nɔŋwsǝccǝŋw, 28 “Nyiiŋǝ linḏǝthǝ-ŋǝsi-aa waamira wɔraara ṯeṯṯec, etheere aari @allima kwokwony yiriny-yi yǝthi kwɔr ŋgwa mac, laakin iisar-ṯi aatha kwir-ŋgwa kwɔmǝ ǝrri! Ŋaaŋa limǝ fǝthi ṯa@llima-lɔ faṯ-faṯ Urshaliim-ŋwɔ naana tatap, mindaŋ nǝrnyji naŋni ethi allasi ŋiɽaŋali naana ŋǝthi ŋiɽany ŋuuŋun.”
29 Nǝ Bɔṯrɔs-ŋǝ yaavɔr-yi yithaathɔ ǝŋnici ŋunduŋwsi nǝrsǝccǝŋw, “Laazim nyiinyici Allah naana, laakin lizigwunǝŋ tǝ bǝri. 30 Allah wǝthi papa-ŋa lǝri, wɔmǝ diiɽǝ Yǝcu-ŋwɔ ki-ŋiɽany-na, ŋgwa kwiɽinyithi-ŋǝ ṯipǝccǝ-thi ṯǝthi relme ki-ŋwuuɽi-lǝ. 31 Kwundǝr-ṯǝ kwɔmǝ Allah allasi ki-thii ṯuuŋwun ṯǝthi mɔni, ethoro Rǝ-iis nǝ Kwiglǝthǝ tok, ethi inḏǝthǝ lizi lǝthi Israa-iil fɔrsa kwǝthi-gi urlǝ rɔgwor-la, mindaŋ mǝsi ŋikiya ŋeeŋen fivrinnici kithaay. 32 Nyii-ŋǝ lir shuhuuḏ kwǝthi ŋiɽaŋal ŋɔ, nyii-ŋǝ Ṯigɽim-thi Ṯirllinǝlɔ ter, kitha ṯinḏǝthǝ Allah lizi kila lǝṯi iinyici ŋunduŋw naana.”
33 Mǝ lizi lǝthi mǝjlǝs neŋne ŋiɽaŋali ŋɔ, nǝr urǝzi rɔgwori deddep, mindaŋ nǝr naŋni ethi ɽeenye yaavɔra. 34 Laakin nǝ kwette deŋgen-na kwǝni Ghamaalaa-iil kwir Kwɔfirriisii kwir mɔ@allim kwǝthi Sherii@a, kwǝṯi lizi iiɽinǝ tok beṯṯen, nɔŋw naani ki-mǝjlǝs-nǝ. Nɔŋw alla waamira ethi ruwǝzi yaavɔralɔ kinnǝ kwokwok, 35 e-ta nɔŋwɔccǝ mǝjlǝsǝ-ŋw, “Ŋaaŋa lir lɔr lǝthi Israa-iil, aŋricarsi ŋa ŋinḏi-ŋǝsi ethisi ǝrrici lizi kɔlɔ. 36 Ŋaaŋa kila likithaayina Ṯuḏaas-ŋwɔ ki-ŋwɔɔmɔr-la ŋwokwo ŋwɔmǝ ere, mɔŋgwɔ diiɽi nɔŋw ruusi rogɽo ruuŋwun kwizi kwette kwɔppa, minḏaŋ nɔŋw mɔlthanni lizi naana ɽɔṯ lir kaka ruɽi-ṯuɽi. Laakin kwɔmǝr-pǝ ɽeenye, mindaŋ nǝ lizi kila lɔrɔɔmɔ ŋunduŋw nǝr wizirni tatap wizir nǝr irṯathalɔ. 37 Nǝ kwaathan kwokwony-tǝ, nǝ Yahuuthǝ kwir Kwɔjǝliil mɔlthanni dɔŋw ɽɔṯ, nǝr kwaathitha, ki-ŋwɔɔmɔr-la ŋwɔthi ṯiiɽǝthǝ ṯǝthi lizi; laakin nǝr ɽeenye ŋunduŋw tok, mindaŋ mǝ kila lɔrɔɔmɔ ŋunduŋw wizirni kithaay wizir tatap. 38 Nǝ ŋiɽaŋal-ŋi ṯǝ ŋɔ, ǝṯi ǝrricǝ lizi kɔlɔ ŋiɽaŋali ŋeere ŋigii mac. Duŋgwǝcǝrsi cuk-cuk! Mǝ ŋiɽaŋal ŋa ŋaarir-ŋi fǝkirǝ nǝ ŋǝrrǝrsi tok mǝroro ŋǝthi lizigwunǝŋ domony, ǝrṯǝ irṯathalɔ rac, 39 laakin mǝroro ŋǝthi Allah ṯǝ, ǝreere ǝthi nyiiŋǝ ŋɔma mac ethisi ṯiinyi. Nǝ ŋaaŋa likaṯṯanni kǝzir weere lir ṯuwǝn ṯǝthi Allah!”
Ṯaŋw nǝ mǝjlǝs ele ki-ŋejmeth-la ŋǝthi Ghamaalaa-iil. 40 Nǝr ɔrnɔṯa yaavɔra kiininy, mindaŋ nǝrsi pii, e-ta nǝrsi ǝllici waamira etheere ɔrti yiriny kworo yǝthi Yǝcu kwokwony mac; mindaŋ nǝrsi duŋgwǝci nǝreele. 41 Nǝ kinaŋw mǝ yaavɔr ɔrlacci mǝjlǝsǝ ŋwɔdoŋw, nǝr-aamina beṯṯen, kaka mǝsi-gwɔ Allah ruusi lizi lɔvthanna ethi inḏa ṯurvǝ ŋiɽaŋal-ŋi ŋǝthi Yǝcu. 42 E-ta nǝraari isṯimir ethaari @allima ŋwaamin tatap, nǝ ǝṯir aari bǝshirǝ tok Inyjiilǝ wǝthi Yǝcu Kwɔrɔstɔ, ki Heikal-na, nǝ ki-dɔɔnɔ-na kwǝthi lizi tok.
Anania ndi Sapira be
1 Oko mano aza orivoya ävuruna Anania, nda ndi toko ndaro Sapira be gyeyi ŋga azaka ànyaro te. 2 Oko tadriole toko ndaro be si nda ta telesi parata na rote andivo ndaro ri ago 'ba anjokona te lazo'bai kandra. 3 Petero atate ndäri ekye “Anania, mi'ba Satani gwo mi urune ago mi o'bane kowe ogane Tori Alokado ri telesi parata se nyusube ŋga ogyesi ro etana si etaya? 4 Teinye miri ŋga ogyeako anya ṛo orivoya miro ago ogyena vosi parata na ro orivoya miro. Mi'de gwo tausune ta nonye ono oyene inye etaya? Miga kowe ono kote lidri ri oko Lu ri!” 5 Dori Anania keri ta ono te oko, nda 'dete vuru ago drate; ago 'dicini se keri ta ono be a'dote turituri ro. 6 Agoanjii eciyite, vuyi lomvo ndaro te, ŋgyiyi nda te tesi, ago seyi nda te.
7 Oso saa nätu vosi ronye oko toko ndaro ni tase ka'dobe ana ko, ago ecite. 8 Petero eji anya te ekye: “Nyiti ta märi, ono gindi ni ŋgase mi ndi ago miro be nyusube ŋga amiro ogyena si owo ya?”
Anya zatadrina te ekye: “Owo, otina ndi ni wo.”
9 Ago Petero atate anya ri ekye: “Mi ndi ago miro be mira tate Tori Opi ro tana ojone etaya? Lidri se koseyi ago miro be yauono te orivoya käläsi kala, ago ànya uŋgyinayi mi kpa 'da tesi!” 10 Dori anya 'dete vuru nda pa ago drate. Ago agoanjii eciyite ago ndreyi anya drate, ago ànya ŋgyiyi anya te tesi ago seyi anya te ago anyaro lomvo. 11 Känisa cini ndi ànya se cini keriyi ta ono be a'dote turituri ro.
Talaro ro ndi Rubä be
12 Lazo'bai yeyi talaro ro amba ndi rubä be te lidri lako. Taoma'bai cini otoyikalate troalo Ndiṛi Solomo roya. 13 'Dise tesi si lekote rudro'bene ànya yibe, lidri kufa ta ànyaro gica amba owo. 14 Oko lidri amba du ecite gboko ya, lowa mànoagoro ndi 'ditoko be se mayitate Opi ya. 15 Ago tase lazo'bai kugu oyena be ana si, äŋgyi lidri adravoro te tesi litiŋwà drisi ago a'bete kitapara ndi birisi be drisi tana lindri Petero ro ko'de robe rukä ànyaro dri ondro nda kate ugu lävu nasi owo. 16 Ago lidri lowaro ikyite ni 'ba'desii gbikyi Yerusalema lomvosi yasi, eziyi ànya se adravoro kode tori undiro be ànya ya kai te; ago ede ànya cini te.
Eza Lazo'bai te
17 'Dooko Kohani Fopara ndi azii cini ndaro be, gbokoi Sadukei robe, a'doyite yaoko be amba lazo'bai lomvo. 18 Ànya ruyi lazo'bai te ago 'bayi ànya te kamba ya. 19 Oko ŋgäkyi gi ana si malaika Opi ro pi dereŋwa kamba rote, lofo lazo'bai te tesi, ago atate ànyari ekye: 20 “Nyòyi, ago nyèdre Yekalu ya, ago nyìti adri to'di ono tana lidri cini ri.” 21 Lazo'bai royitate, ago 'buzevoosivoya oko ànya ciyite Yekalu ya ago etoyi ŋgaemba te.
Kohani Fopara ndi azii ndaro be ziyi 'di'desii cini Yudai rote voaloya taäyine troalo; 'dooko ànya zoyi lazo te kamba ya lazo'bai ezine ànya kandra. 22 Oko ondro ànya se azobe ana kesayite oko, ànya usuyi lazo'bai kote kamba ya, ago ànya goyite taäyi'bai re ago itiyi tana te ekye: 23 “Ondro màsate zo kamba roya oko, mùsute asete anda ndi ago vookwa'bai cini ka vookwa dereŋwa kalasi; oko ondro mä̀pi dereŋwa te oko, mùsu 'diaza kote kigye!” 24 Ondro kohanii 'desi ndi dri'bai 'desi yekalu okwa robe keriyi tana te oko, ànya laroyite tase ka'dobe lazo'bai ri ta. 25 'Dooko 'diaza ecite ago atate ànyari ekye: “Nyeri! Lidri se mì'babe kamba ya kai orivoya Yekalu ya kayi ugu lidri emba.” 26 'Dooko dri'ba oyite lidri ndaro be ago eziyi lazo'bai te kovole. Oko ànya yeyi kote mbarasi, tana ànya orivoya turiro ukyi lidri ovo ànya 'da kuni si.
27 Ànya lociyi lazo'bai te, edreyi ànya te taäyi'bai kandra, ago Kohani Fopara eji ànya te ekye: 28 “Mozo tate ämiri ko ŋgaembane ävuru mano ono roya, oko mìndre tase mìyebe ono! Nyàlari ta ŋgaembaro amiro te cini Yerusalema yasi, ago mile ama o'bane nda ufu'ba ro!”
29 Petero ndi lazo'bai azaka be zayitadrite ekye: “Beṛo ämäri Lu orone, ko lidri. 30 Lu zutui amaro ro eŋga Yesu teni avo yasi, se mìfu nda be nda oto si taka dri ana. 31 Lu eŋga nda te drígwo ndaro yasi Dri'ba ro ago Opa'ba ro, kandrakado ozoza lidri Yisaraele ro ri drietane ago ànya e'beza ta takozi ànyaro rota. 32 Ama orivoya tazevoedre'bai ŋgase kwoi ro, ama ndi Tori Alokado be, se ŋgapäṛi Lu ro yi ànya se kabe nda oro ri.”
33 Ondro gboko taäyi'bai ro keriyi ta ono te oko, ànya a'doyite kyilaro ndra ago ànya leyite lazo'bai ufune. 34 Oko alo ànyaro, Parusi yi äzite Gamaliele, se orivoya miemba'ba Ota ro ago lidri cini rote ndra, edrete kurusi Taäyi'bai lako. Nda ozo tate lazo'bai lofone fere tesi, 35 ago 'dooko nda atate Taäyi'bai ri ekye: “Yisaraele'bai azi, mì'ba mi amiro komba tase nyàbe oyene lidri se kwoi ri ta. 36 Miyi tase Teuda kaka'da yibe tuse kyeno ana si ana, 'bayite a'done 'di'desi aza ro, ago lidri oso kama su ronye dro'berute nda be, oko äfu nda te, ago oso'bai nda vo pererute, ago taoye ndaro drate kpeye. 37 Ono vosi, Yuda Galilaya'ba ka'da yite tu 'dioti rosi, nda ese lidri te nda vo, oko äfu nda kpate, ago oso'bai cini nda vo pererute. 38 Ago ka'do inye ta ono ta, mata ämiri mìye ta aza ko lidri kwoi ri. Nyè'be ànya iṛe! Ondro ta gi ànya korabe ago koyeyibe ono ka'dote ni lidri ro, okyene 'da, 39 oko ondro kikyite ni Lu resi, mìnina ko ànya opene ṛe. Nyùsuna andivo amiro ugu kyila oyevoya Lu be!”
Taäyi'bai soyite tazevoedre Gamaliele ro vo. 40 Ànya ziyi lazo'bai te ecine, ago 'biyi ànya te ago tayi ànya te ko taopene alona ävuru Yesu roya; ago ànya onjiyi ànya te dritai ro, 41 Ago lazo'bai kayite vo taäyiro e'be oko, a'doyite yai'dwesi, tana Lu ti ànya te takado'bai ro rueza driupi ro uŋgyine ta Yesu rota. 42 Ago ondoalo Yekalu ya ago 'ba lidri ro yasi ànya riyite 'du ŋgaemba ago peyi Lazokado te ta Yesu Mesiya rota.